„Očekivali smo da će više biti negativnih ili neutralnih stavova, a zapravo je bilo dosta pozitivnih, što nas je dosta iznenadilo. Mislili smo se više interno usmjeriti u sklopu edukacija, zagovaranja, ali kada smo vidjeli rezultate, zaključili smo da bi to bilo zapravo dosta ohrabrujuće podijeliti, prvenstveno sa LGBT zajednicom, ali i sa širom zajednicom“, rekao je s oduševljenjem Daniel Martinović, predsjednik udruge Dugine obitelji, na početku razgovora za Lupigu o nedavnom istraživanju koje su proveli. 

Na istraživanju su radili regionalna marketinška agencija Valicon, koja se inače bavi istraživanjem tržišta i ispitivanjem javnog mnijenja, u sklopu europskog projekta “CareFor”, s udrugama Dugine obitelji iz Hrvatske i Legebitra iz Slovenije. U rezultatima istraživanja više od polovice ispitanika ima pozitivan stav prema duginim obiteljima i podržava uvođenje LGBTIQ tema u nastavne programe i škole. 

Najveća razina podrške u istraživanju, kako nam kaže Martinović, podatak je da 71 posto ispitanih uopće nema problem s time da je netko od kolega i kolegica na poslu LGBTIQ osoba, kao i to da 70 posto njih nema problem s time da kolege na poslu imaju istospolnog partnera ili partnericu.

„Nema baš puno istraživanja u Hrvatskoj ali, prije deset-petnaest godina je to bio veliki problem sa situacijama na poslu. I u medijima je bio slučaj profesora na fakultetu u Varaždinu koji je dobio otkaz zato što je homoseksualna osoba. S obzirom na to da pružamo usluge psihološkog savjetovanja, često nam dolaze ljudi koji imaju problem s time što su 'u ormaru' na poslu ili što njihove kolegice ne znaju da su gej ili lezbijke. Tako da je ovo jedan jako iznenađujući pozitivni pomak“, uvjeren je Martinović.

"Iznenadili su nas rezultati" - Daniel Martinović (FOTO: Dugine obitelji)

Prema istraživanju, većina sudionika, njih 64 posto, izrazila je umjereno do izrazito pozitivan stav prema duginim obiteljima, dok je 36 posto iskazalo negativan stav. Istovremeno čak 59 posto ispitanih izrazilo je umjerenu do izrazitu podršku za posvojenje djeteta od strane istospolnih parova. 

Projekt „CareFor“, kako je naš sugovornik rekao na početku, zapravo nije trebao biti objavljen u javnosti i bio je fokusiran na dugine obitelji kao takve i poanta je bila razmjena iskustava duginih obitelji u Sloveniji i Hrvatskoj.

„Dok su oni tek počeli s organiziranjem LGBT roditelja u Sloveniji, ideja je bila da mi prenesemo njima neka naša znanja. Radili smo i interna istraživanja među nama o tome koje su potrebe duginih obitelji i htjeli smo ispitati stavove javnosti. Projekt je bio interno fokusiran, nismo mislili raditi tako vanjske stvari, ali eto, baš nas je iznenadilo“, izjavio je Martinović.

S „internih krugova“, dakle, istraživanje je prešlo na javnost i tako je 1.011 ispitanika u dobi između 15 i 75 godina, s različitom demografskom i osobnom slikom, iskazalo svoje stavove o ovoj temi.

„Mi smo zapravo htjeli nacionalno-reprezentativni uzorak, da ne bude samo Zagreb, samo visoko obrazovani i slično. I oni su to dosta dobro i pogodili, zato što uzorak pokriva tako široko područje. Između 36 i 65 godina nam je većinska dob uzorka, isto tako većina naših uzoraka je generacija X, a 65 posto su roditelji. Potrudili smo se da bude podijeljeno po regijama, a ne po županijama“, dodao je Martinović. 

Oko 55 posto ispitanih izražava podršku uključivanju LGBTIQ tema u nastavne planove i programe škola (FOTO: Lupiga.Com)

Od kompletnog uzorka, kako nam objašnjava naš sugovornik, 28 posto ispitanih je u Zagrebu, 20 posto na području Dalmacije, 17 posto u Slavoniji, u Istri 12 posto, u središnjoj Hrvatskoj deset posto te u sjevernoj Hrvatskoj 13 posto. 

„Ono što je bilo zanimljivo je to da 64 posto uzorka ima samo srednju školu, četverogodišnju, a tek 19 posto ima višu stručnu spremu, sa sveučilišta ili više škole. Od ukupno ispitanih 69 posto je reklo da živi u gradu, sok su 31 posto sa sela, tako da je jedna trećina uzorka iz ruralnih područja. Zaposlenih unutar ankete je bilo ukupno 63 posto, a 20 posto umirovljenika. Od svih ispitanih 66 posto njih je u braku ili u vanbračnoj zajednici“, rezimira predsjednik udruge Dugine obitelji.

