Od svog osnutka „Akademska solidarnost“, čija jezgra mahom dolazi sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bavila se izradom Deklaracije o znanosti i visokom obrazovanju, a kada je ovaj dokument konačno ugledao svjetlost dana postalo je jasno kako se radi o izuzetno preciznom, gotovo kirurškom seciranju stanja u hrvatskoj znanosti i obrazovnom sustavu. Deklaracija nudi jasnu alternativu ideologiji koja građane promatra kao potrošače i radnu snagu te komercijalizaciji obrazovanja kakva je u planu trenutne, navodno, socijaldemokratske vlasti. Ovdje donosimo osam zahtjeva koje je iznjedrio ovaj dokument

Hoće li resorni ministar Željko Jovanović, uvažiti išta od ovih zahtjeva, pokazat će vrijeme, međutim mi smo po tom pitanju vrlo skeptični ... Evo, dakle, što zahtjeva Akademska solidarnost ...

Pošto kila znanja? (FOTO: Slobodni Filozofski)

1. da se «gospodarstvo» koje se u ekonomski reduktivnom okviru danas svodi na «tržište» ne koristi kao mjerilo svih vrijednosti, odnosno, zahtijevamo da se znanost i visoko obrazovanje razumiju kao ravnopravni sudionici općih društvenih procesa. Inzistiranje na sveopćem povezivanju znanosti i visokog obrazovanja s tržištem, kao i zahtjev za prilagođavanjem akademske zajednice nedovoljno diferenciranim i neprestano promjenljivim mitskim potrebama tržišta rada, podjednako kao i uvođenje korporativnih modela upravljanja tim sektorom, reduktivni su i štetni. Nasuprot tomu, zahtijevamo izgradnju održive razvojne perspektive znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra od primarne važnosti.

2. uvažavanje pojedinca kao mislećeg subjekta koji nije tek menadžer svoje buduće karijere, ili karijere drugih, nego je sposoban i voljan zauzeti individualan, empatičan i kritički stav prema društvenim, ekološkim i posebice političkim fenomenima te koji uživa široko i slobodno obrazovanje kojemu su cilj intelektualna emancipacija i politička samosvijest. U skladu s time odbacujemo reduciranu sliku studenta kao konzumenta uslužnog sustava visokog obrazovanja i zahtijevamo da mu se vrate i omoguće intelektualna širina i dostojanstvo.

Ministar Željko Jovanović (FOTO: Arhiva)

3. prepoznavanje vrijednosti svih znanstvenih područja i priznavanje njihovih specifičnosti. Zahtijevamo da se osiguraju uvjeti za neometana znanstvena istraživanja koja svoju financijsku isplativost ne mogu kratkoročno opravdati, tzv. fundamentalna istraživanja čiji rezultati nisu kratkoročno vidljivi, ili čiji je rezon opstanka obogaćivanje ljudskog znanja kao neupitne vrijednosti.

4. ukidanje vladavine pojednostavljenih kvantitativnih oblika evaluacije pojedinaca i institucija (rangiranja, bodovanja i dr.). Zahtijevamo redefiniciju kriterija kvalitete i razvoj mehanizama složene evaluacije znanstvenog i nastavnog rada u kojem će kvalitativno imati prednost nad kvantitativnim i u kojem će se kombinirati stručni i sociokulturni kriteriji. Zahtijevamo odgovoran, solidaran i uzajaman odnos između studenata, zaposlenika i institucija utemeljen na kreativnosti, težnji prema kvaliteti, unutrašnjoj motivaciji, akademskim slobodama i akademskoj samoupravi, kao i na potpunoj otvorenosti i dostupnosti svih oblika znanstvene, nastavne i administrativne prakse.

5. da hrvatska sveučilišta ne sudjeluju u svjetskim rangiranjima, kao i da se ne provode nacionalna rangiranja. Uzimajući u obzir devastirajući učinak uvođenja kompetitivnih mehanizama upravljanja u području znanosti i visokog obrazovanja zahtijevamo da se odmah prekine s kadrovskom politikom koja se temelji na zapošljavanju većeg broja mladih znanstvenika uz očekivanje «neka pobjedi najbolji». Zahtijevamo odgovoran pristup zapošljavanju akademskih radnika (od asistenta do savjetnika/profesora) koji će biti jamac slobode znanstvenog rada i osnova za otvoreno, solidarno djelovanje članova akademske zajednice jednih prema drugima,kao i prema članovima drugih skupina u društvu. Zahtijevamo, konačno, nužne infrastrukturne uvjete (adekvatne knjižnice, laboratoriji, učionice i dr.), odnosno, materijalnu osnovu za kvalitetan sustav znanosti i visokog obrazovanja.

Besplatno obrazovanje za sve (FOTO: Slobodni Filozofski)

6. strogu zakonsku regulaciju odnosa privatnih i javnih znanstvenih i visokoškolskih institucija i zaposlenika. Zahtijevamo ograničenje privatizacije visokoškolskih institucija na razinu stručnih studija, kao i zabranu rada nastavnika ili istraživača s javnih institucija na privatnim institucijama. U skladu s tim zahtijevamo da se znanstveno-nastavna djelatnost na javnim institucijama ne temelji na radu honorarnih vanjskih suradnika, te da se djelatnosti pomoćnih službi ne zamjenjuju «uvozom» istovrsnih usluga iz privatnog sektora.

7. besplatno obrazovanje za sve studente na svim razinama. Zahtijevamo da socijalno inkluzivno obrazovanje postane prioritet hrvatskog visokoškolskog sustava, odnosno da se direktni troškovi studija u potpunosti financiraju iz državnog proračuna, i da se razvije sustav stipendiranja studenata iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa i drugih rizičnih skupina u obrazovanju za troškove indirektnih troškova studiranja.

8. upravljanje sustavom znanosti i visokog obrazovanja koje će biti utemeljeno na sustavnom širokom odlučivanju odozdo te primjenu sustavnog pristupa donošenju obrazovnih politika naspram inkrementalnog, ad hoc ili «uvoznog» pristupa.

Uistinu detaljnu argumentaciju ovih zahtjeva možete pročitati na ovom linku.

Lupiga.Com