Radio Slobodna Europa: Za čiji račun rade hrvatski novinari?
Jedna od najskrivanijih činjenica u hrvatskom medijskom prostoru su - vlasnici medija, ističu čelni ljudi Hrvatskog novinarskog društva i medijski stručnjaci. Uglavnom se ne zna tko stoji iza formalnog vlasništva, tko stoji iza čijeg imena, ali se zna da izravno interveniraju na uređivačku politiku i u tijesnoj su vezi s političarima i biznismenima, a novinari, kaže jedan od zagrebačkih sugovornika, 'ko nevini u ludnici', pod prijetnjom otkaza, rade u sve težim uvjetima i pišu pod cenzurom ili autocenzurom.
Prvi put u 18 godina, ovog su se tjedna dogodila i dva novinarska štrajka, jedan u Glasu Istre, a drugi na Radiju 101.
- U štrajku smo zbog samovolje poslodavca koji najavljuje 30-tak otkaza, drastično smanjenje plaća i povećanje radnih dana s 5 na 6 tjedno, pojašnjava za RFE predsjednica sindikata novinara Glasa Istre Maša Jerin. Razgovarali smo telefonom dok je zajedno s 30-tak kolega, četvrti dan, štrajkala ispred zgrade redakcije, na pulskoj Rivi, jer im je poslodavac u ponedjeljak, kad su krenuli u štrajk, zabranio ulazak u zgradu, a pulski Županijski sud potvrdio ispravnost njegove odluke.
- Naša bivša tvrtka 'Glas Istre d.o.o' je propala zbog mešetarnja nekretninama i zemljištima. Onda su, u dogovoru sa županom Ivanom Jakovčićem (IDS), uzeli 15 milijuna kuna iz javnih poduzeća i Uprava se, uzimajući taj novac, još više stavila pod njihov utjecaj, kaže ona.
Glas Istre je, ističe novinarka Jerin, samo progovorio "glasno", a situacija je slična u većini medijskih kuća u Hrvatskoj.
- A to je, da vlasnici šire interes određenih političara i tajkuna, često povezanih s krim miljeom, a istovremeno, kao pravi neoliberalni kapitalisti guše prava novinara koji rade u tim medijima, konstantno ih drže strahu od otkaza jer tako mogu lakše manipulirati i vršiti pritisak na njih, a takvi novinari su onda neslobodni, pristaju na cenzure i autocenzure i, ne služe javnosti već vlasnicima za njihove namjere, smatra Jerin.
Gotovo svi važniji mediji u Hrvatskoj u stranom su vlasništvu ili pod kontrolom njima podobne političke ili poslovne elite. Tri su ostala u državnom ili javnom vlasništvu - Hrvatska radio televizija, Vjesnik (čija sudbina je apsolutno neizvjesna) i državna agencija HINA.
- Znamo da je 90 posto naklade dnevnih novina u Hrvatskoj u vlasništvu dviju velikih međunarodnih korporacija, a to su WAZ i STYRIA, a i većina tjednika i revija je u vlasništvu stranih tvrtki. Od tri nacionalna televizijska programa, dva su u vlasništvu stranih kompanija. Prema tome, imamo vrlo zanimljivu situaciju da su većina vlasnika strane medijske korporacije, a novinarstvo nam je sve lošije i lošije, kaže Profesor na studiju novinarstva zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Stjepan Malović.
Iako se zna da je njemački WAZ (Westdeutsche Allgemeine Zeitung Medien Gruppe) najveći dioničar Europapress holdinga, na čijem je čelu Ninoslav Pavić, i izdaju najveći broj novina, od Jutarnjeg lista, do Globusa, Slobodne Dalmacije, Sportskih novosti i brojnih drugih izdanja, još uvijek nije jasno tko su sve vlasnici te najmoćnije novinske kuće u Hrvatskoj.
- S vremena na vrijeme pojavi se informacija da je u suvlasničkom odnosu s Ninoslavom Pavićem, koji formalno ima 50 posto EPH, a 50 posto njemački WAZ, i kontorverzni hrvatski tajkun Miroslav Kutle (ovog trenutka u bijegu od hrvatskog zatvora u BiH). Prema tim informacijama u Pavićevih 50 posto vlasništva je i Kutlinih 25 posto i on, navodno, već duže vrijeme traži od Pavića da mu se isplati novac, što Pavić navodno, ne uspijeva pa mu zato, za uzvrat, daje neke usluge, pa tako, recimo, ne objavljuje da je Kutle osuđen na zatvorsku kaznu, ili ne objavljuje neke komentare poznatih novinara kao što je Boris Dežulović.
