Tradicionalno, na Međunarodni dan ljudskih prava, točnije u nedjelju 10. prosinca, svečano je dodijeljena Regionalna novinarska nagrada Srđan Aleksić u Banjaluci. Nagrade su dodijeljene u tri, već poznate, kategorije „Za hrabrost i izuzetnost“, „Za doprinos zajednici“ i „Za medije“, a dobitnici su Bojana Jovanović, novinarka i urednica beogradskog portala Krik, Haris Rovčanin, novinar portala Detektor iz Sarajeva te zagrebački portal Novosti.

Dodjelu nagrade koju, uz našu Udrugu za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, organiziraju Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje mreža za izgradnju mira, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Institut za medije Crne Gore, pratili su i „Dani Srđana Aleksića“ s nizom važnih sadržaja.

Čin i ime mladića Srđana Aleksića iz Trebinja, koji je ubijen 1993. godine jer je pokušao zaštititi svoga sugrađanina Bošnjaka od maltretiranja grupe vojnika Vojske Republike Srpske, po kojem je ova nagrada i dobila ime, simboliziraju vrijednosti koje se nastoje afirmirati ovom regionalnom novinarskom nagradom. A to bi bile vrijednosti kao što su građanska hrabrost i odgovornost, solidarnost, ljudskost, pravo na slobodu mišljenja, pravo da se bude drugačiji.

Manifestacija je otvorena u subotu 9. prosinca Revijom dokumentarnih filmova u Studentskom pozorištu, koji su u svom fokusu imali teme ljudskih prava. Ulaz na projekcije je bio slobodan, a uradci koji su prikazivani snimljeni su tijekom posljednje dvije godine u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj. Glavni cilj ovih filmova je podizanje svijesti o ugroženosti ljudskih prava i prikazivanje različitih priča koje se nalaze unutar ove tematike. Nakon projekcija održana je i panel diskusija o tome kako su ove priče nastale i kako dokumentaran film kao takav može utjecati na gledatelje o čemu je govorio petero autora filmova koje smo imali prilike vidjeti. 

Prvi film na rasporedu bio je dokumentarac „Pobijedili“ Adnana Selimovića u kojem je glavna junakinja autorova majka koja je pobijedila karcinom dojke. 

„Veći je problem okoline nego samih osoba koje su oboljele od raka. One prihvate to, one se bore s tim. Doživljaj okoline na rak je kao da će se prenijeti na drugu osobu, kao da si zarazan. Ti spoljašnji faktori nagrizaju njihov identitet i njihovo postojanje koje je otežanim u tim trenucima“, rekao je Selimović, režiser i scenarista filma. 

Panel diskusija nakon Revije dokumentarnih filmova (FOTO: Dalibor Danilović)

Idući film na Reviji prikazao je dvije generacije izbjeglica koje su nakon raspada Jugoslavije pokušavale naći svoj novi identitet. Film „Reznica“ govori o Mirjani i Borislavu koji su proveli veći dio svojih života u kolektivnom centru na prostoru Srbije, a kako se autor Davor Marinković iz Padove, odlučio na snimanje ovog filma podijelio je, također, na panelu.

„Imao sam sreću da ne proživim sve što su moji vršnjaci u Srbiji proživeli zadnjih 30 godina. Živeli smo u sasvim drugom društvu. Ipak sam ja u nekom smislu tamo stranac, ali moj dom je negde u Srbiji, možda u nekoj Jugoslaviji koja ne postoji više, tako da sam se u nekim njihovim rečima pronašao. To sve što čini identitet – mi nismo birali. Ne biramo u kojoj smo državi rođeni, ne biramo religiju, ne biramo ime. Mislim da ne bi trebali više pričati o identitetu, nego o identitetima“, zaključuje Marinković.

