Opsežno istraživanje o prisutnosti seksizma u medijima koje je proveo Centar za građanske inicijative iz Poreča otkriva kako su seksualna objektivizacija žena, pogrdno izvještavanje te podržavanje rodnih stereotipa najčešći oblici seksizma u hrvatskim medijima. 

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji”, njime je obuhvaćeno 49 nacionalnih i lokalnih medija koje su istraživači pratili punih deset mjeseci. Tijekom tog razdoblja Centar za građanske inicijative iz Poreča detektirao je 4.463 članka seksističkog, homofobnog ili transfobnog sadržaja što, u prosjeku, znači gotovo 15 neprimjerenih tekstova dnevno. 

#RECITONAGLAS: „Imam 40 godina i nema dana da se toga ne sjetim“

U SAMO DVA MJESECA: Hrvatski mediji „izbacili“ više od 830 seksističkih članaka

ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI: Kako smo provele istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na sveučilištima?

Obzirom na širok doseg i utjecaj na stvaranje javnog mnijenja, seksizam u medijima je naročito štetan te pridonosi okruženju koje ga tolerira i trivijalizira. Internet, posebno društvene mreže, omogućuju novu dimenziju izražavanja i prenošenja seksizma, iako korijeni seksizma ne leže u tehnologiji, već u okorjelim rodnim neravnopravnostima.

Portali koji su prednjačili po broju seksističkih članaka su Net.hr (565), Dnevno.hr (381), Slobodna Dalmacija (241), 24 sata i Dnevnik.hr (84), a kako nam kažu iz Centra za građanske inicijative, što se tiče homofobnih i transfobnih članaka, najviše ih dolazi sa portala Narod.hr i udruge „U ime Obitelji“.

Iz Centra za građanske inicijative kažu kako bi mediji trebali imati ključnu ulogu u oblikovanju javnog mišljenja, ali svojim pristupom često doprinose rodnoj neravnopravnosti. Načini izvještavanja, kako pokazuje istraživanje, žene nerijetko reducira na objekte zadovoljstva ili ih prezentira kroz rodno uvjetovane stereotipe. Time se podržava nasilje i doprinosi vraćanju žena u rodno tradicionalne uloge – isključivo majki i kućanica – drugotnih i podređenih muškarcima.

Tipologija seksizma u hrvatskim medijima (IZVOR: Seksizam naš svagdašnji)

„Ovaj pristup ne samo da je etički upitan, već i krši zakone i kodekse, s ciljem privlačenja pažnje korisnika i korisnica na račun dostojanstva žena. Iako su bile poduzete mjere kako bi se takvo izvještavanje suzbilo, mnoga uredništva su ostala neosjetljiva na upozorenja i nastavljaju s praksom koja podriva rodnu ravnopravnost“, tvrdi voditeljica projekta Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč. 

Tijekom istraživanja je utvrđeno kako članci koji promoviraju seksizam većinom nisu potpisani imenom i prezimenom autora ili autorice, a posebno je upadljiva praksa koja se provodi u redakciji portala Net.hr.

„Kod njih ni jedan od 565 članaka nije potpisan. To su sve redakcijski tekstovi. Novinari koji su radili u različitim redakcijama govore nam da se takvi članci namjerno i ciljano proizvode kako bi se povećali klikovi koji znače zaradu. Doslovce postoje pokazatelji koje dnevno moraju ispuniti kako bi dalje radili. Mediji, dakle, zarađuju na način da mlade novinare i novinarke tjeraju na pisanje takvih tekstova“, zaključuje Vajagić. 

O rezultatima i zaključcima istraživanja obaviještena je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kao i Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva te Vijeće za elektroničke medije.

„Pravobraniteljica je reagirala prema svim portalima, izrekla je upozorenja i preporuke. Novinarsko vijeće časti također će reagirati, dok je Vijeće za elektroničke medije, koje jedino može izreći strože sankcije, prijavu – odbacilo“, rekla je Nataša Vajagić. 

Kako tvrde u Centru za građanske inicijative, Vijeće za elektroničke medije (VEM) zaključilo je da u sklopu publikacija iz istraživanja nema kršenja nijednog člana Zakona o elektroničkim medijima (ZEM).

„Oni redovito odbacuju sve naše prijave i ne vide problem ni u čemu. U međuvremenu, Pravobraniteljica i Novinarsko vijeće časti redovito reagiraju po istim primjedbama koje dobija i VEM. To je, dakle, još jedan problem koji smo detektirale. Čini se kao da se Vijeće za elektroničke medije ne bi htjelo miješati u svoj posao“, upozorava voditeljica projekta Vajagić. 

Primjer seksizma u medijima (IZVOR: Seksizam naš svagdašnji)

Od VEM-a smo saznali da su obradili sve zaprimljene predstavke Centra koje se tiču seksizma, homofobije i transfobije, ali da su ih odbacili zbog dvije stavke. Prema njihovom mišljenju, u njima nema huškačkog elementa niti poziva na nasilje. 

„Primjerice, ako, sukladno članku 14 st. 2., Zakona o elektroničkim medijima, Vijeće utvrdi postojanje poticanja, pogodovanja poticanju i širenje mržnje ili diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla te antisemitizam i ksenofobiju ili ideje fašističkih i drugih totalitarnih režima, Vijeće će reagirati prikladnom i zakonitom sankcijom. Vijeće će reagirati i ako utvrdi da se sadržajem nekog programa može ozbiljno narušiti fizički, mentalni ili moralni razvoj maloljetnika, ako se vrijeđa dostojanstvo čovjeka, te u drugim slučajevima predviđenim Zakonom“, kaže Josip Popovac, predsjednik VEM-a. 

Na okruglom stolu s temom suzbijanja seksizma, homofobije i transfobije u medijima održanom sredinom prošlog mjeseca sudjelovali su predstavnici VEM-a, Centra za građanske inicijative iz Poreča i HND-a.

„VEM tumači kako je to sloboda govora i različitost mišljenja, dok se apsolutno svi drugi slažemo da se radi o diskriminaciji žena, transfobiji i homofobiji. To je jako problematično i oni bi trebali reagirati, jer su regulatorno tijelo, ali to nažalost ne čine. Čak su i portalu Narod.hr lani dodijelili novčana sredstva iz Fonda za pluralizam preko projekta koji se zove Epidemija transseksualizma u Hrvatskoj i svijetu, što je katastrofalno“, objašnjava Vajagić. 

Kako bi se ovakve prakse suzbile u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji“ izrađene su policy preporuke i priručnik. Organizatori istraživanja pozivaju medije da se pridruže naporima za postizanje rodne ravnopravnosti, smanjenju seksizma, homofobije i transfobije u društvu te općenito za smanjenje nasilja i diskriminacije kao i da svojim izvještavanjem postanu saveznici i saveznice u ovim važnim ciljevima te primijene preporuke u daljnjem radu.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Matija Krivošić

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.