Na balkonu Gradske vijećnice u Puli, tik uz drevni Augustov hram na Forumu, središnjem gradskom trgu, jutros je osvanula zastava LGBTIQ+ ponosa. Time se Pula svrstala uz bok Rijeci koja već od ranije na istovjetan način, vješanjem zastave duginih boja, nedvosmisleno daje podršku i vidljivost LGBTIQ+ zajednici. 

Zastava se na balkonu našla na inicijativu nedavno osnovane pulske udruge Proces s namjerom da se tako označi Mjesec ponosa koji se već tradicionalno obilježava svakog lipnja. Zanimalo nas je kako su tekli "pregovori" s gradskim vlastima o postavljanju zastave i jesu li iz Grada Pule odmah, bez premišljanja, pristali na tu ideju. Odgovor nam je ponudio Jan Franjul iz Procesa.

„Javili smo se Upravnom odjelu za kulturu Grada Pule te Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, a pročelnice su nam odmah odgovorile s pozitivnom reakcijom gradskih vlasti koje su odmah odlučile podržati našu inicijativu“, objašnjava nam Franjul, dodajući kako je i novi gradonačelnik podržao njihovu ideju te je zastava istaknuta čim su je iz Procesa predali gradskim vlastima. Inače, novi gradonačelnik Pule je Filip Zoričić koji je kao kandidat grupe birača u drugom krugu lokalnih izbora uspio s trona skinuti IDS, a, zanimljivo, Zoričića su politički protivnici prokazivali kao pretjerano religioznu osobu upitnih svjetonazora.

Zastava na pulskom Forumu, tik uz drevni Augustov hram (FOTO: Proces)

Iz Procesa naglašavaju kako su zadovoljni „brzim i pozitivnim reakcijama koje su došle iz Grada“ te kako im je drago da su spremno podržali njihovu inicijativu. A PROCES – udruga za promociju queer kulture i LGBTIQ+ prava krajem ožujka imala je svoju osnivačku skupštinu. Do toga je došlo nakon što se tri godine skupina entuzijasta okupljala i djelovala kao neformalna inicijativa. Prošlog mjeseca udruga je i službeno upisana u Registar udruga, a njihova prva vidljiva inicijativa je upravo postavljanje ove zastave duginih boja na balkon Gradske palače. 

„Sve je započelo na Valentinovo 2018. godine kao program u pulskom Klubu Kotač koji se nalazi u prostorima Društvenog centra Rojc. Ideja o pokretanju Procesa nastala je iz spoznaje kako Pula nema mjesto na kojem bi se okupljale LGBTIQ+ osobe. Nema ga ni kao mjesto za zabavu, a ni kao mjesto na kojem bi se održavala predavanja, tribine, izložbe, projekcije filmova i slično. Suradnja s klubom Kotač bila je logičan korak s obzirom da je Kotač, poput i samog Rojca, zamišljen kao mjesto otvoreno za sve, bez obzira na spol, rod, nacionalnost, rasu, vjeru i spolnu orijentaciju“, kažu iz Procesa. Primijetit ćemo i da su utemeljitelji udruge ovo ime odabrali svjesni da je „otvaranje LGBT populacije“, kao i senzibilizacija društva vezana za LGBTIQ+ teme, poticanje ravnopravnosti, uključivosti, izgradnju edukacije i mijenjanje stavova, dugotrajan proces u kojem oni žele pripomoći koliko je u njihovoj moći. 

Rojc - golemi pokretač društveno korisnih inicijativa (FOTO: Pula.hr)

Za one koji ne znaju, Društveni centar Rojc jedinstvena je pojava, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. U jednoj od najvećih zgrada u Puli, bivšoj vojarni Jugoslavenske narodne armije, na gotovo 17.000 četvornih metara smjestilo se 106 lokalnih udruga koje život grada obogaćuju s kvalitetnim i dobro osmišljenim programima, redom od velike društvene važnosti. 

Iako udruga Proces službeno postoji tek mjesec dana, tijekom protekle tri godine, kao neformalna inicijativa organizirali su brojna događanja u Puli, vodeći se ciljevima poput promocije, razvijanja i unapređenja queer umjetnosti i kulture te promicanja prava LGBTIQ+ osoba. Svojim sugrađanima priredili su nekoliko koncerata bendova, kao što su Tús Nua, Žen i Abergaz, doveli izložbe fotografija, među kojima i onu „Sva naša vjenčanja“ koja donosi dokumentaristički prikaz sklapanja životnih partnerstava u Republici Hrvatskoj otkako je to omogućeno zakonom. Organizirali su i nastupe kolektiva Zbeletron, DJa Pez, queer umjetničkog kolektiva House of Flamingo, te brojna druga druženja, kvizove, projekcije filmova te razgovore s umjetnicama i umjetnicima kao što su Helena Janečić i Jasna Jasna Žmak. Bilo bi toga još dosta za nabrojati, pogotovo da nije bilo pandemije koronavirusa koja je svima „zaključala“ vrata, ali ono što svemu daje dodatnu vrijednost je činjenica da je ista ekipa u programu neprofitnog Radio Rojca pokrenula emitiranje emisije „Proces“. Do sad je emitirano preko 50 emisija u kojima su, najčešće, gošće i gosti bili aktivisti i aktivistkinje, te predstavnici LGBTIQ+ udruga iz cijele Hrvatske, a u emisijama se predstavljao njihov rad, davala riječ stručnjakinjama i stručnjacima o brojnim temama važnima za razvoj ljudskih prava, naravno, s posebnim naglaskom na prava LGBTIQ+ zajednice.

