PREDSTAVLJANJE KNJIGE: U što vjeruju oni koji u Boga ne vjeruju
U Velikoj dvorani Novinarskog doma (Perkovčeva 2, Zagreb), večeras od 18 sati, izdavačka kuća VBZ predstavit će knjigu Drage Pilsela pod naslovom "U što vjerujemo mi koji u Boga ne vjerujemo".
U najavi ovog događaja organizator navodi kako se radi o djelu vrlo sugestivna naslova koje je plod jejednogodišnjeg rada urednika i priređivača knjige Drage Pilsela, uglednog hrvatskog novinara, teologa i društvenog aktivista.
"Ujedno je ova knjiga i jedinstven pionirski pothvat u domaćem izdavaštvu. U njoj je Pilsel prikupio i priredio tekstove tridesetak hrvatskih intelektualaca – novinara, književnika, glumaca, političara, diplomata, odvjetnika, znanstvenika i sveučilišnih profesora – dakle, uglednih osoba iz našeg javnog života, koji su se odvažili hrabro svjedočiti o vlastitoj nevjeri te nam izložiti u što vjeruju kada u Boga ne vjeruju", kažu organizaori predstavljanja Pilselove knjige.
Tekstove za Pilselovu knjigu napisali su, abecednim redom: Neven Barković, Sandi Blagonić, Ivana Bodrožić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Nenad Jarić Dauenhauer, Srđan Dvornik, Zoran Ferić, Mirela Holy, Ivo Josipović, Saša Kosanović, Pero Kvesić, Oleg Mandić, Dragan Markovina, Ivica Maštruko, Vili Matula, Anto Nobilo, Boris Pavelić, Marko Pogačar, Željko Porobija, Čedo Prodanović, Vesna Puhovski, Borivoj Radaković, Ines Sabalić, Sanja Sarnavka, Seid Serdarević, Velimir Srića, Aleksandar Stanković, Ante Tomić i Danilo Vranić.
Predgovor knjizi potpisuje novinarka Tanja Rudež, a uvod je napisao Nikola Petković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca, dok je autor pogovora dugogodišnji borac za ljudks aprava, Zoran Pusić.
"Iako Pilsel, kada je riječ o izgradnji općeg dobra, izrijekom odbija podjelu društva na vjernike i nevjernike, ova njegova knjiga nesumnjivo predstavlja iznimno vrijedan prinos širenju dijaloga između tih dviju skupina te njihovu međusobnom poštovanju", zaključuje se u pozivu izdavača na večerašnje predstavljanje.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: VBZ
Za čuvanje starina postoje muzeji i kustosi.Za održavanje tradicije postoje umjetnička društva sa raznim sekcijama.Svećenicima je zadatak širiti svoju religiju.Pomažu onim ljudima kojima je religijski usadak aktivan ,pa im stvara potrebu za takvim djelovanjem.Usadak se formira u najmlađoj dobi,te ga se teško mogu riješiti i nabistriji ljudi.Kad zagusti ili ostare,umru najdraži..usadak opet proradi.Ljudi se vrate svojoj djetinjoj religiji.Nije crkva vesla sisala...zna ona posal.