Techno se još osamdesetih smatrao underground pokret. Njegov brzi uspon iz podruma i malenih disko klubova u velike koncertne dvorane i otvorenu scenu, možemo zahvaliti uglavnom naglom razvoju tehnologije. Prihvaćajući tehnologiju kao sastavni dio svojih života, veliki broj ljudi prihvatio je i muziku koja ide uz to, baš zbog činjenice da se muzika na neki način postavila kao most između ljudi i mašina. Techno muzika kakvu danas poznajete nastala 1970. godine a njezini tvorci su njemački band Kraftwerk, tj. članovi banda Florian Schneider i Ralf Hütter.
Oni su na inovativan način "premuzicirali" pop hitove i napravili od njih temelje elektronske glazbe. U osamdesetima najjači pomak nastaje u Detroitu gdje pioniri techna: Juan Atkins, Derrick May i Kevin Saunderson mješaju zvuk koji je producirao Kraftwerk s zvukovima funka i soula. Atkins i Richard Davis (poznatiji i pod imenom "3070") izdaju hit singl "Techno city", s bandom “Cybotron”. To izdanje možemo smatrati službenim početkom i rođendanom techna. Uz funk i soul, techno se ubrzo približava i zvuku hip hopa.
To se zbližavanje desilo zahvaljujući zvukovima Afrike Mambate i Grandmaster Flasha, DJ-ovima zbog kojih ta muzika postaje više electro, pod utjecajem električnih klavijatura, u nas poznatih pod imenom "sintisajzer". No nije samo sintisajzer odredio smjer techna, nego i jedna od prvih mašina za zvuk koja se mogla programirati, a zvala se Roland TR-808. Roland je bitno odredio zvuk za cijele techno generacije koje su dolazile i udario je temelje gotovo svih smjerova u techno glazbi.
Rane devedesete postaju prelomne godine ze techno pokret u svijetu. Podbacivši kao mainstream u SAD-u, u Europi doživljava veliki uspjeh, pogotovo u Londonu. Od tamo se val velikih techno partija širi Europom. Danas, nakon skoro petnaest godina techna, tradicija velikih partija se donekle održala, a najveći party na svijetu se svake godine održava u Berlinu pod nazivom Love Parade.
No techno se danas uglavnom sluša u klubovima i s pravom nosi naziv "klupska glazba".
Techno kao glazbu je teško definirati, no ona je u neku ruku spoj glazbene tradicije koju su ljudi dobili u nasljedstvo i novih tehnologija u koju je glazba ušla. Ima gotovo tisuće podvrsta techna, a ovdje ćemo vam pokušati prikazati samo neke najosnovnije.
Tu su hardcore-techno, koji je obilježio početak techna, zatim trance, koji je usko vezan uz orijentalnu muziku. Jedan od najjačih smjerova i nekako najviše klupski jest house i u zadnje vrijeme techno-house (techhouse), mješavina tvrđih ritmova techna i laganog klupskog housa. Nadalje imamo Drum n bass , čija je osnova ritam, ponekad vezan uz iskonski ritam afričkih plemena i goa trance, smjer tranca koji je dobio naziv po plaži u Indiji na kojoj se održavaju trance partiji.
Techno kultura je nažalost svoje temelje i korijene osim u glazbi potražila i u drogama ili u sredstvima koja su pomagala raverima (štovatelji techno kulture, nazvani po jednoj izvedenici riječi techno-“rave”) da izdrže ponekad ubitačni tempo takve glazbe. Najpoznatije droge koje uzimaju raveri su : XTC, popularno ekstazi, i tzv. “speed”. Obje ove droge su dokazano štetne i njihove prave posljedice na cijelu(e) generacije ravera, tek će vrijeme pokazati. U Hrvatskoj techno je dosegnuo svoj vrhunac u masovnim partijima, koji su se organizirali u dvoranama sportova ili u halama zagrebačkog velesajma. Kasnije se kao i u drugim zemljama preselio u klubove. Zanimljivost hrvatske techno scene je u tome da za razliku od ostalih vrsta izvođača, eminentna imena techno glazbe redovito su posjećivala lijepu našu i time nas redovito održavali u trendu. Ponekad sa zakašnjenjem ali jesu. Izdvajamo samo neke od njih:
Sven Vaeth
Dave Mothersole
Gideon Jackson
Grooverider
Pure Science
Tery Francis
Od naših snaga izdvajamo Kikija, Frajmana, Felvera i najdražeg i meni najboljeg ikad Sergio.