No, vratimo se zastavi. Ona bi na balkonu pulske vijećnice trebala ostati cijeli ovaj mjesec, a našeg sugovornika Jana Franjula pitamo što njemu osobno znači činjenica da su gradske vlasti prihvatile ideju Procesovaca i postavile zastavu duginih boja na ovu značajnu poziciju.

Zastava bi na vijećnici trebala ostati cijeli lipanj (FOTO: Proces)

„Zastava je samo simbolički čin, ali i veliki korak pri prihvaćanju prava LGBTI osoba. Vidjeti zastavu istaknutu na Gradskoj palači u meni stvara osjećaj pripadanja. Ali što je još važnije, time se potiče vidljivost LGBTIQ+ zajednice te se na taj način šira javnost senzibilizira sa ovom zajednicom“, kaže Franjul. 

Iako se u ostatku Hrvatske Istru i Pulu percipira kao daleko tolerantniju sredinu od ostalih hrvatskih regija, Franjul kaže kako su ključni problemi LGBTIQ+ osoba vrlo slični u Istri kao i u Hrvatskoj s "one strane" Učke. 

„To proizlazi iz činjenice da pred zakonom pripadnici LGBTIQ+ zajednice nisu ravnopravni građani. Iz našeg iskustva, na programima koje smo organizirali nikada nismo doživjeli probleme, ali svjesni smo toga da je to i dalje moguće. Puno je predrasuda i neznanja. Grafiti koji potiču na nasilje i mržnju u posljednje vrijeme osvanuli su i u Puli. Baš zato smo i odlučili osnovati udrugu, kako bismo i dalje nastavili raditi na promociji queer kulture i LGBTIQ+ prava, podizali vidljivost te osnaživali našu zajednicu“, ističe Franjul u razgovoru za Lupigu.

Jan Franjul s kolegom Borisom na Radio Rojcu (FOTO: Proces)

Govori nam i kako se s popuštanjem epidemioloških mjera nadaju da će uspjeti organizirati druženja koja su i do sada dovodili u Rojc. Prva na redu je izložba koju će u srpnju prirediti u sklopu Ponosnih inicijativa, u suradnji s Ponosnim Zagrebom i Split Prideom. Objašnjava da su puni ideja te da sad samo treba osmisliti plan kako ih sprovesti u djelo. 

„Pula se ovim potezom pridružila gradovima koji jasno i glasno iskazuju potporu LGBTIQ+ zajednici. Znamo da je riječ o dugom i teškom procesu, ali zbog njegove važnosti pozivamo sve da nam se pridruže u njemu. Da nam pomognu zajednički stvarati bolje društvo, razvijati javni diskurs o LGBTIQ+ zajednici, te o queer kulturi. Promicati prava, slobodu i vidljivost LGBTIQ+ osoba te se boriti protiv lezbo/homo/bi/transfobije u društvu kao i seksizma, mizoginije i drugih društvenih pojava koje doprinose nejednakosti. Jer jedino na taj način, zajednički, možemo stvoriti tolerantno, demokratsko i pravedno društvo“, zaključuje Franjul, koji je već nekoliko godina angažiran i u Savezu udruga Rojc.

Ekipa koja stoji iza novoosnovane udruge Proces (FOTO: Proces)

Pa kad smo već kod tog famoznog Rojca, za kraj razgovora Franjula pitamo i koliko jedan takav društveni centar i sve ono što on društvu nudi može značiti sredini u kojoj se nalazi.

„Rojc je mjesto okupljanja. Mjesto koje različitim skupinama ljudi pruža utočište, ali i potiče njihovu suradnju. Bez njega, kao i bez udruga koje djeluju u Rojcu, i formiranje Procesa proteklo bi potpuno drukčije. Također, snaga Rojca je u brojevima, u broju udruga i pojedinaca koji u njemu djeluju, o broju korisnika i svih naših sugrađana koji ga svakodnevno posjećuju“, zaključuje Jan Franjul. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Proces

 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga