JE LI VAS STID? (FOTO): Ljudska vrsta vrijedna je prezira!

A.B.

28. kolovoza 2021.

JE LI VAS STID? (FOTO): Ljudska vrsta vrijedna je prezira!

„Čisto podzemlje“ ime je speleološke inicijative koja neumorno pokušava očistiti hrvatske jame i spilje jer su one, daleko od ljudskih pogleda, pretrpane smećem. Inicijativa ima i svoju Facebook stranicu na kojoj redovno objavljuju prizore koje speleolozi zatiču u podzemlju. A ti su prizori šokantni i uznemirujući. Snimljene fotografije reći će vam zašto je ljudska vrsta vrijedna prezira.

TUMOR NA PLUĆIMA GRADA (FOTO): Rijeka smeća potekla obroncima Parka prirode

„SKRIVENO BLAGO“ JADRANA: Plastika koja ubija

Sljedeću akciju „Čisto podzemlje“ imat će u Gaćinoj jami, smještenoj u zaleđu Biokova, nedaleko Zagvozda. Tamošnji stanovnici, naime, u Gaćinu jamu, kojom bi se trebali ponositi, bacili su neopisive količine smeća. Fotografije s lica mjesta snimila je ekipa iz Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti „Osmica – Karlovac“ te potom o tome obavijestili inicijativu.

Gaćina jama
Gaćina jama nedaleko Zagvozda (FOTO: Osmica - Karlovac)

„Smeće u jami je potpuno svježe ... jučer bačeno s obližnjeg puta. Lokalni ljudi uspjeli su ubaciti preko 100 kubika kućanskog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lijekova, kemikalija i pesticida. Smeće smo dosad vidjeli samo mi speleolozi, jer - okolica ulaza je čista kao suza ... a u podzemlju horor film“, objašnjavaju iz „Čistog podzemlja“, navodeći kako je Gaćina jama samo jedna od 103 ovakve onečišćene lokacije u široj okolici Splita.

Ruđer Novak, speleolog koji je jedan od pokretača inicijative, za Slobodnu Dalmaciju objasnio je da je na području Hrvatske zabilježeno više od 900 ovakvih lokacija, ali je poprilično siguran da to ni izbliza nije konačan broj. Inicijativa „Čistimo podzemlje“ jednostavno nema sredstava ni kapaciteta da očisti sva takva mjesta. U posljednjih nekoliko godina očistili su više desetaka podzemnih deponija, a to je, čini se, kap u moru, pogotovo jer se, kako Novak kaže, događa da mještani očišćene spilje ubrzo ponovno zatrpaju smećem. 

Gaćina jama
Ulaz u Gaćinu jamu ne odaje što se u njenoj utrobi skriva (FOTO: Osmica - Karlovac)

„Bilo je slučajeva kad bismo pomislili da ćemo jamu očistiti jednom za svagda jer je smeće u njoj staro, a obližnje selo raseljeno. Ali onda se dogodi da, nedugo nakon obavljenog čišćenja, dođu vikendaši. U napuštenom selu, naravno, nema kontejnera, pa oni koji posjete djedovinu, kako bi počistili staru kuću, sav otpad jednostavno ubace u jamu“, reći će Novak te objasniti ono što ljude očito ne zanima – spilje i jame su prirodni putevi kojima se nadzemne vode procjeđuju u podzemlje i to je voda koja hrani naše izvore, a ona se u ovakvim slučajevima cijedi preko deponija što znači da sve bačeno u jamu može završiti u čaši vode na našem stolu. 

spilja Vranjača
Druga lokacija situacija ista (FOTO: Čisto podzemlje)

Speleolog napominje kako je lako istovariti smeće u spilju ili jamu, ali da ga se od tamo izvadi daleko je teže. Procjenjuje da dvadesetak speleologa u slučaju da radi cijeli vikend iz Gaćine jame može izvaditi najviše 30 kubika smeća, jer je to iznimno zahtjevan i mukotrpan posao, a u jami je trenutno više od sto kubika otpada. Uz to je i opasno, jer na takvim mjestima, svjedoči, često ima i odbačenih minsko-eksplozivnih sredstava.

spilja
Čišćenje podzemlja nedaleko Rijeke (FOTO: D. Maršanić)

„Po našem iskustvu i podacima koje mi imamo u inicijativi, paklena kombinacija su uvijek blizina ljudskih naselja i puteva te špilje i jame. Ako imate špilje ili jame koje se nalaze u blizini puta, gotovo sigurno ćete pronaći barem nešto smeća u podzemlju. Ako je još jama u blizini nekog sela, to vrlo često rezultira hrpom otpada“, kaže Novak u razgovoru za 24 sata, zaključujući da je bacanje smeća u jame i spilje stara navika Hrvata, ali da se za razliku od nekih prošlih vremena danas sastav otpada promijenio i da to sada predstavlja ozbiljan ekološki problem.

spilja
Pećina gornje selo kod Trilja (FOTO: Marijo Kozina)

Prošli mjesec članovi inicijative čistili su riječko podzemlje, točnije jamu kod Male Učke unutar Parka prirode Učka. Iz nje su članovi Speleološkog odsjeka Velebit i Speleološkog društva Velebit te udruge Estavela iznijeli 20 kubika otpada – plastike, guma, bijele tehnike, građevinskog otpada, pa čak i jedan cestovni putokaz. Akciju je financijski podržao trgovački lanac Lidl, s 20.000 kuna, koji je i najveći donator inicijative.

spilja
Horor u Istri (FOTO: Speleološko društvo Undregorund)

Mjesec dana ranije završeno je čišćenje spilje nedaleko Trilja. Tamo je speleologe zateklo 35 kubika smeća. To su čišćenje organizirali Marijo Kozina i Speleološko društvo Špiljar, a u akciji je sudjelovao i veliki broj mještana, što u inicijativi vide kao znak da se mijenja svijest ljudi te nadu da se ova spilja više neće uništavati. 

spilja
Mala Učka (FOTO: L. Kukuljan)

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Osmica - Karlovac

 

Srodne novice

broj komentara: 18

Komentari

  1. Prolaznik prije više od 3 godine

    Krivusti, na koje ti to selo ideš, majke ti? Ja šoferšajbu ne uspijevam očistiti od kukaca, ni farove. Odaj nam te puteve kojima se krećeš, da i mi možemo proći njima a da nam kukci ne ulijepe šoferšajbu. Meni je to baš veliki problem, jer se fakat ne daju očistiti.

  2. kult krvouste štetočine prije više od 3 godine

    Saturn, točno, postoji recimo i problem odumiranja kukaca i s njime ptica ali toga nema nigdje u medijima, jer je njihov uzrok uglavnom agroindustrija a ne puno manje mali čovjek;
    Nek se neko samo sjeti kako je pred 20 godina izgledala šoferšajba kad bi se otišlo autom negdje na selo. I kako danas izgleda, kao iz apoteke.

    Zašto EU nebi mogla imati svoju vl. poljoprivredu bez pesticida, i uz 50% manje produkcije, riješili bi se puno drugih stvari, vezanih za zdravstvene probleme ljudi povezane s njima, a ne samo ekološke stvari. Ali, ne borba za zabranu glifosata u EU traje godinama , EU ignorira zaključke WHO laboratorija da je glifosat "vjerojatno kancerogen" , isto tako nedavno je njemačka lobiranjem agrarnog lobija ukinula propise o obaveznim pojasevima od par posto neobradive zemlje između polj. površina koje su služile kao utočište životinjama.
    No jedino što su briselski pederčići poduzeli u vezi toga je zabrana upotrebe pesticida za malog čovjeka izvan agroindustrije , dakle ja nemogu više kao građanin koristiti pesticide recimo za kontrolu drača u svom vrtu, ali korporacija može i dalje koristiti iste otrove u proizvodnji hrane koja završi na mom tanjuru i to en mass.

    To je nama naša borba dala. Prcanje malog čovjeka od strane EU na svakom koraku, da neidemo dalje u temu kovid-putovnica na dalje, i apsolutno povlađivanje interesima korproacija .

  3. Saturn prije više od 3 godine

    Ok ovo nije ok. Mislim to sto bacaju smece u jame. Da naravno to sve ide u podzemne vode. Ali postoje bezbroj puta veci ekoloski problemi a ljudi kao i obicno lome koplja na sitnicama. Postoje jame u koje je drzava pola stoljeca bacala mazut naftu i tko zna sto ne. A to je puno opasnije. A ne pise se o tome bas. Postoje sela u kojima je pola mjestana umrlo od raka zbog blizine deponija. Postoje sume koje unistava kisela kisa. Postoji planeta na kojoj vise nema cistog zraka potoka sume. A glavni krivci su automobili. Teski metali lete zrakom. Ma da sada sve boce na planeti bacimo u sume to ne bi bilo ni 1% zagađenja kao sto automobili zagade u jednom danu.

  4. MR prije više od 3 godine

    Jako tužno, ali ja mislim da minimum 50% odgovornosti stoji na gladnoj državi kojoj je sam novac bitan. Ne opravdavam ljude koji to rade, ali neoboriva činjenica je da živimo u bolesnom društvu i ljude više nije briga za susjede prirodu životinje sve je u tome Plati ovo plati ono to je modus vivendi između onih koji su gladni love (vlast) i onih koji nemaju (većina).

  5. Verena prije više od 3 godine

    I naravno, nikako da se razumije da granice drzava nisu granice zagadjenja.Nuklearni odpad na granici jedne drzave,nece riješiti opasnost za tu istu drzavu.Zagadjenje rijeke u jednoj drzavi,sigurno će se prosiriti na vode druge.Sječa šume,erozija tla u jednoj drzavi,imaće posljedice u drugoj.Deponija smeća u jednoj drzavi će kroz tlo i zrak,utjecati na ekosistem i klimu u drugoj drzavi.Zato je itekako bitno što se u oblasti zastite prirode dogadja u drugim drzavama,ali i u vlastitoj.
    Sve je povezano,sve uzročno posljedično,pa se granicama i ogradama neće riješiti problem,već dogovorom,planovima i strategijom.Ekološki poremećaji u jednoj drzavi,neće se zadrzati samo u toj drzavi.Koliko smo odmakli u spoznaji ove jednostavne činjenice?Ili će nam političari krojiti zakone iz ove oblasti a institucije sutiti,bez ikakvog dogovora sa biolozima,prirodoslovcima,ekolozima,hidroinzenjerima,rudarskim inzinjerima,kemičarima i svim onim koje je potrebno saslušati!

Hiperlink

Recepti

E-ciklopedija