RAVNATELJ KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI: „Logično je da je pandemija ostavila posljedice na djecu i adolescentne“
“Kod djece i adolescenata se ispoljila tjeskoba, nemir, promjena normalnog ponašanja u odnosu na ranije jer dugo traje pandemija i logično je da je ostavila posljedice”, kazao je ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb Goran Roić gostujući u emisiji Novi dan N1 televizije.
Naglasio je da su zavodi za psihijatrijsku i psihološku medicinu imali oko 30 posto više primljene djece i adolescenata tijekom pandemije.
“Očito je da su ovi uvjeti ostavili posljedice ne samo na fizičko stanje djeteta, već i na njegovu psihu”, kaže Roić.
Od 43.000 zabilježenih hospitalizacija do kraja prošlog mjeseca, hospitalizirano je bilo 1.100 djece, najviše one u prvoj godini života, a rijetko se među njima nalazilo i neko dijete s teškom kliničkom slikom koja zahtijeva respirator.
Upitan o stavu prema cijepljenju djece Roić odgovara: “Struka podupire cijepljenje, znate da je stiglo cjepivo za skupinu od pet do jedanaest godina, ranije smo imali cjepivo za skupinu od 12 do 18 godina. Dakle, stav Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i struke je da se podupire cijepljenje i u tim dobnim skupinama, a posebice se naglašava potreba cijepljenja kod djece koja su kronični bolesnici, kod onih koja imaju rizične faktore kao što su pretilost ili dijabetes. Naravno, cijepljenje je dobrovoljno, ali ako gledamo s javnozdravstvenog i epidemiološkog aspekta onda ipak djeca kao rezervoar moguće infekcije i širenja infekcije trebaju biti sagledana u kontekstu suzbijanja epidemije.“
Kako smo već pisali, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pristup uslugama zaštite mentalnog zdravlja za djecu i adolescente u pandemiji je prekinut u više od dvije trećine od 130 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, dok je pristup školskim psiholozima prekinut u prosjeku u gotovo četiri od pet zemalja.
Djeca i mladi prijavljuju psihosocijalni stres (FOTO: Pixabay)
Da djeca i mladi nisu dobro te da Hrvatska bilježi sve više slučajeva samoozljeđivanja u toj skupini već smo pisali na Lupigi, kao i o detaljnijem pregledu stanja diljem planete koji je obznanio UNICEF u opširnoj analizi “Stanje djece u svijetu u 2021. godini”. Podsjetimo, kako u izvještaju o istraživanju provedenom među djecom u 21 zemlji stoji kako se procjenjuje da više od 13 posto adolescenata u dobi od 10 do 19 godina živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije – radi se o 86 milijuna adolescenata u dobi od 15 do 19 godina i 80 milijuna adolescenata u dobi od 10 do 14 godina. Oko 89 milijuna dječaka u dobi od 10 do 19 godina i 77 milijuna adolescentica u dobi od 10 do 19 godina živi s mentalnim poremećajem.
Djeca i mladi također prijavljuju psihosocijalni stres koji se ne penje na razinu epidemiološkog poremećaja, ali remeti njihov život, zdravlje i izglede za budućnost. Prema istraživanju 19 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine u prvoj polovici 2021. godine samoprocjenjuje da se često osjećaju depresivno ili imaju smanjen interes za činjenje stvari.
Čak 83 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine u 21 zemlji koje su ušle u istraživanje vjeruje da je bolje rješavati probleme mentalnog zdravlja razmjenom iskustava s drugim ljudima i traženjem podrške nego samostalno.
Unatoč tome, državni izdaci za mentalno zdravlje na globalnoj razini iznose samo 2,1 posto državnih izdataka za zdravlje općenito. U nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta, vlade troše manje od jednog dolara po osobi na liječenje mentalnih bolesti. Broj psihijatara koji se specijaliziraju za liječenje djece i adolescenata bio je manji od 0,1 na 100.000 u svim zemljama osim u onim s visokim dohotkom, gdje je taj broj bio 5,5 na 100 000. Ulaganja u promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja – ističu iz UNICEF-a – iznimno su mala.
A nedostatak ulaganja znači da radnici nisu dovoljno educirani za rješavanje problema mentalnog zdravlja u više sektora, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i socijalnu skrb. Stoga ne čudi, navodi UNICEF, da je razgovor o mentalnom zdravlju i dalje stigmatiziran, a sam pojam pogrešno shvaćen. Mentalno zdravlje je, zapravo, pozitivno stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje djeci i mladima da grade svoju budućnost. Pa iako je svijest o mentalnom zdravlju u porastu, stigma je i dalje prisutna i sprječava djecu i mlade u traženju liječenja, a samim time ograničava njihove mogućnosti rasta, učenja i napredovanja.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: N1
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"