AI PERSPEKTIVA: Kako bi umjetna inteligencija mogla utjecati na ljudski rad
Nakon što se prašina slegla te je o generativnom AI-u, umjetnoj inteligenciji, svoje rekla i Mare s pazara, ChatGPT u središtu je sve više znanstvenih i socioloških istraživanja. UN-ova Međunarodna organizacija rada (ILO) prošlog je mjeseca predstavila globalnu analizu potencijalnih utjecaja koje bi generativni AI mogao imati na kvalitetu i količinu posla. Pod ovim pojmom podrazumijeva se umjetna inteligencija koja je sposobna generirati tekst, slike ili druge medije pomoću umjetnih neuralnih mreža. Kako tvrde eksperti iz UN-ove agencije, "nije riječ o preciznim procjenama, već o uvidu u narav mogućih promjena". Najkraće rečeno, umjetna inteligencija najviše će pogoditi - bogate. Posebno se to odnosi na imućnije - žene. U nedostatku sličnih istraživanja u Hrvatskoj, ova studija se djelomično može primijeniti i na hrvatsku perspektivu. Pa da vidimo što bi nas to moglo čekati u budućnosti, što se tiče upliva umjetne inteligencije na tržište rada.
Zanimanja s najvećom izloženosti GPT tehnologiji uglavnom su činovnički poslovi. Gotovo pola radnih zadaća ovih zanimanja potpada barem pod umjereni utjecaj ove tehnologije dok im četvrtina poslova, predviđa istraživanje, pada pod visok utjecaj generativnog AI-a. To je zapravo jedina skupina zanimanja koja je iznimno izložena budućim promjenama. Obzirom da je riječ o poslovima koji se obavljaju najčešće u razvijenim zemljama, moguće je da zemlje u razvoju nikada neće doživjeti ekspanziju takvih poslova. U svakom slučaju, većinu poslova AI će, pretpostavlja se, tek komplementirati dok će razmjerno manji broj poslova poslati u zaborav.
Za razliku od do sada objavljenih studija, istraživanje UN-ove agencije donosi zanimljivu inovaciju. Naime, ILO istražuje i na koji će način nova tehnologija dovesti do automatizacije posla. Pri tome studija uvodi dvije specifične kategorije - "Potencijal tehnologije da automatizira posao" i "Potencijal tehnologije da poveća obujam posla".
Potencijal za automatizaciju i povećanje obujma posla kao udio u ukopnoj prema spolu i visini primanja (IZVOR: ILO)
Poslovi koji su zahvaćeni automatizacijom mogli bi posve nestati ili se bitno prorijediti. Kako nam pojašnjava Janine Berg, jedna od ko-autorica studije: "Ukoliko se tehnologija uvede, vjerojatno nam više neće trebati pet radnika u call centru već samo jedan za one najizazovnije pozive".
Poslovi u drugoj kategoriji su pak raznovrsniji te se teško mogu obaviti bez prisustva radnika.
"Riječ je o, primjerice, zanimanjima poput liječnika koji bi se tehnologijom mogao služiti da odradi birokraciju što bi mu ostavilo više vremena da se posveti pacijentima", zaključuje Janine Berg iz Međunarodne organizacije rada dodajući kako je to pozitivan primjer.
"Moglo bi biti i negativnih konzekvenci ukoliko će poslodavac tehnologiju koristiti da kontrolira ili radniku postavlja višu radnu normu. Zbog toga je iznimno važno, što studija i spominje, da radnici sudjeluju u integraciji tehnologije na radno mjesto", upozorava Jenine Berg.
Zadaće sa srednjom i visokom izloženosti GPT prema zanimanju (IZVOR: ILO)
Prema rezultatima studije, ILO predviđa kako će značajno više radnika u svim prihodovnim razredima biti pogođeno povećanjem obujma posla nego automatizacijom. Najviše će se nove tehnologije osjetiti među radnicima s nižim srednjim prihodima što podrazumijeva oko 156 milijuna radnika na Zemlji. Poslovi koji bi mogli prosperirati od tehnologije uglavnom su ravnomjerno distribuirani po spolu. Nasuprot tome, poslovi koji bi mogli lako nestati ili se značajno prorijediti, pokazuju iznimne razlike među dohodovnim razredima. Najmanje su njima pogođeni radnici s niskim primanjima te se utjecaj tehnologije proporcionalno povećava kako platni razredi rastu.
Ovaj je efekt još vidljiviji kada se pogledaju udjeli svih zaposlenih po spolu. Gornja slika jasno prikazuje kako je Potencijal za automatizacijom drastično manji od pontencijala za povećanje obujma posla te je izrazito koncentriran u visokom prihodovnom razredu. Najviše su na udaru zanimanja kojima se u glavnom bave žene s visokim primanjima među kojima je otprilike 30 milijuna zaposlenih.
"AI inherentno nije ni dobar ni loš. Njegov socioekonomski utjecaj uvelike će ovisiti o tome kako će se tehnologija uvesti", analizira se u studiji. Drugim riječima, o tome tko će sjediti za stolom kada se bude odlučivalo.
Potencijal za automatizaciju i povećanje obujma posla kao udio u ukopnoj zaposlenosti (IZVOR: ILO)
"Pitanje je odnosa snaga i moći. Hoće li se poštivati dosadašnje norme, kako će se prilagođavati industrija ili tržište rada? Sve će to biti ključno za posljedice i način na koji će se nove tehnologije primjenjivati. Bez pravog pristupa problemu, postoji rizik da samo dobro pozicionirane zemlje i tek određeni igrači na tržištu pokupe vrhnje dok bi utjecaj na radnike mogao biti devastirajući", upozoravaju istraživači.
"Rezultati studije prije svega služe kako bi ohrabrili vlade i društvene partnere da na vrijeme i u miru razmišljaju o politikama koje bi podupirale mirna, fer i promišljena rješenja budućih problema", smatraju stručnjaci iz Ženeve dodajući kako bi nove tehnologije mogle imati veći učinak na kvalitetu nego na kvantitetu posla.
"Zbog toga naglašavamo potrebu za društvenim dijalogom i regulativom kako bi se tehnologija kvalitetno primijenila", zaključuje Janine Berg.
Lupiga.Com
Naslovna ilustracija: Pixabay
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"
daklë, ne postoji "umjetna inteligencija", niti će postojati u daljoj būdućnosti čovječanstva. zapravo, "inteligencija" podrazumieva postojanje uma i sposobnost sāmostalne prosudbe, ujedno i spoznaju vlastne bīti i sući, pače čuvstva i razumjenje/razumieće svoje okolice. svega toga danas nema, nego jedino postoji čovjek u liku vṙhunskih programerā, njihovi složeni "algoritmi" ter super računala. povṙhu svega toga svakako stoje i svjetski bezobzirni "ulagači" na najvećima svjetskima "burzama", koji svakodnevno "napuhuju financijske/pjenezne balone" i određuju tehnoložske "smjernice"/"trendove" ter "dinamike" razvojā.