*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku.

“Čim postavite takvo pitanje meni je jasno što želite. Naprosto, vaše namjere su očigledne!” - ovo je nervozna reakcija bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak Ivana Šukera (HDZ), nakon što mu je portal Faktograf postavio prvo u nizu pitanja otvorenih prošloga tjedna kada su Banski dvori odlučili da će hrvatski porezni obveznici platiti dug Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, kao što su ga, uostalom, plaćali i do sada. 

"To prvo pitanje glasi: Kako je uopće moguće da razvojna banka financira vjersku zajednicu u susjednoj državi, odnosno kako se takav kredit, od 4,5 milijuna eura za izgradnju svećeničkog doma, uklapa u ulogu banke propisanu Zakonom o HBOR-u? Pritom hipoteka na zgradu u Dubrovniku u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije ne pokriva ni četvrtinu njegove vrijednosti, već je osiguranje 'teško' samo 1.088.350,00 eura", piše Faktograf, koji navodi i drugo važno pitanje - zašto porezni obveznici uopće preuzimaju takav dug i to dva preostala milijuna eura, što je skoro polovica kredita.

"Treće pitanje je tko je zaradio 4,5 milijuna eura. A četvrto: zašto su se do sada, u tri navrata, rate ovog kredita vraćale iz proračunskih zaliha, ako Zakon o proračunu lijepo u svom 56. članku kaže da se zalihe troše za 'nepredviđene namjene' pa se precizira da su to rashodi nastali kao posljedica elementarnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća i druge nepredviđene rashode. Čak se strogo zabranjuje njeno korištenje za pozajmljivanje. Doduše, ne piše izrijekom da se ne mogu koristiti za vraćanje tuđe pozajmice, no i bez toga se Vlada toliko razmahala da se to može pravdati samo nacionalnim interesom, što je i učinila: ako netko s otplatama kredita kasni konzistentno godinama, u milijunskim iznosima, onda se teško može reći da se radi o nečemu nepredvidivom, a kamoli nesreći, epidemiji ili havariji opasnoj za stanovništvo", navodi se u tekstu.

Cjelovita istina, sve ostalo i 20-ak pripadnika naroda

Vinko Puljić je na reakcije iz Hrvatske kazao da se “ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske, koja inače prema nama često puta negativno pristupa bez da cjelovitu istinu sazna“. Namjerno ili nenamjerno, nije se osvrnuo na cjeloviti iznos preostalog kredita, jer sve ostalo, nakon što se proda zgrada nadbiskupije s vrtom u Dubrovniku, plaćaju porezni obveznici Republike Hrvatske. Otprilike u isto vrijeme je i premijer Plenković odluku objasnio strateškim interesom “potpore hrvatskom narodu u BiH”.

Portal navodi kako je cjelovita istina ta da je taj “hrvatski narod u BiH” krajnje malobrojan, jer se radi o dvadesetak svećenika koji će svoje umirovljeničke dane provoditi u domu vrijednom šest milijuna eura, koji se prostire na 6.000 četvornih metara. Sadrži samo 24 apartmana od 50-ak “kvadrata”, uz prostore za molitvu i rekreaciju, pod nadzorom medicinskog osoblja, a da se radi o komfornom i kvalitetno građenom prostoru potvrdio je i Fabijan Stanušić, voditelj gradnje Svećeničkoga doma.

Smještaj za 20-ak svećenika plaćen 30-ak milijuna kuna (FOTO: SvecenickiDom.ba)

“Po dospijeću prve rata predmetnog kredita u 2014. godini, Vrhbosanska nadbiskupija nije bila u mogućnosti podmiriti predmetnu ratu te je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić zamolbom zatražio pomoć od Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Zamolbe za pomoć pri plaćanju rata kredita HBOR-u upućene su i u 2015. i 2016. godini. Slijedom toga je Vlada u 2014., 2015. i 2016. godini rješenjem odobrila sredstva Vrhbosanskoj nadbiskupiji na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna. Na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2014. godini isplaćeno je 3.256.032,75 kuna za podmirenje prve rate kredite, u 2015. godini 2.916.549,70 kuna za podmirenje druge rate kredita te za podmirenje treće rate kredita u 2016. godini isplaćeno je 2.884.936,98 kuna”, pobrojala je Vlada u odgovoru na Faktografov upit.

