Ljubljana napokon dobiva džamiju

Ivor Car

29. siječnja 2008.

Ljubljana napokon dobiva džamiju

Možda nekima ovo i nije vijest, ali Lupežima ne samo da je vijest, nego prvoklasna senzacija. Nakon što su odavno zaboravljeni prosvjedi na kojima se isticao transparent "No džamija za nas, no burek za vas", dogodilo se čudo. Ljubljanske vlasti konačno su odobrile početak izgradnje džamije. Doduše, Islamska zajednica platit će 12.000 kvadrata po 400 eura kvadrat, ali čini se da je slovenska netolerancija i ksenofobija, netragom nestala ili je sve to možda direkcija EU

Vijest je objavio njemački servis Deutsche Welle, kojima se zahvaljujemo na informaciji i prenosimo njihov tekst u cjelosti ...


Nakon skoro četiri desetljeća čekanja, Bošnjaci u Sloveniji će dobiti priliku da izgrade džamiju u Ljubljani. Neki razglog za promjenu zvanične politike vide u novim gradskim vlastima, ali ima i drugačijih mišljenja.

Konačna odluka o izgledu i početku gradnje Islamskog kulturnog centra u Ljubljani trebala bi biti donešena već sredinom ove godine. Dugogodišnji spor oko gradnje džamije prekinuo je gradonačelnik Zoran Janković. On objašnjava kako odluka o gradnji nema veze sa predsjedavanjem Slovenije Evropskom unijom.

Uprava grada ponudila je mešihatu Islamske zajednice novu lokaciju za izgradnu džamije – i to u samom centru grada. Za gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića ovakva ponuda lako se da objasniti. „Iz jednostavnog razloga zato što su Slovenci islamske vjere bili važan faktor pri stvaranju naše nove države. I ako svi koji vjeruju imaju svoj hram onda to moraju imati i muslimani.“

Dolaskom Zorana Jankovića na čelo grada, odnos prema muslimanima u Ljubljani se potpuno promijenio. Prije samo dvije godine kada se raspravljalo o gradnji džamije na periferiji grada, i mediji i političari i narod bili su protiv gradnje džamije, objašnjava tajnik Islamske zajednice u Sloveniji, Nevzet Porić. „Mislim da je priča o džamiji tada došla u pogrešno vrijeme. Intenzivna priča o gradnji džamije počela je nakon 11. 09. i mislim da je to dobrim dijelom uticalo na tu negativnu kampanju. Međutim, sada mi nemamo nikavih primjedbi, tako da je to pitanje skoro pa riješeno.“

Na Islamskoj zajednici sada je da od grada otkupi ponudjeno zemljište: 12.000 kvadratnih metara, po cijeni od 402 eura po kvadratu. U Sloveniji danas živi gotovo 50.000 muslimana, najveći dio njih su Bošnjaci. Dobrostojeći privrednici među njima zasigurno će, nadaju se u mešihatu, podržati gradnju Islamskog kulturnog centra. Zemljište za tu namjenu moglo bi na otkup biti ponuđeno već narednih mjeseci. U međuvremenu, mešihat će raspisati natječaj za idejno rješenje projekta. U gradskom uredu kažu da džamija treba da se uklopi u evropsku okolinu, u mešihatu kažu kako će taj uslov biti ispunjen.

Izgradnja džamije Ljubljani sporna je još od davne 1969., a razlog za naglu promjenu politike grada prema tom pitanju u mešihatu vide i u trenutnom predsjedavanju Slovenije Evropskom Unijom. 2008. je osim toga Evropska godina interkulturnog dijaloga, objašnjava Nevzet Porić. „Ne može Slovenija promovirati dijalog, a ovamo zapostavljati jedan važan dio svoje zajednice sa nemogućnošću izgradnje džamije.“ Gradonačelnik Ljubljane, Zoran Janković, tvrdi, medjutim, kako odluka o izgradnji džamije sa slovenačkim predsjedavanjem Evropskom Unijom nema nikakve veze. „To je odluka grada Ljubljane, bila je predočena već 2006. i sada je samo faza realizacije. A Ljubljana je tolerantan grad koji se brine za sve vrste manjina.“

Bilo kako bilo, u islamskoj zajednici raduju se novonastaloj situaciji. A odluke o konačnom izgledu i početku gradnje džamije očekuju već krajem ove godine.