Za samo jedan dolar, na sasvim drugom kraju svijeta, bogatim korporacijama, ali i svakome tko to poželi, marljivi kompjuteraši „nabildat“ će lajkove na Facebooku, preglede na YouTubeu ili followere na Twitteru. Naime, jedan dolar vrijedi tisuću lajkova ili followera, a ovdje nije riječ o nekom kompjuterskom programu za „nabrijavanje“, već o pravim „klikačima“ od krvi i mesa. Njihovi šefovi uzimaju golemu proviziju i ovim poslom okreću velike novce. Priču o farmi klikova i čovjeku koji se kiti nadimkom „Kralj Facebooka“ otkrili su novinari Channel 4. Ta će emisija biti prikazana danas, a posredstvom The Guardiana donosimo vam cijelu priču i prije njenog objavljivanja

Koliko volite tikvice? Prema jednoj Facebook stranici koja im je posvećena, stotine ljudi smatra ih dovoljno zanimljivima da klikne "lajk", iako postoje tuceti drugih stranica o tikvicama.

Postoji samo jedan problem: "lajkanje" je lažno, a klikao je tim potplaćenih radnika u Dhaki, u Bangladešu, čiji je šef tražio 15 dolara za tisuću "lajkova" na svojoj "farmi klikova". Radnici koji kucaju klikove rade u tri smjene i zarađuju 120 dolara godišnje. Lakoća kojom skromno povrće može dobiti popularnost dovodi u pitanje osnovu po kojoj brojne kompanije današnjice mjere online popularnost - preko Facebook "lajkova", YouTube video pregleda i Twitter pratitelja.

Napravili stranicu o tikvicama i potom kupili lajkove (SCREENSHOT: The Guardian)

"Dispatches" program na Channel 4 u ponedjeljak (5. kolovoza) otkrit će do kojih razmjera farme klikova mogu umanjiti povjerenje potrošača u ono što je izgledalo kao objektivna mjera online popularnosti. To bi moglo naštetiti Facebooku koji tvrtke pokušava udaljiti od oglašavanja na Googleu ne bi li ih usmjerio na vlastiti servis za oglašavanje gdje je mjerilo uspjeha - "lajk". Spomenutu Facebook stranicu posvećenu tikvicama postavili su novinari "Dispatchesa" kako bi jasno pokazali da farme klikova drastično mogu utjecati na popularnost.

"Među brojnim tvrtkama postoji želja da se poveća popularnost njihovih profila na društvenim mrežama čime se dobivaju i novi kupci", tvrdi Graham Cluley, nezavisni savjetnik za sigurnost. Važnost "lajkova" potrošačima nije nebitna jer njih 31 posto provjerit će rejtinge i komentare uključujući broj "lajkova" i pratitelja na Twitteru, prije nego što se odluče kupiti nešto. To znači da bi farme klikova mogle igrati važnu ulogu u zavaravanju potrošača.

Novinari emisije Dispatches u Bangladešu su pronašli čovjeka koji se kiti nazivom "Kralj Facebooka" zbog sposobnosti da kreira račune koje potom koristi za izradu stotina tisuća lažnih "lajkova". Za radnike, to je bijedan posao. Sjedenje pred ekranom u zatamnjenoj sobi pred praznim zidom s prozorima koje zatvaraju metalne šipke, ponekad se radi tijekom čitave noći. Za jedan dolar moraju napraviti tisuću lajkova ili kreirati tisuću pratitelja određenog računa na Twitteru.

Ovaj ima više od tisuću profila na Facebooku (SCREENSHOT: The Guardian)

Sam DeSilva, odvjetnik specijaliziran za IT i outsourcing pravo na Manches LLP u Oxfordu, o lažnim klikovima kaže sljedeće: "Potencijalno, krše se brojni zakoni od zaštita potrošača do izigravanja trgovinske regulacije. Na kraju, ovakvom praksom, varaju se potrošači". Novinari Dispatchesa otkrili su i online kasino koji je kupio licencu za "Monopoly" od najvećeg proizvođača igračaka - Hasbroa. Na Facebook profilu ovog kasina dodani su brojni lažni "lajkovi". Čim su u Hasbrou saznali za ovo kontaktirali su Facebook te je profil maknut. U izjavi za javnost Hasbro tvrdi kako su "zapanjeni onim što se dogodilo, te kako za Facebook profil nisu znali".