Dodajmo i kako je, prema istraživanju, više od polovine ispitanih, čak 60 posto, odgovorilo pozitivno i na pitanje dostupnosti literature o duginim obiteljima u javnim knjižnicama, a 55 posto izražava jednaku razinu podrške uključivanju LGBTIQ tema u nastavne planove i programe škola. 

Na naše pitanje što je doprinijelo tolikim pozitivnim rezultatima, Martinović odgovora kako u Hrvatskoj postoji veća vidljivost LGBT osoba u društvu u usporedbi s ostalim državama u zadnjih par godina.

„Mislim da su tu jako pomogli Ivo Šegota i Mladen Kožić, koji su nekoliko godina bili prisutni u medijima i podijelili iskreno svoju želju da postanu roditelji i išli su protiv tog stereotipa, gdje se servira da su LGBT osobe ovakve, ili onakve. Nas kao udrugu je iznenadila već petogodišnja podrška slikovnicama koje mi izdajemo. Već smo došli do treće slikovnice. Stvar je u tome što mi mislimo da smo puno konzervativniji, nego što to jesmo. Vjerujem da je to zbog toga što u medijima gledate te bombastične naslove, ili priče kao što je spaljivanje gay lutaka u Imotskom prije nekoliko godina, što je danas slučaj koji je na sudu“, kazao je Martinović.

Ivo Šegota i Mladen Kožić (FOTO: HINA)

Iako prema ovom istraživanju postoje jako pozitivne rezultati, tema nasilja je, nažalost neizbježna, kada govorimo o LGBTIQ osobama. Martinović ipak vjeruje da postoji trend smanjivanja nasilja. 

„Imamo i tu jednu mobilizaciju, ja bih rekao, da se agresivnost kod nekih skupina više manifestira, ali da je situacija drugačija za razliku od prve povorke ponosa u Zagrebu ili Splitu – jeste. Nadam se da će s prolaskom vremena nasilje biti sporadičan slučaj, a ne nešto što se očekuje da će se dogoditi“, naglasio je Martinović.

Nedavno, netom prije objave ovog teksta o stavovima Hrvata prema LGBTIQ osobama, planetu je munjevitom brzinom obišla vijest kako je papa Franjo odobrio mogućnost da svećenici Katoličke crkve mogu blagosloviti istospolne parove, ali samo u slučaju da taj ritual nema nikakve veze sa sklapanjem braka.

„Pitanje je što će biti poslije ovog pape. Najbitnije je da nema nasilja, a ako ne postoji prihvaćanje, onda bi barem tolerancija bila dovoljna. Ukoliko Katolička crkva nastavi graditi to poštovanje, onda će to biti veliki pomak unazad 500 godina. U Hrvatskoj imate preko 1.000 ljudi koji imaju sklopljeno životno partnerstvo, prema dostupnim informacijama. Sve više i više ljudi sklapa to partnerstvo u svim županijama u Hrvatskoj“, dodao je Martinović. 

Osim toga što se i Katolička crkva danas vidno senzibilizira o profanim temama, kao što je LGBTIQ zajednica, Martinović smatra kako se danas mlađe generacije više i ranije „outaju“ nego što su to činile starije generacije.

„U Dubrovniku je prošle, a i ove godine, formirana grupa mladih ljudi koji imaju redovite sastanke. U Karlovcu je ove godine bio prvi pride. U Poreču se preko ljeto već osam godina održava festival 'Homo, fešta!'. Pride u Splitu više nema nikakvih ekscesa. Udruga LORI u Rijeci organizira stalno LGBT evente. Nije to dakle više samo Zagreb već se glasno javljaju i lokalne inicijative“, objašnjava nam predsjednik udruge Dugine obitelji.

U konačnici našeg razgovora osvrnuli smo se na to kako je moguće zadržati otvoren svjetonazor o temama kao što je LGBTIQ zajednica, odnosno kako suzbiti stereotipe i predrasude.

„Treba imati na umu da su to isto ljudi koji imaju svoje poslove, koji imaju svoje obitelji, koji imaju svoje hobije i interese, koji idu na ljetovanja. Njihova seksualnost je samo dio njihovog identiteta, kao što je i kod drugih ljudi. To je samo jedna od karakteristika koje čine tu osobu, kao što su njihova boja kože i očiju, visina i težina. Na kraju krajeva, to je nešto na što vi nemate utjecaja i baš zato bi trebali prihvaćati LGBT osobe takve kakve jesu“, zaključio je Martinović.

Naš sugovornik zaključuje kako LGBTIQ osobe imaju svoje priče i ono što je bitno jeste prići tim ljudima i čuti njihove probleme, čuti s kojim se to sve izazovima one susreću. I onda na temelju toga formirati mišljenje, a ne stvarati predrasude, kako to inače biva. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"