Nakon desetljeća potpunog zanemarivanja željezničkog prometa i kaotičnog stanja Hrvatskih željeznica, postoje naznake da hrvatska vlada ipak počinje ozbiljnije shvaćati potencijal željezničkog prometa, koji je u većini Zapadne Europe brži, učinkovitiji, udobniji, te, nimalo manje važno, ekološki neusporedivo prihvatljiviji od cestovnog. HŽ Putnički prijevoz 13. svibnja pustio je u promet prvi elektrobaterijski vlak na hrvatske pruge, čime je započela nova faza modernizacije domaće željezničke mreže u skladu s načelima zelene tranzicije. 

Vlak je proizveden u sklopu projekta „Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu“, ukupne vrijednosti 17,1 milijun eura, od čega je 13,3 milijuna eura financirano kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a ostatak iz državnog proračuna. Proizveden u Končaru, vlak je obavio svoju prvu vožnju na relaciji Zagreb - Bjelovar, pri čemu je zabilježio vožnju točno prema planiranom voznom redu. Time je i simbolično označeno uvođenje jedne od najmodernijih vrsta vlakova u regionalni promet. Vlak će na putu od Zagreba do Bjelovara koristiti dvojni pogon - električni na elektrificiranoj dionici do Gradeca, te baterijski na preostaloj dionici do Bjelovara. 

Novi vlak raspolaže sa 157 sjedećih i 158 stajaćih mjesta, opremljen je modernim sustavima poput besplatnog Wi-Fi-a, videonadzora, audio-vizualnog informiranja putnika, te pristupačnim elementima kao što su rampe za osobe s invaliditetom i prostor za bicikle. Na elektrificiranim prugama, prema dostupnim specifikacijama, postiže brzinu do 160 kilometara na sat, dok na neelektrificiranima vozi do 120 kilometara na sat, s autonomijom od preko 100 kilometara vožnje na baterijski pogon. 

Vlak na punjenju (FOTO: HŽ)

Inače, elektrobaterijski vlakovi predviđeni su za dnevni rad do 18 sati i dnevnu kilometražu do 480 kilometara, a moći će se povezivati s niskopodnim vlakovima nove generacije, čime se omogućava fleksibilan i kapacitetom snažan željeznički prijevoz. 

Projekt „Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu“ uključuje i izgradnju šest punionica na kolodvorima u Splitu, Osijeku, Varaždinu, Bjelovaru, Virovitici i Puli, gdje će se baterije puniti putem stabilnih priključaka u roku od 30 minuta.

Ministar prometa Oleg Butković najavio je i kako se paralelno ulaže oko 1,5 milijardi eura u obnovu željezničke infrastrukture u Hrvatskoj, uz podršku europskih fondova i Europske investicijske banke. Uz već postojeća 63 niskopodna vlaka, do kraja godine očekuje se još šest novih, a uskoro i još jedan, ovaj put potpuno baterijski vlak.

Kako navode u Končaru baterijski motorni vlakovi (BMV) koristit će se za prijevoz putnika na neelektrificiranoj mreži željezničkih pruga u Hrvatskoj. 

„Za pogon će koristiti ugrađene pogonske baterije koje se pune isključivo pomoću stabilnih energetskih priključaka. Baterijski elektromotorni vlakovi (BEMV) koriste izmjenični 25 kV, 50 Hz (AC) sustav električne vuče za vuču i punjenje baterija. Ovakvi su vlakovi ekološki prihvatljiviji, a istovremeno su tiši i učinkovitiji u vožnji. Mogu se koristiti na različitim prugama, a njihova autonomija ovisi o kapacitetu baterije i brzini kretanja”, poručuju iz Končara.

Planirano je i uvođenje potpuno baterijskog vlaka (FOTO: HŽ)

Predsjednik uprave ove zagrebačke tvrtke, Gordan Kolak, istaknuo je kako novi vlakovi značajno doprinose smanjenju emisija CO2 i predstavljaju odgovor na klimatske ciljeve kroz implementaciju naprednih zelenih tehnologija. Elektrobaterijski vlakovi omogućuju održiv prijevoz na neelektrificiranim prugama te predstavljaju značajan iskorak u cilju energetske učinkovitosti i smanjenja buke i emisija stakleničkih plinova.

Nadamo se daljnjim ambicioznim projektima, koji ipak neće puno značiti ukoliko izostane sustavna briga i ulaganje u željezničku infrastrukturu te uvođenje reda u Hrvatske željeznice. Ovdje prvenstveno imamo na umu svima poznate probleme kao što su kronično kašnjenje vlakova te odgađanje modernizacije pruge na ključnim dionicama Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka, gdje vlakovi voze gotovo nestvarno sporo, i sramotno rijetko. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HŽ

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.