GODINA (NE)CIJEPLJENJA: „Ovdje očito nisu u pitanju samo antivakseri“
Godinu dana nakon što je u Hrvatskoj krenulo cijepljenje protiv Covida-19, a bilo je to 27. prosinca 2020. godine kad je cijepljena 81-godišnja Branka Aničić, štićenica Doma za starije osobe na zagrebačkoj Trešnjevci, u državi je potpuno cijepljeno tek nešto više od polovice ukupnog stanovništva. Konkretnije, dvije doze ili jednu kod cjepiva gdje je jedna dovoljna primilo je tek 51,7 posto stanovnika, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti od 22. prosinca 2021. godine.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo na samu je godišnjicu službenog početka cijepljenja iznio svoju kratku analizu u kojoj spominje da je „cijepljeno 55,48 posto ukupnog stanovništva, odnosno 66,12 posto odraslog stanovništva“, no kako kasnije u tekstu navode, radi se o postotku stanovnika koji su primili „najmanje jednu dozu cjepiva“.
Godinu dana nakon službenog početka cijepljenja, statistika dakle i dalje neumoljivo svjedoči da smo jedna od najgore procijepljenih država u Europskoj uniji. Od nas su trenutno gore samo Slovačka, Rumunjska i Bugarska koja je europska antivakserska prijestolnica gdje je procijepljeno tek 27 posto stanovništva. Za usporedbu, jedanaest zemalja EU ima ukupnu procijepljenost veću od 70 posto, s predvodnicama Danskom koja ima 83 posto stanovništva s primljene dvije doze cjepiva, te Portugalom i Maltom s 82 posto stanovništva.
Iako je pojava omikrona, zaraznije varijante virusa koja uspješnije izbjegava već stečeni imunitet izazvala brojne preporuke iz znanstvenog svijeta na docjepljivanje trećom dozom, u Hrvatskoj trenutno ni za njom ne vlada jagma – dosad je tzv. „booster“ dozu primilo deset posto stanovništva. U nekim zemljama poput Danske, Njemačke ili Mađarske treću je dozu već primilo preko 30 posto stanovništva, u Austriji 40 posto, a na Islandu više od 50 posto.
U zemljama s najmanjom procijepljenošću i smrtnost je bila puno veća (FOTO: HINA/EPA/Abir Sultan)
Što se pak pojedinih dijelova Hrvatske tiče, najvišu potpunu procijepljenost imaju Grad Zagreb sa 60,4 posto ukupnog stanovništva i Primorsko goranska županija – 59,3 posto, a najlošiju Splitsko-dalmatinska i Bjelovarsko-bilogorska županija gdje je „cijepljenje završeno“ za 42,9 odnosno 43,9 posto stanovništva.
Posljedice loše procijepljenosti također su prilično vidljive. Sad već poznata usporedba podataka o broju smrti na milijun stanovnika u dvotjednom periodu i postotka procijepljenosti koju je ECDC objavio u studenom pokazuje da je tada u zemljama s najmanjom procijepljenošću i smrtnost bila puno veća. U hrvatskim bolnicama liječnici iz Covid odjela upozoravaju već tjednima da na respiratorima završava preko 80 posto necijepljenih osoba.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo godišnjicu početka cijepljenja iskoristio je da priopćenjem građane ponovo pozove na cijepljenje.
„Mnogi naši sugrađani odgađaju cijepljenje zbog različitih bolesti, pogrešno misleći da bi im cijepljenje zbog bolesti koje imaju moglo naštetiti. Upravo je suprotno: sve bolesti koje imate dodatni su razlog da se odmah još danas cijepite jer COVID-19 kod inače bolesnih osoba ima puno teži tijek i češću smrtnost nego kod zdravih. Na svakom punktu za cijepljenje je liječnik, ponesite medicinsku dokumentaciju i zajedno ćete izabrati najbolje cjepivo upravo za vas“, navodi između ostalog u izjavi zamjenica ravnatelja HZJZ-a, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin.
Prof. dr. sc. Stipan Jonjić, naš ugledni imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, u razgovoru za Lupigu kaže da mu je teško shvatiti zašto je došlo do ovako loše procijepljenosti.
"U vrijeme širenja novog vala do kojeg će očito dovesti nova varijanta omikron, to bi moglo izazvati veće pobolijevanje u populaciji, napose onih koji nisu cijepljeni" - Stipan Jonjić (FOTO: Novilist.hr)
„Ovdje očito nije u pitanju samo činjenica da je to aktivnost ljudi koje zovemo antivakseri jer su oni relativno rijetki. Očito je došlo do nekog 'šuma' u komunikaciji kad su svi postali stručnjaci za cjepiva i onda su se širile razne dezinformacije i polu-informacije. Odgovor na to pitanje sasvim sigurno će pružiti neke druge profesije kroz istraživanja u narednom periodu“, komentira Jonjić.
Loša procijepljenost, međutim, imat će utjecaja u idućem razdoblju na tijek pandemije u Hrvatskoj, tvrdi on.
„U vrijeme širenja novog vala do kojeg će očito dovesti nova varijanta omikron, to bi moglo izazvati veće pobolijevanje u populaciji, napose onih koji nisu cijepljeni. Međutim, nismo se još riješili ni ove varijante tj. ovoga vala u kojem dominira delta varijanta koja je dosta nezgodna“, kaže Jonjić dodajući da se sva predviđanja još svode na spekulacije dok se ne utvrdi da li je omikron varijanta možda nešto manje patogena.
„Puno toga ćemo naučiti narednih mjeseci, prije svega vidjet ćemo hoće li ova nova varijanta potpuno potisnuti prethodnu varijantu i koliko će dugo ona egzistirati u populaciji, te kakav će imuni odgovor ostaviti kod onih koji su zaraženi. Ključno je pitanje kako će imunost koju potiče ova nova varijanta utjecati na opću rezistenciju populacije prema eventualnim novim varijantama kojih bi zasigurno moglo biti“, pojasnio je Jonjić.
Neovisno o tome, smatra on, javnozdravstvene vlasti bi se trebale koncentrirati s jedne strane na poboljšanje procijepljenosti, a s druge strane inzistirati na drugim protu-epidemijskim mjerama kako bi se spriječilo teže stanje, a ponajviše kolaps zdravstvenog sustava.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: HINA/EPA/Giuseppe Lami
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"