UZ VISOKE CIJENE: Novi lijekovi koji usporavaju Alzheimer ipak polako dolaze u Europu

Vedrana Simičević

24. studenog 2024.

UZ VISOKE CIJENE: Novi lijekovi koji usporavaju Alzheimer ipak polako dolaze u Europu

Na svojoj sjednici, sredinom studenog ove godine, Europska agencija za lijekove (EMA) preporučila je da se za europsko tržište autorizira lijek lecanemab za liječenje blažih kognitivnih smetnji i demencije kod osoba koje imaju ranu fazu Alzheimerove bolesti, no samo za grupu pacijenata koji imaju samo jednu ili pak ni jednu kopiju ApoE4, određenog gena koji povećava šansu za razvoj ove bolesti. Kliničke studije su pokazale da nosioci dvije kopije ovog gena – otprilike 15 posto oboljelih od Alzheimera – imaju ujedno i veće šanse za nuspojave lijeka, u odnosu na one s jednom ili niti jednom kopijom. 

Preporukom za autorizaciju lijeka za ovu skupinu bolesnika EMA je djelomično promijenila negativno mišljenje koje je za lecanemab dala ranije ove godine, a koje je naišlo na podijeljene reakcije stručnjaka. Lijek sada čeka odluku Europske komisije o konačnom odobrenju. 

To je prva pozitivna preporuka na europskoj razini za jedan od nove skupine lijekova za liječenje Alzheimera koji su u akademskoj zajednici dočekani s kombinacijom skepse i uzbuđenja. Radi se o prvom tretmanu koji je u kliničkima studijama dokazao da kod dijela pacijenata može usporiti kognitivno opadanje uslijed bolesti, ali koji je istovremeno kontroverzan zbog opasnih i teških nuspojava.

Iako i dalje nema potpunog znanstvenog konsenzusa što uzrokuje Alzheimerovu bolest, te postoji nekoliko pravaca istraživanja, spomenuti lijekovi fokusirani su na dosad najpopularniju teoriju da je za nastanak ove bolesti najodgovornije abnormalno nakupljanje beta-amiloida i tau proteina - proteina koji su inače normalno prisutni u našem središnjem živčanom sustavu. Ove abnormalne nakupine izazivaju niz kemijskih reakcija oko živčanih stanica, koje vode njihovom uništenju. 

lijekovi
U akademskoj zajednici pojavila se bojazan da je odluka ishitrena (ILUSTRACIJA: Pixabay)

Dio stručnjaka, međutim, smatra da je prekomjerno nakupljanje proteina samo još jedna posljedica, a ne glavni uzrok bolesti. Štoviše, referentna studija iz 2006. godine koja je utjecala na razvoj ove grane istraživanja povučena je nedavno nakon što je ustanovljeno da je dio podataka fabriciran.

Ipak, razvoj lijekova posljednjih dvadeset godina dominantno je išao u smjeru spomenute teorije i proteklih nekoliko godina rezultirao pojavom prva tri lijeka na tržištu. Prvi je odobrenje Američke Agencija za hranu i lijekove (FDA) ubrzanim postupkom još 2021. godine dobio lijek aducanumab kompanije Biogen. Lijek, međutim, nije odobren od EMA-e i britanske regulatorne agencije, a kompanija je ove godine najavila da prestaje s proizvodnjom te da će se fokusirati na plasman sličnog, ali donekle efektnijeg lijeka koji razvija s kompanijom Eisai – lecanemaba. Njega je FDA, također ubrzanim postupkom, odobrila prošle godine, a ubrzo nakon toga na odobravanje ja naišao i u Japanu.

Radi se o lijekovima baziranim na antitijelima koja mogu prepoznati i ukloniti nakupine beta-amyloida. Ovi lijekovi ne mogu izliječiti bolest, ali kod dijela bolesnika u ranijoj fazi bolesti uspijevaju usporiti kognitivno propadanje. 

Nakon relativno brzo izdanih odobrenja, u akademskoj zajednici pojavila se bojazan da je odluka ishitrena, s obzirom da razina učinkovitosti još uvijek nije posve jasna, a nuspojave mogu biti ozbiljne. Dio znanstvenika upozorio je da odobrenje može motivirati farmaceutske kompanije da se fokusiraju samo na ovaj pravac tretmana koji potencijalno ni ne cilja pravi uzrok bolesti.

Ipak, glavna kontroverza vezana za ove lijekove su njihove nuspojave - moždani edem i mikro-krvarenja koja ponekad mogu direktno ugroziti život. Iako do ovih problema dolazi i zbog same bolesti, postotak nuspojava je bio nešto veći u grupama koje su primile neki od ovih lijekova. Uz njihovu primjenu moraju se stoga provoditi stalne MRI pretrage kako bi se nadziralo što se događa u mozgu pacijenta.

Ljekarna
Dodatni problem sa spomenuta tri lijeka je i njihova cijena (ILUSTRACIJA: Pixabay)

Prošle godine objavljeni su rezultati treće faze kliničkih studija i za treći lijek donanemab koji funkcionira na sličnom iako ponešto drugačijem principu. Studija na 1.736 sudionika s ranom fazom bolesti s dokazanim prekomjernim nakupljanjem beta-amiloida i tau proteina pokazala je još bolje rezultate od prethodna dva lijeka – usporila je kod ispitanika kognitivno propadanje za 35 posto, odnosno za 4,4 mjeseca. Kod 47 posto ispitanika nije bilo pogoršanja simptoma tijekom godine dana, a kod 24 posto zabilježene su ozbiljne nuspojave u vidu mikro-krvarenja i oticanja u mozgu, iako treba reći da u grupi koja nije primila lijek isti su se problemi pojavili kod 18 posto ispitanika. Incidencija nuspojava je i u ovom slučaju bila veća kod ispitanika koji su bili nosioci dvije kopije ApoE4 gena u odnosu na one koji ih nisu imali.

Regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene tretmane Velike Britanije (MHRA) odobrila je prošle donanemab, no britanski Nacionalni zdravstveni sustav (NHS) je na razočarenje mnogih objavio da neće pokrivati troškove liječenja jer ne vidi dostatnu vrijednost u lijeku. I američka FDA odobrila je donanemab sredinom ove godine, do bi EMA o autorizaciji donanemaba trebala raspravljati početkom 2025. godine. 

Dodatni problem sa spomenuta tri lijeka je i njihova cijena – proizvođač lecanemaba najavio je godišnju cijenu od 26.500 dolara, a kompanija Eli Lilly, koja je razvila donanemab, odredila je cijenu od 32.000 dolara godišnje za svoj lijek. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti kojeg provodi Agencija za elektroničke medije