Više od 150 slučajeva nasilja nad ženama na internetu prijavljeno je preko platforme NEON koju udruga B.a.B.e. održava u suradnji s Agencijom za elektroničke medije. Riječ je o nacionalnoj kampanji podizanja svijesti o online nasilju prema ženama koje, obzirom da se ne događa u fizičkom prostoru, često olako shvaćamo, baš kao i posljedice takvog nasilja.

ISTRAŽIVANJE: Rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima prikazano je senzacionalistički i pojednostavljeno

#RECITONAGLAS: „Imam 40 godina i nema dana da se toga ne sjetim“

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Mediji zarađuju na seksualnoj objektivizaciji žena

Vremena kada je zviždanje i trubljenje za ženama na cesti bilo izraz muškosti davno su prošla, ali je razvoj digitalnih tehnologija i društvenih mreža u živote brojnih djevojčica, djevojaka i žena uveo neke posve nove oblike uznemiravanja. Upravo kako smo nekada doživljavali dobacivanja na ulici, i danas nerijetko jednako reagiramo na slična ponašanja na internetu. Koliko je pak prisutno uznemiravanje na internetu svjedoče statistike koje govore kako je oko trećina žena i 11 posto muškaraca mlađih od 35 godina doživjelo nasilje na internetu. 

Jedna od deset djevojaka već do 15. godine života doživjela je neki oblik uznemiravanja na internetu (ILUSTRACIJA: B.a.B.e.)

Iz tog je razloga udruga B.a.B.e. otvorila besplatno specijalizirano savjetovalište za žrtve online nasilja kao i online platformu NEON na kojoj se takvo nasilje može i prijaviti. Besplatno savjetovanje dostupno je u prostorijama udruge B.a.B.e. na Selskoj cesti 112a u Zagrebu, ali i preko telefona 0800/200 144 ili 01/4611-351. Iza ovih brojeva nalaze se stručne osobe koje žrtvama nasilja mogu pomoći pri ostvarivanju pravne, zdravstvene i psihološke pomoći dok je za najugroženije osiguran i smještaj u sigurnoj kući.

Kao najčešće oblike nasilja udruga B.a.B.e. od pokretanja projekta 2021. godine bilježe dijeljenje ili prijetnje dijeljenjem snimki eksplicitnog sadržaja, uhođenje i praćenje na mreži kao i uznemiravanje preko lažnih profila, seksualne iznude te objavljivanje osobnih podataka. 

"Najčešći oblik nasilja zbog kojeg se osobe obraćaju savjetovalištu jest objavljivanje ili prijetnje objavljivanjem snimki spolno eksplicitnog sadržaja. Ovaj oblik online nasilja često se isprepliće i s drugim oblicima poput doxinga (objavljivanje osobnih podataka žrtve putem interneta) i seksualnog iznuđivanja, a nažalost svjedočimo i slučajevima u kojima su snimke nastale kao rezultat silovanja, čime se žrtve dodatno traumatizira. Također je prisutno i online uznemiravanje od strane bivših partnera, koji u najekstremnijim slučajevima svojim žrtvama prijete i smrću", kažu u udruzi B.a.B.e.

Objašnjavaju da su na temelju dosadašnjih slučajeva online nasilja uočili kako su najpogođenije žene u dobi od 18 do 40 godina starosti, ali da žrtve mogu biti svih dobnih skupina tako da je primjetan i značajan broj žena u skupini od 45 do 55 godina. Također, navode kako su najčešći počinitelji nasilja bivši partneri, a potom slijede internetski partneri, odnosno osobe koje su žrtve upoznale online, a potom nepoznate, anonimne osobe.

„Žrtve se najčešće susreću s psihičkim posljedicama i štetom, dok im je u nekim slučajevima učinjena i društvena i ekonomska šteta, budući da nisu sposobne obavljati rad jer su nasilnici iskoristili i njihovo radno okruženje za počinjenje nasilja, odnosno objavljivanje intimnih snimki. Sve osobe koje su se obratile za pomoć i podršku su ženskog spola, što jasno ukazuje na rodnu uvjetovanost ovih oblika online nasilja“, objašnjavaju pokretačice platforme NEON ističući podatak kako čak 60 posto žena nasilje ne prijavljuje, što ukazuje na potrebu većeg razumijevanja, podrške i empatije prema žrtvama, kako u pogledu institucija koje im trebaju pružiti veći stupanj zaštite, tako i u okviru užeg kruga prijatelja, obitelji i zajednice.

Koliko je ovaj fenomen rasprostranjen govore statistički podaci iz cijeloga svijeta. Naime, u prosjeku jedna od deset djevojaka već do 15. godine života doživjela je neki oblik uznemiravanja na internetu. Još je gora situacija u "arapskom svijetu" gdje statistike bilježe kako je 60 posto korisnica interneta doživjelo istu sudbinu dok je korejsko Nacionalno povjerenstvo za ljudska prava 2016. godine objavilo kako je čak 85 posto Korejanki iz prve ruke iskusilo nasilje na internetu.

Spolno uznemiravanje kazneno je djelo neovisno o tome da li se odvija u realnom ili virtualnom svijetu. Obzirom na ovisnost radnika o poslodavcu kao i specifičan položaj radnika u odnosu na nadređene, vrlo se često odvija upravo u ovoj sferi. 

„U okolnostima u kojima se u današnje vrijeme sve veći broj poslova obavlja online i korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije, očekivano je da će se u budućnosti značajan broj ovakvih kaznenih djela odvijati upravo u online sferi. Tipičan način postupanja u online sferi za ovo kazneno djelo bilo bi slanje neželjenih fotografija i komentara seksualne naravi putem online kanala komunikacije. Izvan situacija koje su predviđene kaznenim zakonodavstvom, spolno uznemiravanje predviđeno je i kao prekršaj prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije“, pojašnjavaju iz udruge B.a.B.e. pozivajući sve koji smatraju da su žrtve nasilja na internetu da to prijave preko online platforme NEON.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: B.a.B.e.

 Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"