Dok se u Banskim dvorima, na Pantovčaku i na Markovom trgu opet kuju planovi o zatvorskim sankcijama protiv novinara, udruga Partnerstvo za društveni razvoj koristi posljednju šansu da Europsku uniju upozori na cenzuru koja je u Hrvatskoj, doduše, zabranjena Ustavom, ali ima dugačku povijesnu tradiciju. U posljednje vrijeme, pak, sve se drastičnije primjenjuje, ne samo na inicijativu HDZ-a, već i uz blagoslov Oporbenoga SDP-a, piše Jasna Babić na adresi portaloko.hr

Jasna Babić (foto: www.index.hr)

'Cenzura je korupcija', tako glasi početna premisa Munira Podumljaka, predsjednika Partnerstva za društveni razvoj, koju  planira izložiti pred europskim parlamentarcima u okviru hrvatskih pregovora za priključenje.

'Korupcija je svaki oblik zloupotrebe političkih ovlasti u vlastitu korist. Ne događa se samo u financijskom obliku. Cenzura se obavlja kako bi se ishodilo barem osobno napredovanje u karijeri', kaže Podumljak, misleći, prije svega, na stanje na HTV-u, koje najzornije ukazuje na politički juriš protiv kakve takve medijske autonomije. Konačna artikulacija Podumljakove inicijative kaže: onaj koji zavede cenzuru ima se sudski goniti i kazniti zabranom javno-upravnoga djelovanja.

Zahtjev  je nešto posve novo u domaćim okolnostima

Novinarski ceh o njoj se za sada nije izjasnio, jer je predsjednik Zdenko Duka u Španjolskoj. No, po prvim reakcijama, primljena je s nepodijeljenim odobravanjem u novinarskom svijetu, uključujući najmlađu studente novinarstva na Fakultetu političkih znanosti. 

Premda je, naime, nominalno definiran kao javni servis, u svakodnevnici se odvija regresivni proces HRT-a u državno-medijsku kuću, koja ima djelovati isključivo u korist vodećih političara, izuzetno osjetljivih na društveno-kritička zapažanja vlastite pameti i rada. U to ime, posljednjih mjeseci ukinut je cijeli niz emisija koje su politiku i političare tretirale kao temu vrijednu javne rasprave i sumnjičenja, od 'Dosjea', 'Otvorenog' i 'Poslovnoga kluba7, do 'Latinice' kojoj je istekao rok trajanja. Tome treba pridodati nasrtaj na Zorana Šprajca, koji je u jednom od svojih Dnevnika otkrio toliku lijenost političke birokracije, da nisu u stanju ažurirati čak niti vlastite Internet-stranice. Emisija 'Hrvatska u živo' izložena je i osuđena na stalni otpor političkim pozivima i instrukcijama.

Nagodba vodećih političkih struktura

Proces 'podržavljenja' javne televizije, u kojem udruženim snagama sudjeluje pozicija i opozicija, kompromitirani političari i  zagovornici 'nove pravednosti',  traje od kreiranja novoga zakona o njezinom funkcioniranju. Kako doznaje PortalOko,  nije predstavljao samo učinak kramarske nagodbe između SDP-a i HDZ-a, već također predsjednika Ive Josipovića i Zorana Milanovića s Emilom Tedeschijem i Ivicom Todorićem, kao predstavnicima krupno-kapitalističkoga interesa. Budući su Tedeschi i Todorić suvlasnici privatnoga RTL-a, založili su se, pa s uspjehom to ishodili, smanjenje reklamne minutaže na HTV-u, računajući istodobno da će ograničenjem konkurentskoga reklamnoga prostora, povećati marketinške prihode na vlastitoj televiziji.

RTL, naime, bilježi značajne gubitke, što dvojici tajkuna stvara sve veće probleme. Marketinški monopol, zaštićen političko-pravnom prisilom, jedini je način da financijski zakrpaju svoje potrebe za luksuznom TV- igračkom. Velika se operacija izvodila prije donošenja zakona o HTV-u, kako doznaje PortalOko.

U jednom od privatnih razgovora na zadanu temu, Zoran Milanović je iskreno priznao da se s HDZ-om u potpunosti slaže o eliminaciji marketinga s HTV-a. Ne slaže se samo u metodologiji, koja se opet svodi na zakonodavnu proceduru: HDZ bi operaciju izveo u kratkom i brzom potezu, SDP bi smanjivanje obavio postepeno, u duljem vremenu, podlije, sofisticiranije i puno neprimjetnije.

'Privremeni' na rok od nekoliko godina

Počelo je zapravo na kraju ljeta 2010., kada je produljen mandat privremenom ravnatelju  HRT-a Josipu Popovcu, koji je uručio otkaz financijskom direktoru Ivanu Škori, da bi na njegovo mjesto doveo 'financijaša' iz Pastora, dobro poznate tvrtke današnjega ministra Domagoja Miloševića. Pod istom privremenom Upravom uslijedio je niz sličnih otkaza. U toj atmosferi izvanrednoga stanja, koje je  umjetno producirano na HTV-u, Popovac i njegova najuža svita hodočastili su kod predsjednika Ive Josipovića. U obzirnom finom razgovoru, krcatom prigodnih političkih fraza, Popovac jer rekao sudbonosnu rečenicu: 'Ova uprava biti će mekana prema tim pitanjima', aludirajući na ideju HDZ-a i SDP-a da se smanje marketinške minute. 
 
Baš tako se dogodilo u nastupajućim mjesecima. U isti  trgovačko-politički paket ulazi, kao prvo, aktualna pozicija Hloverke Novak Srzić na HTV-u, te imenovanje Silvije Luks za šeficu Nadzornoga odbora.

Privremeni glavni urednik HTV-a nije rekao ništa, jer ga nitko ništa i ne pita. U političkim kuloarima postalo je, naime, samorazumljivo da Renato Kunić nema vlastitoga stava i da prihvaća sve što se od njega traži iz viših sfera Markova trg. Utoliko ga je dopala uloga glavnoga cenzora, toliko istančanih refleksa da nitko od političara ne mora davati Kuniću izričite instrukcije. Tvrdeći da time nastoji izbjeći tužbe za klevetu, zabranjuje emisije znajući unaprijed koje bi emisije mogle povrijediti premijerku HDZ-ovsku Jadranku Kosor i njezinoga anti-poda SDP-ovca Zorana Milanovića, koji se, kao u inat, nadmeću sve većim besmislicama.

Ni jedna, niti druga strane ne zna što je javnost, utoliko nema pojma što bi trebala biti javna televizija. Stranke koje se tuku isključivo oko vlastitoga položaja, znaju samo toliko: kada se krene u izbornu kampanju, na jednoj strani, zahvalni tajkuni uzvratit će neophodnim sponzorskim prilozima, dok će na drugoj strani, politički zloupotrebljen HTV dati dovoljno prostora da se do mile volje slikaju pred TV-kamerama.
  
''HRT je dužan pravovremeno, istinito i trajno izvještavati javnost te nepristrano obrađivati pitanja te omogućiti ravnopravno prezentiranje različitih mišljenja'', piše u konačnom Zakonu o HRT-u, čija je zadaća da zavede iluzijom o zajamčenim slobodama u korist javnosti.

'Hrvatsko novinarsko društvo jasno je reklo da je Reneto Kunić cenzor. Da li se njemu što dogodilo nakon toga? Nije. Ne postoje nikakve zakonske sankcije', objašnjava Podumljak pišući zakonski prijedlog koji je tako adresiran na Europsku uniju.

Jasna Babić (www.portaloko.hr) / Lupiga.Com