S druge strane imamo i situaciju oko kupovine Slobodne Dalmacije. Još uvijek se ne zna za koliko novca i da li je Pavić, uopće, platio Slobodnu Dalmaciju. Tu je, navodno, bio poslovni deal s Ivom Sanaderom i EPH je dugi niz godina, sve donedavno, 'štedjela' bivšeg hrvatskog premijera", kaže slobodni novinar i bloger Željko Peratović.
Financijska oligarhija: Za razliku od WAZ-a, koji je u Europapress Holdingu, tek najveći dioničar (50 posto), Austrijska Styria izravni je većinski vlasnik svojih izdanja, a to su, najtiražniji, Večernji list, zatim 24 sata, Poslovni dnevnik i drugi.
I vlasnici najjačih privatnih TV kuća u Hrvatskoj, RTL-a i NOVE TV su stranci, ali, nastavlja novinar Peratović, bili stranci ili domaći, svi vlasnici se slično ponašaju.
- Nova TV je u vlasništvu američko-izraelskog biznismena i meni se, priča Peratović, osobno dogodila jedna neugodnost, jer Nova TV je i vlasnica internetskog portala Blog.hr, a ja sam na blog.hr imao svoj blog. Pisao sam o tom izraelskom ulagaču u dubrovački golf-turizam i njegovoj mutnoj prošlosti, ali taj post mi je cenzuriran na zahtjev odvjetnika tog izraelskog biznismena koji je uputio Novoj TV, kaže on.
Kad se "stvari poslože" zaključuje Peratović, uvijek se iza formalnih vlasnika vrti nekoliko poznatih imena i fondova, kao i u slučaju tjednika Nacional (utemeljitelj Nacionala Ivo Pukanić, ubijen 2008.) čiji su dioničari neposredno pred Pukanićevu smrt prodali svoje udjele Vienna Capital Partnersu.
- To je jedan austrijski fond koji se uvijek pojavljuje uz, sad već ozloglašenu, Hypo banku, kao njezin posrednik koji je posredovao u kupovini raznih poduzeća za Hypo banku. Tako je, recimo, sudjelovao i pri kupovini riječkog Novog lista od strane Roberta Ježića, čija je situacija isto vrlo neizvjesna jer novi vlasnik, sredstvima Novog lista, koji je bio vrlo profitabilna firma, kreditira svoju naftašku djelatnost. Vlasnik je bio jako dobar prijatelj s Ivom Sanaderom, Sanader mu je, navodno, omogućio dosta poslova pa se tako pojavljuje i u aferi oko HEP-a, navodi Peratović.
Sadašnje vlasnike medija u Hrvatskoj najmanje zanima medij kao struka, ističe predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka.
- Iz svega ovoga što se posljednjih godina i mjeseci otkriva u nizu korupcijskih afera u Hrvatskoj možemo naslutiti i ulogu pojedinih vlasnika medija. Dakle, vlasnici su, svakako i danas, u vezi s političarima, u vezi s biznismenima i, ako je to društvo korumpirano, onda su i oni, ocjenjuje Duka.
Profesor Malović napominje da većina hrvatskih medija otvoreno podupire i određene političke opcije u predizbornim kampanjama, zbog čega gube vjerodostojnost.
- Legitimno je, kaže prof. Malović, da neki nakladnik podupire određenu političku struju, ali to, onda, treba javno kazati i onda nemamo 'igre skrivača'. Naši nakladnici još nisu došli do tog stupnja. Oni žele djelovati 'iz sjene' i oni to vrlo uspješno rade i vrlo su utjecajni, tako da je teško reći tko na koga više utječe. Ja mislim da iza svega toga stoji jedna financijska oligarhija, koja raspolaže s ogromnim sredstvima i pretače ih iz jednog fonda u drugi.
Autorica: Ankica Barbir (Radio Slobodna Europa)