Tvtka iz Dhake, Shareyt.com, pak tvrdi kako tek radi kao posrednik koji spaja kompanija koje žele povećati popularnost svojih profila na Facebooku, Twitteru, Google +1, Linkedinu te Youtubeu. "Sve je jednostavno poput klikanja mišem", kaže naslovnica njihove stranice tvrdeći da je "crowd sourced" platforma koja pomaže poboljšati prisutnost na društvenim medijima i u tražilicama - BESPLATNO. Dodajući, "kad god i gdje god trebate golemu radnu snagu da napravi dosadne zadaće, nazovite Shareyt i vaš će posao biti obavljen kao magijom. Ne možete zamisliti taj potencijal dok ga ne istražite".

Tvrtka iz Bangladeša tvrdi kako je generirala 1.4 milijuna "lajkova" na Facebooku i kako ima 82 tisuće registriranih korisnika na toj društvenoj mreži. Vlasnik Sharayet.com, Sharaf al-Nomani, rekao je novinarima Dispatchesa da će "oko 30 do 40 posto klikova doći iz Bangladeša što implicira kako oko 25 tisuća ljudi u Dhaki satima koristi kompjutere repetitivno ponavljajući istu radnju ne bi li se povećala vidljivost određenog proizvoda. Neke su kompanije koristile Sharayet kao dio standardnog marketinga. Tako Sir Billi, britanski crtani film za koji je dubbing radio Sean Connery, ima više od 65 tisuća "lajkova" na Facebooku što je više nego što imaju pojedini holivudski filmovi, iako je izdan samo u Južnoj Koreji. Podaci Facebooka govore kako je Dhaka treći grad na svijetu po broju "lajkova" dok je prvi glavni grad Egipta, Kairo.

Menadžer tvrtke koji je za nemoral okrivio one koji naručuju poslove (SCREENSHOT: The Guardian)

Tessa Hartmann iz Billi Productions, koji je napravio film, kaže kako se film promovira od 2006. godine te je u kolovozu prošle godine u Shareyt.com uplaćeno 271.40 funti za šest mjeseci oglašavanja što je vrlo mali dio ukupne svote potrošene na reklamu. Tad je film već imao 40 tisuća "lajkova". Na Shareytovoj stranici nalazi se i link na Coca Colinu reklamu za Super Bowl iz 2010. godine koja je skupila gotovo šest milijuna pregleda na Youtubeu. Iz Coca Cole su pak izjavili kako "ne podržavaju lažne fanove" premda je Shareyt zasigurno doprinio broju pregleda.

Facebook i Twitter su blokirali linkove na Sreyt.com, a Twitter je i banirao lažne "sljedbenike" te kupovanje istih. Lažni korisnici interneta problem su rastuće oglašivačke industrije na internetu otkad je web komercijaliziran sredinom '90-ih godina. Rast oglašivačkih mreža te "pay per click" oglašavanja, gdje oglašivač plaća po kliku na reklamu, donio je i rast lažnih klikova. Microsoft je u veljači zatvorio "botnet" od 1.8 milijuna PC-a koji su u prosjeku generirali 3 milijuna klikova dnevno donoseći zaradu od milijun dolara godišnje od 2009. godine. No, za razliku od automatski upravljanih računala, farme klikova koriste posve druge vrstu resursa: rast jeftine radne snage i jeftinog pristupa internetu. "Russell", menadžer klik farme koju je u Bangladešu locirao Dispatches, izjavio je kako su neke njihove metode legalne, a za nemoral je okrivio one koji naručuju posao.

Preveo i prilagodio Mladen Barbarić

Lupiga.Com