AJMO RIJEKA: Pogledajte spektakularno otvorenje koje je uznemirilo „ljubitelje kulture“

I.F.

2. veljače 2020.

AJMO RIJEKA: Pogledajte spektakularno otvorenje koje je uznemirilo „ljubitelje kulture“

Glavna vijest dana, kako na internetskim portalima, tako i na društvenim mrežama, jučerašnje je otvaranje godine Europske prijestolnice kulture u Rijeci. Neupućen netko pomislio bi kako su Hrvati ljubitelji kulture kakvih nema na cijelom planetu, niti je takvih kulturnjaka ikad igdje bilo, niti će ih biti. 

Drvlje i kamenje krenulo je već uoči samog otvorenja u vidu „crvene krpe“, odnosno jugoslavenske zastave koja je zajedno sa svim državnim zastavama pod čijom vlašću se Rijeka nalazila kroz povijest postavljena na riječki Korzo. Dakle, skupa sa zastavom Trećeg Reicha. Zanimljivo, nacistička zastava koja je u cijelom svijetu simbol nezamislivih zločina, nije bila problem, već je problem bila zastava Jugoslavije, jer mnogi i danas misle da se u ratu devedesetih borilo protiv Jugoslavije, zemlje koje već tada nije ni bilo. 

VELIKA FOTOGALERIJA: Beskompromisni spektakl u 35 fotografija

Međutim, vrhunac bijesa „ljubitelja kulture“ uslijedio je nakon sinoćnjeg središnjeg programa "Opere industriale" održanog u riječkoj luci, što je pomno odabrana lokacija s obzirom da ona simbolizira upravo ono što Rijeka danas jeste - moderan i otvoren grad. Uistinu dojmljiva izvedba mnogima je upalila žuč kada su čuli riječi „È questo il fiore del partigiano, morto per la libertà!“, odnosno pjesmu „Bella Ciao“, nakon koje je izvedba frenetično zaključena sa zvonjavom više od 500 zvončara u suradnji s publikom kojoj je uoči programa podijeljeno 3.000 zvona. 

Tom završnom pjesmom organizatori su, kako kažu, željeli simbolički podsjetiti na slobodu koju građani Europe žive proteklih 75 godina. Autori ovog glazbenog predloška "Opere industriale" su riječki glazbenici Josip Maršić i Zoran Medved, poznatiji kao dvojac JMZM, dok je djelo orkestrirao Frano Đurović koji je i dirigirao izvedbom, a režirao je Dalibor Matanić

Pod tekstovima riječkih medija na internetu mnoštvo je bijesnih komentara "kulturnjaka svih fela", a iz Splita je čak stigla i otvorena prijetnja cijelom gradu, koju su uputili vjerojatno isti oni, ili barem njima slični, kojima je najveći doticaj s kulturom bio onaj kada su pred splitskim HNK prosvjedovali protiv predstave Olivera Frljića, „Naše nasilje i vaše nasilje“.

KAD BI SVI LJUDI NA SVIJETU: Publika pjesmom utišala HSP-ovce koji su pokušali „minirati“ Frljićevu predstavu

Ono što ostaje u sjeni izljeva žuči je činjenica kako je Rijeka otvorenje odradila spektakularno i za pamćenje. Sinoć smo mogli vidjeti što znači kada kvalitetni ljudi imaju prostora i sredstava da se bave poslom koji najbolje znaju bez da im se politika petlja u ono što rade. U samoj luci, na programu "Opere industriale", sinoć se prema službenim podacima, unatoč kiši, okupilo 20.000 ljudi, a ukupno je u cjelodnevnom i cjelonoćnom programu otvaranja godine EPK održano 70 događanja na 30 lokacija. Zanimljiv presjek možete vidjeti na portalu Novog lista gdje je novinar Jasmin Đečević 24 sata pratio sve ono što je bilo „u ponudi“. Pri tom ne sumnjajte kako su i ispod tog teksta komentari gotovo isključivo onih istih "poznavatelja kulturnih prilika" s početka ovog teksta.

Na središnjoj pozornici nastupilo je preko 130 izvođača. Bili su tu ljudi iz radničkog orkestra brusilica, varioca i iskri, čime se izražava poštovanje prema snazi radnika koji su Rijeku gradili i učinili je modernim gradom; mješoviti Pjevački zbor otvorenja Europske prijestolnice kulture, predvođen riječkim zborom Jeka Primorja; orkestar gudača i puhača; bubnjari na krovu robne kuće; ekipa na dvadesetak brodica; suvremeni hrvatski likovni i izvedbeni umjetnik Damir Bartol Indoš s Kućom ekstremnoga glazbenog kazališta i rumoristima koji su nastupali sa specifičnim instrumentima te glazbenicima na prepariranim klavirima; neobični finski zbor muškaraca koji vrište i viču, a koji su vrišteći i vičući izveli himne svih država pod kojima je Rijeka postojala u proteklih sto godina, dok je voditelj i narator bio Zoran Prodanović Prlja iz Leta 3. Na svjetlosnim instalacijama ispisivale su se poruke – Ajmo Rijeka, Forza Fiume, Luka različitosti, tolerancija, poštovanje, suživot, mir, antifašizam, umjetnost, europa, kultura. I naravno sve uz neizostavni punk izričaj koji je također na određeni način formirao današnju Rijeku. 

„Službeni početak bogate kulturne godine obilježili smo odajući počast riječkim radnicima, umjetničkoj avangardi i tradiciji ovog kraja. Kao lokaciju odabrali smo upravo Riječku luku jer je ona simbol moderne i otvorene Rijeke, zbog čega je i slogan Rijeke Europske prijestolnice kulture ‘Luka različitosti‘. Jedinstvenost ovog programa osigurala je i brojna publika na Molu longu koja je zvonila, navijala, stvarala buku i svjetlo, te tako sudjelovala u izvedbi kao živi instrument, ali i brojna publika zbog koje sve ovo radimo“, tako je zamisli organizatora sažela Emina Višnić, direktorica EPK Rijeke 2020. nakon otvorenja.

Emina Višnić
"Odali smo počast riječkim radnicima, umjetničkoj avangardi i tradiciji ovog kraja" - Emina Višnić (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Nešto na tu temu rekao je i Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke uoči otvorenja.

„To što će se dogoditi u Riječkoj luci, a nigdje drugdje se i nije moglo dogoditi, među svom tom grubošću i mehaničkim silama koje su stvarale ovaj grad – jedinstveno je. Presretan sam što nismo priredili jednu kulturnu i urednu manifestaciju, nego ćemo pokazati stvarno ono što Rijeka jest“, kaže Šarar.

Projekt Europske prijestolnice kulture donijet će više od 600 kulturno-umjetničkih i drugih događanja, u čijem stvaranju će sudjelovati preko 250 kulturnih ustanova i organizacija iz Hrvatske i 40 drugih zemalja Europe i svijeta. Inače, Europska prijestolnica kulture je projekt i titula koju od 1985. godine dodjeljuje Europska komisija gradovima koji moraju dokazati da kulturu vide kao važno područje svojeg razvoja i svoje preobrazbe. A ideja je povezivanje europskih građana predstavljanjem i upoznavanjem kulturnih različitosti zemalja koje čine jedno ukupno bogatstvo Europe.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Damir Senčar

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"