DANI SRĐANA ALEKSIĆA: Na repertoaru su dokumentarci o ljudskim pravima, prijave su u tijeku
Drugu godinu zaredom na Danima Srđana Aleksića posjetitelji u Banjaluci će moći prisustvovati Reviji kratkih dokumentarnih filmova o ljudskim pravima, a organizatori pozivaju filmske radnike i ostale kreativce da svoje filmove prijave do 10. studenog. Dani Srđana Aleksića ove se godine održavaju od 9. do 13. prosinca u Banja Luci i Novom Sadu. Čast otvorenja već tradicionalne manifestacije koja promiče svijest o ljudskim pravima ove godine pripada upravo Filmskoj reviji.
Propozicije natječaja nalažu da prijavljeni film mora biti snimljen u posljednje dvije godine na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije. Zadano vrijeme trajanja je do 30 minuta dok lajtmotiv filma mora govoriti o ljudskim pravima. Prijave, uz kratki opis filma, šaljite na e-mail adresu revijafilmovabl@gmail.com.
ZA KVALITETNO I ODGOVORNO NOVINARSTVO: Otvorili smo prijave za regionalnu nagradu „Srđan Aleksić“
RADE ALEKSIĆ: „Poruka mog Srđana je bila - budi protiv svakog zla a pogotovo protiv rata“
OSNIVAČI NAGRADE “SRĐAN ALEKSIĆ“: „Stojimo solidarno uz novinarku Tamaru Skrozzu“
“Prema prošlogodišnjem iskustvu, kada je pristiglo dvadesetak filmova, najveći broj prijava očekujemo u posljednjem tjednu prijava. Pri zadnjoj provjeri imali smo između deset i petnaest kandidata što je slično kao i lani. Kako nije riječ o filmskom festivalu već o reviji filmova, mi ne dajemo nagrade pa posebno veseli što se autori ne prijavljuju radi priznanja već zbog toga da se njihov rad prezentira te da se o društvenim problemima diskutira i debatira”, kaže nam Sandra Josović iz Centra za životnu sredinu, jedne od organizatorica revije.
Filmska revija bit će popraćena i panel raspravom s autorima i dokumentaristima, a u okviru manifestacije Dani Srđana Aleksića u Banjaluci će biti organizirana i izložba braniteljica ljudskih prava koja dolazi iz Osla i donosi portrete borkinja iz Bjelorusije, Poljske, Norveške i drugih zemalja.
Prijavite svoj dokumentarac na temu ljudskih prava do 10. studenog (ILUSTRACIJA: Dani Srđana Aleksića)
„Nakon što je prije dvije godine novinarska nagrada Srđan Aleksić postala regionalna, ove godine je odlučeno da dodjela bude u Novom Sadu. Nadamo se da će dogodine biti dodijeljena u Zagrebu i da će potom krenuti i u druge gradove. Međutim, u Banjaluci smo odlučili 'zadržati' Filmsku reviju. Nažalost, zbog političke klime i stranke na vlasti, našoj sredini nedostaju takvi sadržaji. Nekada smo u Banjaluci imali filmski festival Kratkofil, ali je zbog nedostatka sredstava ugašen i zbog toga nam je ideja bila da takve manifestacije vratimo u grad jer od grada i političkih struktura za takvo nešto više nema sluha”, objašnjava Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluke dodajući kako je Filmska revija bitna jer predstavlja način da se ukaže na probleme zajednice čija se prava krše.
Na lanjskoj reviji većina prikazanih filmova problematizirala je pitanja migracija. Iako je riječ o aktualnom geopolitičkom problemu, neki od filmova bavili su se i migracijama na nekad zajedničkom prostoru.
„Film 'Reznica' predstavio je priče dvoje protagonista koji su veći dio života proveli u kolektivnom centru u Srbiji te je pratio njihov povratak u prošlost i putovanje u mjesta iz kojih su izbjegli tijekom rata. Premijerno je prikazan i film 'Brat' Vanje Stokića i Ajdina Kambera koji se bavi aktualnim migracijama i sudbinama migranata koji su se utopili u Savi i Drini. Njihova su tijela sahranjena u neobilježenim grobovima. To su okrutne sudbine koje obitelji, majke, braća, sestre tih migranata vjerojatno nikada neće zaključiti i saznati kako i gdje su završili. Lani se nekako poklopilo da se isprofilirala tematika migracija, a vidjet ćemo kako će to biti ove godine”, govori nam Dragana Dardić.
Kako pak saznajemo, čini se da se ovogodišnja konkurencija za Filmsku reviju za sad koncentrirala uglavnom oko tematike životnog prostora i okoliša.
„Vidjet ćemo koliko će se to promijeniti do zaključenja konkursa, no čini se kako ove godine duh vremena nekako nameće teme iz ekologije i zaštite prirode. To je opet aktualno obzirom na događanja u Srbiji gdje se planira otvaranje rudnika litija, ali i na brojne probleme koje su posljedica prirodnih nepogoda”, otkriva Dardić.
Inače, Srđan Aleksić postao je simbol građanskog otpora kada se junački suprotstavio nekolicini pripadnika Vojske Republike Srpske koji su ga nasmrt pretukli nakon što je od iste sudbine spasio sugrađanina Alena Glavovića čija je jedina krivica bila što je Bošnjak.
Srđan Aleksić pretučen je na smrt jer je stao u obranu sugrađanina čija je jedina krivica bila što je Bošnjak (FOTO: Privatna arhiva)
„Nažalost, Srđan nam i danas treba. Klima u kojoj živimo vrlo je nestimulativna i ratni narativi su itekako prisutni. Sve je to još vrlo živo. Pitanje suočavanja s prošlošću prepušteno je civilnom društvu dok vlasti podgrijavaju tenzije među konstitutivnim narodima. Javni diskurs vrvi od zapaljivih izjava, a građani su prosto zarobljeni, taoci tih i takvih politika. Srđan nam, na žalost, treba da nas podsjeća na to šta je to građanska dužnost”, zaključuje Dardić.
„Dani Srđana Aleksića” ove se godine odvijaju u Banja Luci i Novom Sadu gdje će biti dodijeljene regionalne novinarske nagrade novinarima i medijima iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore u kategorijama za novinarsku hrabrost i izuzetnost, za doprinos zajednici i za medije. Manifestaciju tradicionalno organiziraju Helsinški parlament građana Banjaluka, Kuća ljudskih prava Banjaluka, Mreža za izgradnju mira Bosne i Hercegovine, Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Institut za medije Crne Gore i naš izdavač - Udruga za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije Lupiga.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Pixabay
Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.
@verena a jel to sarajevo nije raseljeno od njenih stanovnika koji nisu bili Muslimani? frapirao sam se kad sam nakon što je dugo godina sabotirani popis konačno objavljen pa vidio da veći postotak bošnjaka živi u banja luci nego što je postotak srba koji žive u sarajevu. u brojakama je to još gore. u sarajevu fali 120000 srba, a u banja luci 20000 bošnjaka. jedino šta nije normalno ovdje ste vi. dobro vam je rekao ovaj BL vaša priča je duboko fašistička. iz dana u dan ste sve bliži vašim jaranima suljagiću i bajoviću. čestitam.