APEL: „Hrvatska još uvijek nije spremna na posljedice klimatskih promjena, a među najugroženijima je u Europi“

I.F.

14. listopada 2022.

APEL: „Hrvatska još uvijek nije spremna na posljedice klimatskih promjena, a među najugroženijima je u Europi“

„Hrvatska još uvijek nije dovoljno spremna na posljedice klimatskih promjena, a Vlada i dalje ne shvaća hitnost prilagođavanja na postojeće i buduće utjecaje iako nas znanost stalno upozorava“, stoji u poruci koju je građanima uputila Zelena akcija pozivajući ih da potpišu Apel za klimatski otporne zajednice

Apel koji je upućen Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a kojima su klimatske promjene po svemu sudeći zadnja rupa na svirali, možete potpisati na ovom linku. Prikupljanje potpisa organizirano je kao dio nedavno aktivirane kampanje „Klimatski otporne zajednice“, u sklopu projekta JEKA! – Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju. Pokrenula ju je upravo Zelena akcija s ciljem da ukaže na hitnost prilagođavanja klimatskim promjenama koje su sve evidentnije. Hrvatska, recimo, može poraditi na ciljevima za smanjenje stakleničkih plinova do 2030. godine ili, na primjer, učiniti sektor proizvodnje hrane otpornijim na klimatske promjene kakve smo gledali ovog ljeta. 

„Zbog sve većih šteta uslijed vremenskih ekstrema, suša, požara i poplava, tražimo da Vlada hitno donese nacionalni Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje od 2023. do 2027. godine”, kaže predsjednik zelene Akcija, Luka Tomac.

Tomac navodi kako je pet ključnih točaka koje se moraju naći u Strategiji i koje odgovorni trebaju razraditi. Među njima je donošenje konkretnih mjera za financiranje otpornosti na klimatske promjene u svim sektorima te godišnji budžet kojim bi se osiguralo provođenje mjera i projekata prilagodbe na klimatske promjene. Ključno je, nadalje, i da se odrede konkretni rokovi za provedbu mjera, kao i kriteriji pravednosti i uključivosti za raspodjelu sredstava iz budžeta te uspostavljanje provedbenog tijelo koje bi pratilo i vrednovalo provedbu mjera.

A to što smo vidjeli ovog ljeta samo je jedan od primjera posljedica klimatskih promjena. Kako klimatske promjene jačaju, ističe Tomac, razdoblja ekstremne vrućine postajat će sve duža, učestalija i intenzivnija. Slično je i s vremenskim ekstremima zimi, a posljedice toga se osjećaju na svim razinama - društvenoj, ekonomskoj, političkoj, a najteže su u zemljama u razvoju i siromašnim područjima.

Poplave
„Hrvatska spada među tri europske zemlje, uz Češku i Mađarsku, koje su najizloženije utjecajima klimatske krize” (FOTO: Alen Međić/Lupiga.Com)

Iz Zelene akcija upozoravaju kako je početkom ove godine Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC), najrelevantnije međunarodno znanstveno tijelo za klimatske promjene, izradilo znanstveni izvještaj o ubrzanim utjecajima klimatskih promjena na planet i društvo, a iz kojeg je vidljivo da je Južna Europa izrazito ugrožena klimatskim promjenama, a posebno je apostrofirana moguća nestašica pitke vode u budućnosti.

„Hrvatska spada među tri europske zemlje, uz Češku i Mađarsku, koje su najizloženije utjecajima klimatske krize”, objašnjava Tomac, a dokazi su evidentni - samo prošle godine štete u poljoprivredi iznosile su skoro jednu milijardu kuna.

Inače, nota spomenutog izvještaja, koji je svjetlost dana ugledao krajem veljače, poprilično je zlokobna. Tako se zaključuje da već sada svjedočimo klimatskim promjenama za koje su znanstvenici predviđali da će biti vidljive tek za sedamdesetak godina, krajem stoljeća. Time su brojna predviđanja pala u vodu, jer situacija je gora od predviđenog i klimatski utjecaji se javljaju sve brže. U izvještaju se ističe da je potrebno skovati ambicioznije klimatske akcije kako bi se pokušalo što više smanjiti utjecaj klimatskih promjena. 

Zanimljivo bi na ovom mjestu bilo spomenuti i analizu podataka o temperaturama koje je prije dvije godine objavila Europska mreža za data novinarstvo (EDJNet). Analiziralo se više od 100.000 općina u 35 zemalja na europskom tlu, a među njima i više općina u Hrvatskoj. Pokazalo se da je prosječna godišnja temperatura na području Grada Zagreba u manje od pola stoljeća izuzetno porasla. Uspoređivalo se temperature šezdesetih godina prošlog stoljeća s temperaturama u periodu od 2009. do 2018. godine. U prvom promatranom razdoblju prosječna temperatura je iznosila +10,3 °C, a u drugom +12,5°C. Dakle, radi se o povećanju prosječne godišnje temperature za 2,2 °C. Ako mislite da je Zagreb možda izuzetak, varate se. Još je, primjerice, gore u Splitu i Rijeci. U Splitu se prosječna godišnja temperatura digla za 2,5 °C, a u Rijeci za 2,7 °C. Na Lastovu i u nekim mjestima dalmatinskog zaleđa to je povećanje iznosilo i više od 3 °C. 

„Najapsurdnije od svega je što u Hrvatskoj nacrt plana postoji i vrijedi od 2019. do 2023. godine, ali dosad nije usvojen“, napominje predsjednik Zelene akcije, podsjećajući kako je Nacionalna strategija donesena još prije dvije godine, ali da je njena provedba na vrlo niskoj razini jer ne postoji Akcijski plan, odnosno nema sredstava za operacionalizaciju i provedbu Strategije.

„Akcijski plan trebao bi se sastojati od konkretnih mjera i rokova za financiranje otpornosti naših gospodarskih i drugih sektora, općina, gradova, sela, otoka. To su mjere poput: ulaganja u dodatne kapacitete vatrogasnih službi; edukacija i podizanje kapaciteta poljoprivrednika/ca kako bi se mogli na vrijeme prilagoditi klimatološkim i vremenskim promjenama; izgradnja tzv. javnih klimatskih skloništa zbog toplinskih valova i javno dostupnih česmi za pitku vodu; sadnja zelenila u gradovima jer ulica sa stablima snižava temperaturu za čak deset stupnjeva … Tu spadaju još: procjena i bolje upravljanje rizicima od velikih nesreća i katastrofa u okviru sustava civilne zaštite u RH; učinkovitije korištenje vodnih resursa; prilagođavanje građevinskih propisa i standarda prostornog planiranja budućim klimatskim uvjetima i ekstremnim vremenskim prilikama; izgradnja obrane od poplava; prilagođavanje šumarskih praksi manje osjetljivih na oluje i požare“, nabrajaju iz Zelene akcije koja ovom kampanjom želi informirati i mobilizirati građanke i građane da potaknu Vladu na donošenje novog Akcijskog plana. 

„Tražimo i da nacrt plana bude predmet savjetovanja s javnošću“, zaključuje Tomac.

Prikupljanje potpisa tek je počelo, a traje sve do 1. studenog, nakon čega će predstavnici Zelene akcije Apel predati hrvatskoj vladi. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay