PREMALO SVIJESTI I ZNANJA: Dok mi doslovce bacamo sirovine, nešto pametnije zemlje znaju kako ih koristiti
"U blizini svoje zgrade imam samo obični kontejner za miješani otpad. Ove za papir i staklo vidim često po gradu, ali o kontejnerima za biootpad sam samo čuo, nikada ih nisam vidio. A živim u novom i modernom naselju u Zagrebu", komentar je našeg čitatelja, nezadovoljnog nemogućnošću da odvaja otpad, nakon što smo mu objasnili što je to "zeleni otok" i kako ga prepoznati. I nažalost, nije izoliran slučaj, jer mnoge zagrebačke ulice još nisu susrele "zelene otoke". Dok Europska unija nalaže da do 2020. godine čak polovicu kućnog otpada recikliramo, građani Zagreba za to imaju malo prilike obzirom da ne postoji adekvatna infrastruktura, ali još manje svijesti i znanja.
SRAMOTA METROPOLE: Zagreb nije pri europskom vrhu, on je na samom dnu
TUMOR NA PLUĆIMA GRADA (FOTO): Rijeka smeća potekla obroncima Parka prirode
OTPAD KAO BIZNIS: Ispit na kojem smo pali
Premda 2020. godina nije baš iza ugla, stroge direktive EU koje su ugrađene i u hrvatsko zakonodavstvo nalažu da odvojeno prikupljamo čak polovicu komunalnog otpada. To praktički znači da na ovaj ili onaj način odvajamo papir, plastiku i biorazgradivi otpad koji se stvara u kućanstvu. Premda stihijski i neplanirano, plastiku smo riješili vrlo efikasno, no o odvojenom prikupljanju papira i biorazgradivog otpada ne znamo gotovo ništa.
Umjesto "zelenih otoka" neke su ulice posljednjih tjedana dobile i "otoke smeća" (FOTO: Lupiga.Com)
Prema podacima EU Hrvatska je uz Maltu i Rumunjsku, po ovom pitanju, najgora članica Europske unije koja čak 85 posto kućnog otpada baca na odlagališta. Osim što na ovaj način doslovce bacamo sirovine koje nešto pametnije zemlje ponovo iskorištavaju za proizvodnju energije, temeljito uništavamo okoliš i zdravlje građana. Pretvaranje otpada u resurse ključni je dio strategije "cirkularne ekonomije" koju provodi EU, a kojom se pospješuje upravljanje otpadom, stimulira recikliranje, limitira korištenje odlagališta otpada istodobno povećavajući i zaposlenost u ovim novim granama koje EU izdašno financira.
Grad Zagreb je od 2012. godine sudjelovao u projektu EU Regije za recikliranje tijekom kojega su zajedno s regijama i gradovima iz EU razmatrane dobre prakse upravljanja otpadom, ali osim simpozija s 300 sudionika, konkretnih mjera, čini se, još uvijek nema.
"Želja Grada Zagreba prilikom apliciranja na projekt bila je upoznati se s praksama drugih lokalnih i regionalnih vlasti u području gospodarenja otpadom, pogotovo u odvojenom sakupljanju i recikliranju otpada. Zagreb je dobio uvid u različite prakse koje primjenjuju pojedini gradovi i regije, partneri u projektu. Svako od tih iskustava potencijalno je korisno za Grad Zagreb. Kao partner u projektu Grad Zagreb je mogao iz prve ruke spoznati koliko i kakvi sve čimbenici imaju utjecaj na izgradnju uspješnog sustava odvojenog skupljanja i recikliranja komunalnog otpada na lokalnoj i regionalnoj razini", komentirao je pročelnik Ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Marijan Maras.
Idilični prizor - staklo, plastika i papir (FOTO: Lupiga.Com)
Sudeći prema Odluci o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada koja je donesena ovog ljeta na Gradskoj skupštini, Zagreb je kao partner u projektu uistinu samo spoznao kakvi čimbenici utječu na uspješan sustav.
"Odluka uspostavlja trajni mehanizam koji neće povećati količinu odvojeno prikupljenog otpada, a na Jakuševec će se i dalje odlagati jednake količine. Uopće se ne predviđa odvojeno skupljanje biootpada, metala ni tekstila. Bez mehanizma nadzora i kontrole odlaganja to predstavlja tek kozmetičke promjene vrlo ograničenih i upitnih mogućnosti. Građani neće imati mogućnost jednostavno odvajati iskoristivi otpad, te će i dalje proizvoditi jednake količine otpada kao i sada", komentira Marko Košak, asistent na programu zaštite prirodnih resursa pri Zelenoj Akciji.
Dok nas ciljevi EU do 2020. godine obvezuju na odvojeno prikupljanje čak 50 posto komunalnog otpada te se do 2030. najavljuju još ambiciozniji planovi, Zagreb će teško upasti u krug gradova i regija s kojima se voli uspoređivati. Naime, mjere poput prikupljanja biootpada "od vrata do vrata" koje su se pokazale iznimno uspješnima u Italiji gdje se građane potiče na odvajanje i smanjenje proizvodnje otpada nižim računima, kod nas su po svemu sudeći još daleko. Do zaključenja ovog teksta od Grada Zagreba niti za dva tjedna nismo dobili informacije u kojem smjeru Grad namjerava razvijati strategiju odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. No, možemo tek primijetiti kako postojeći sustav "zelenih otoka" i reciklažnih dvorišta daje mizerne rezultate. Na primjer, u Zagrebu se tako, prema podacima Zelene Akcije, prikupi tek nešto više od jedan posto ukupne količine otpada.
Plastiku smo, stihijski i neplanirano, riješili vrlo efikasno (FOTO: Lupiga.Com)
"Grad Zagreb već nekoliko godina kasni s donošenjem Plana gospodarenja otpadom, a svaki prijedlog Plana u tom periodu uključivao je gradnju okolišno, ekonomski i zdravstveno štetne spalionice otpada, potpuno zanemarujući prioritete u hijerarhiji gospodarenja otpadom. To je dovelo do stanja u kojem je gospodarenje otpadom u Zagrebu na poraznoj razini", zaključak je tribine "Kako u Zagrebu reciklirati otpad, a ne ideje" koju je ovog ljeta organizirala Zelena Akcija.
"Opskrbom građana potrebnom infrastrukturom smanjila bi se neefikasnost zelenih otoka, a uvođenje individualne odgovornosti na temelju koje bi svaki pojedinac bio odgovoran za količinu proizvedenog otpada motiviralo bi građane i imalo pozitivan efekt. Građanima bi na taj način bilo omogućeno da sami formiraju mjesečne račune tako da odvajaju otpad te imaju manje miješanog otpada i samim time niže račune", zaključuje Košak iz Zelene Akcije.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Lupiga.Com