Naredni dokumentarac nastao je unutar projekta "Muzika u mom koferu“, a za vrijeme filma objektiv prati i muziku i priče „ljudi u pokretu“, migranata, koji sviraju i pjevaju za potrebe ovog projekta. Njihov rad na kraju je zabilježen na albumu „Balkaneros“. Autor filma „Putnici“ je Mirza Ajnadžić, bosanskohercegovački novinar i edukator. Više o ovome kratkom dokumentarcu govorili su Ferida i Haris Abdagić koji su ujedno bili i autori i protagonisti u filmu zajedno s uključenim migrantima.

Sljedeći filmovi koji su projicirani su „Ona“, autorice Tamare Zečević, koja je s tim vrlo kratkim, ali vrlo potresnim filmom otvorila pitanje jednostavnih želja u nezavidnim pozicijama, te film autorice Ane Bilankov koji glasi „Dohvati sunce: El Shatt“. Radnja filma opisuje jugoslavenski izbjeglički logor El Shatt u sinajskoj pustinji u Egiptu tokom Drugog svjetskog rata. Filmom se želi rekonstruirati fragmentirana sjećanja na nepoznatu povijest o migraciji na Mediteranu.

Posljednji dokumentarac na programu Revije zapravo se izrodio iz novinarske reportaže Ajdina Kambera i novinarke Vanje Stokić s portala eTrafika. Dokumentarac „Brat“ prati životnu ispovijest migranta Nasima koja govori o tome kako je izgubio svog brata dok su preko rijeke Save prelazili granicu Bosne i Hercegovine s Hrvatskom. Film problematizira činjenicu da nezanemariv broj migranata strada na svom putu ka boljem sutra, a da vlasti država u regiji ne ulažu poseban napor da se ti ljudi identificiraju, da se pronađe njihove obitelji da imaju dostojanstven ukup.

Panel „Nacionalni i regionalni izvještaj o braniteljima ljudskih prava“ (FOTO: Dalibor Danilović)

U nedjelju su održana su tri panela. Na prvom od njih, pod nazivom „Nacionalni i regionalni izvještaj o braniteljima ljudskih prava“, govornici su iznosili i elaborirali podatke koji se nalaze u prvim izvještajima takve vrste o pravobraniteljima i pravobraniteljicama ljudskih prava u regiji. Dragana Dardić, članica Kuće ljudskih prava Banja Luka, prema podacima iz izvještaja, rekla je kako se prostor civilnog sektora u Bosni i Hercegovini sužava, pritisci i prijetnje su češći, a svih 21 ispitanih pravobraniteljica i pravobranitelja bili su pod nekom vrstom javnog linča. 

„Volio bih reći da je situacija u Srbiji po pitanju ljudskih prava drastično bolja nego u Bosni i Hercegovini, no, nije“, istaknuo je Petar Vidosavljević, pravni savjetnik iz Kuće ljudskih prava Beograd. Napadi na ljudska prava u Srbiji, dodaje, odnose se na organizacije koje se bave antiratnim i LGBTIQ pitanjima, te kulturom sjećanja, a istovremeno se tim temama ne daje dovoljno prostora u medijima, a kada se i daje, onda se njima samo popunjava. istraživanje o kojem je Vidosavljević govorio napravljeno je u suradnji s 15 organizacija i pojedinaca u Srbiji. 

Moderatorica ovog panela Andrijana Pisarević s portala Capital postavila je pitanje Ivanu Novoselu, programskom direktoru Kuće ljudskih prava Zagreb, da li je Hrvatska u boljem položaju po pitanju ljudskih prava nakon ulaska u Europsku uniju. Kako tvrdi Novosel, situacija je objektivno bolja nego što je u BiH i Srbiji, ali ne postoje načini da se to poboljša još više.

„Najizloženije grupe napadima su LGBITQ organizacije i zajednica, te žene pogotovo u području rodno uvjetovanog i seksualnog nasilja. Rad na prošlosti, s ulaskom u EU je tema koja je postala ne-tema. Ti problemi će, ako se ne rješavaju, eruptirati. Najveći udar je na područje zaštite okoliša“, objašnjava Novosel. Jedino što se promijenilo, kako kaže, je to da sva financiranja za organizacije civilnog sektora dolaze iz europskih fondova, čak i do 80 posto.

