Temeljem Zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama (ZPPI) koji se odnosio na Javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2024. godinu za područje interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi, dostupan nam je prijedlog nadležnog Kulturnog vijeća s popisom programa i projekata te predloženim iznosom financijske potpore. 

Tko i kako donosi odluke?

Prema Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi usvojenom 2022. godine, Vijeće izrađuje prijedlog na temelju kojeg davatelj financijskih sredstava donosi odluku o dodjeli sredstava. Prijedlog vijeća savjetodavnog je karaktera, a ovlasti davatelja financijskih sredstava u ime Republike Hrvatske obavlja ministrica kulture. Ukratko, kakve god odluke o financiranju bile donesene, za njih je fiskalno i vrijednosno odgovorna ministrica kulture.

Kako u dopisu povodom ZPPI-ja navodi Ministarstvo kulture i medija, prijedlog Vijeća za 2024. godinu izrađen je nakon provedenog postupka vrednovanja programa i projekata te dostavljen donositelju odluke o financiranju. Taj postupak propisuje članak 15. spomenutog Zakona, prema kojem vijeća u svom radu, između ostalog, stručno vrednuju i ocjenjuju programe i projekte prijavljene na javni poziv i predlažu kriterije njihova vrednovanja. Na ovom mjestu važno je istaknuti, kao što i samo Ministarstvo kulture i medija navodi, da dokumenti koji bi upućivali da je taj postupak zaista proveden, poput evaluacija programa ili obrazloženja odluka – ne postoje. Stručne ocjene Vijeća dostupne su nam samo u obliku predloženog iznosa financiranja koji se nalazi u ovoj tablici.

Uvidom u nju ipak možemo vidjeti što je Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse (u sastavu Branka Benčić, predsjednica, i članovi Nina Križan, Martina Miholić, Martina Silić i Zlatko Vidačković) predložilo, a što je ministrica Nina Obuljen Koržinek na koncu odlučila.

Što je Vijeće odlučilo?

Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse u svom se radu vodilo uvjetima propisanim u Uputama za predlagatelje. Prema Uputama, programi koji nisu prihvatljivi za financiranje su oni koji po svojim temeljnim karakteristikama pripadaju programskim djelatnostima koja vrednuju druga kulturna vijeća, zatim programi koji se odnose na medijsku produkciju i audiovizualno stvaralaštvo te programi koji se odnose na izradu i održavanje mrežne stranice i objavu elektroničkih publikacija, razvoj mobilnih aplikacija i sl. Nisu prihvatljivi ni programi za čiju su realizaciju tražena sredstva samo od Ministarstva kulture i medija, programi koji nisu izvršili dosadašnje obveze prema Ministarstvu te programi koji nisu prijavljeni u skladu s propozicijama Poziva i Uputa.

Izostanak evaluacije svakog programa predloženog za financiranje u ovom kontekstu dodatno doprinosi netransparentnosti (FOTO: Lupiga.Com/Ivor Fuka)

U tom smislu, od 508 prijavljenih programa, Vijeće je više od 200 programa odbilo jer su prijavitelji za realizaciju tražili samo sredstva Ministarstva kulture i medija (oznaka C u tablici), dok je sedam programa odbilo jer ne pripadaju programskoj djelatnosti interdisciplinarnih i novih umjetničkih i kulturnih praksi. Sve ostale programe Vijeće je predložilo za financiranje. Ako su programi prijavljeni u krivoj potprogramskoj djelatnosti (cjelogodišnji programi, razvoj i produkcija projekata mladih umjetnika do 30 godina, umjetnička istraživanja i produkcije, festivali i manifestacije, edukativni program), Vijeće ih je prebacilo u točnu kategoriju.

Što je ministrica kulture odlučila?

Od oko 200 programa odbijenih zbog toga što nemaju sufinanciranje, za sedam programa financiranje je ipak odobreno. Od 16 programa koje je Vijeće stručnom procjenom odbilo jer ne pripadaju programskoj djelatnosti, dva su programa odlukom ministrice ipak odobrena za financiranje. Unatoč odluci Vijeća o financiranju i prijedlogu iznosa, 14 programa je iz financiranja u potpunosti izbačeno. Povećan je iznos koji je Vijeće odredilo za financiranje 49 programa, i to na način da je tek osam programa ostvarilo povećanje veće od 1000 eura. Za tri programa smanjen je iznos koji je Vijeće predložilo.

Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse dosljedno je donijelo prijedlog odluke o financiranju, držeći se uvjeta koje je zajedno s Ministarstvom (članak 15. Zakona) izradilo za konkretni poziv. Nameće se pitanje zašto je i na temelju kojih kriterija ministrica kulture donijela odluke kojima, suprotno prijedlogu Vijeća, pojedine programe u potpunosti izbacuje iz financiranja, nekima povećava predložena sredstva ili pak u financiranje propušta programe koji ne ispunjavaju uvjete propisane natječajem. Ovo smo pitanje postavili ministrici, a komentar smo tražili i od predsjednice Vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse, no do objave teksta nismo dobili njihove odgovore.

Izostanak evaluacije svakog programa predloženog za financiranje u ovom kontekstu dodatno doprinosi netransparentnosti jer, osim što prijaviteljima programa otežava promišljanje sadržaja koji produciraju u svjetlu njegovog razvoja i održivosti, ne postoji niti jasno izraženo i javno dostupno stručno vrednovanje koje bi predstavljalo branu proizvoljnosti. Ovako možemo zaključiti samo to da se radi o arbitrarnoj odluci koja nije utemeljena ni na čemu provjerljivom, mjerljivom ili dokazivom, čime Nina Obuljen Koržinek prijavitelje stavlja u neravnopravan položaj, kršeći time propise Republike Hrvatske u čije ime ove odluke donosi.

Lupiga.Com via Kulturpunkt

Naslovna fotografija: HINA/Edvard Šušak