„Jako je malo ulaganja iz nacionalnog budžeta, sve se čeka da se malo nogom pogura iz Bruxellesa“, dodao je Novosel. 

Razgovaralo se i o pošasti današnjice - SLAPP tužbama (FOTO: Dalibor Danilović)

Druga panel diskusija bila je posvećena temi o SLAPP tužbama, odnosno o sudskim tužbama kojima politički ili ekonomski moćnici novinare, medije, aktiviste i organizacije civilnog društva zasipaju neutemeljenim ili bespredmetnim tužbama kako bi ih zastrašili i obeshrabrili u „kopanju“ po njima nezgodnim temama, temama od javnog interesa. U panelu su sudjelovali odvjetnica Emina Zahirović Pintarić; sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH Svjetlana Milišić Veličkovski; urednica portala Autonomija Branka Dragović Savić te urednik portala Žurnal Eldin Karić. 

Kako kaže novinar Karić, postoji određena sudska trauma poslije suđenja određenog istraženog slučaja gdje navedeni kriminalci pored svih dokaza koje imate, vama u lice kažu da ste vi kriminalac.

Jedina svjetla točka unutar ove teme koju je iznijela sutkinja Milišić-Veličkovski su nedavno donesene dvije direktive Europske komisije. Prvi dokument odnosi se na prijedlog Direktive o strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti, a drugi nosi naziv – prijedlog državama članicama o strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti.

Predstavljanje zbornika radova pod „Zamišljanje žene“ (FOTO: Dalibor Danilović)

Na posljednjoj panel sesiji tog dana predstavljen je zbornik radova pod nazivom „Zamišljanje žene“. Ovo istraživanje govori o ideološkim i kulturnim konceptima ženskog roda u povijesti Bosne i Hercegovine od vremena srednjeg vijeka, preko Jugoslavije, pa sve do današnjeg perioda. Zbornik su predstavile Aida Ramić, kourednica i autorica, Sonja Mišković Dujmović, znanstvena suradnica te Željka Umićević, koordinatorica i aktivistkinja. Istraživanje u cijelost možete pročitati i online formatu.

Na kraju manifestacije „Dani Srđana Aleksića“ svečano su dodijeljene regionalne novinarske nagrade. Bojana Jovanović, novinarka i urednica beogradskog portala Krik, osvojila je nagradu u kategoriji „Za hrabrost i izuzetnost“ zbog svojih istraživačkih tekstova o kriminalnim aktivnostima na Balkanu i povezanosti kriminalaca s osobama koje su na visokim funkcijama u državi i politici. 

Bojana Jovanović (FOTO: Dalibor Danilović)

Haris Rovčanin, novinar portala Detektor iz Sarajeva dobio je nagradu u kategoriji „Za doprinos zajednici“ zarad kreiranje interaktivne baze o ratnim zločinima u BiH na osnovu sudski utvrđenih činjenica na Haškom sudu. 

Haris Rovčanin (FOTO: Dalibor Danilović)

U kategoriji „Za medije“ zagrebački portal Novosti je ovogodišnji dobitnik, jer kako kaže žiri u obrazloženju, ovaj portal pridonosi novinarstvu s kvalitetnim sadržajem koji je konstantan, dosljedan i profesionalan.

Dobitnici nagrada su se u svojim kratkim izlaganjima složili da se ne smatraju herojima, već samo da rade svoje posao najprofesionalnije što je moguće i da to sve rade zbog istine.

Andrea Radak i Goran Borković iz portala Novosti (FOTO: Dalibor Danilović)

Na ovogodišnji konkurs za Regionalnu nagradu “Srđan Aleksić” stigla je 41 nominacija, za 31 novinara/ku i deset medija, o kojima je odlučivao žiri u sastavu Ana Hegediš Lalić (Srbija), Slavica Lukić i Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora) i Borislav Kontić (Bosna i Hercegovina). Podsjećamo, prošlogodišnji dobitnici nagrada su hrvatski novinar Viktor Ivančić, srbijanska novinarka Tamara Skrozza te portal Krik.rs.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Dalibor Danilović