Ukupno je, zbrojili su na ovom portalu, na otplatu kredita crkve u BiH iz državnog proračuna u te tri godine otišlo 9.057.519,43 kune, da bi Vlada RH sad preuzela i ostatak duga Vrhbosanske nadbiskupije prema HBOR-u, koji iznosi 1.969.342,81 eura (plus kamate).

Banski dvori na pitanje o razlozima preuzimanja duga navode da polaze od ustavne obveze RH prema hrvatskom narodu u drugim državama definirane člankom 10. Ustava Republike Hrvatske, koja je “čvrsto opredjeljenje Vlade”. Sukladno tome, ona vodi sustavnu brigu za osiguranje opstojnosti i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i “poduzimanje odgovarajućih mjera iz svoga djelokruga za ostvarivanje tog strateškog cilja“. Odluka o preuzimanju duga je pala nakon što je Vlada uzela u obzir činjenicu da nadbiskupija ne može podmirivati obveze po gore navedenom kreditu, a “imajući u vidu općepoznatu okolnost da je Katolička crkva u Bosni i Hercegovini već stoljećima prenositelj hrvatske kulture i identiteta“.

BiH gradi Europu, ali mi izvozimo radove u BiH

Ivan Šuker se u razgovoru za Faktograf nije sjetio po kojemu je programu financirana Vrhbosanska nadbiskupija, budući da je to događaj star deset godina, no Vlada i HBOR jesu: Kredit kupcu, koji je, kako navodi HBOR, “standardan način poticanja domaćeg izvoza“, jer povećava konkurentnost domaćih izvoznika i omogućuje hrvatskim tvrtkama dobivanje poslova u inozemstvu “bez znatnijeg angažiranja vlastitog kapitala ili kreditnih sredstava”.

“[B]anka, u ovom slučaju HBOR, odobri kredit stranom kupcu za kupnju hrvatskih roba ili usluga. Sredstva kredita isplaćuju se direktno izvozniku sukladno izvoznom ugovoru, a inozemni kupac otplaćuje kredit sukladno uvjetima definiranim u Ugovoru o kreditu”, pojašnjavaju u svom odgovoru sam program, a zatim i konkretan kredit, odobren Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

“Podnositelj zahtjeva za odobrenje kredita prema HBOR-u bio je hrvatski izvoznik, sukladno programu kreditiranja, koji je sklopio građevinski ugovor o izvođenju radova na izgradnji svećeničkog doma u Sarajevu s Vrhbosanskom nadbiskupijom”, objašnjava HBOR u odgovoru na upit Faktografa.

Kome je zapravo sjeo novac od kredita?

"Spomenuti izvoznik roba i usluga, i to u zemlju poznatu po jeftinoj radnoj snazi, naročito u građevinskom sektoru, je Stipić grupa. Premda HBOR i Vlada ne spominju dotičnu tvrtku, u zahvali prilikom otvaranja svećeničkog doma sjetio ih se nadbiskup Puljić, tijekom blagoslova svećeničkog doma", piše Faktograf. Naime, tom se prilikom Puljić zahvalio “izvođaču radova poduzeću Stipić d.o.o. iz Zagreba” (iako se zapravo radi o firmi Stipić grupa d.o.o.), ali i neizostavnim podizvođačima, u ovom slučaju magnatu “Ans-Drive” iz Sarajeva te nadzornom poduzeću “Fabing d.o.o.” iz Sarajeva, “kao i vrhbosanskom svećeniku vlč. Ivanu Tolju koji je pratio cijeli tijek gradnje”. Radi se o utjecajnom kleriku u hrvatskom izdavaštvu, moćniku hrvatske franšize austrijske kuće Styria, koja izdaje najtiražniji dnevni list u Hrvatskoj, 24sata, kao i Večernji list.

U međuvremenu je Stipić grupa, objašnjava se u tekstu, nakon akumulacije duga od skoro 600 milijuna kuna, zapala u probleme: pokrenuta je najprije predstečajna nagodba, koja je zaustavljena kad su u ovoj firmi krenule istrage oko malverzacija. Prije toga je Stipić grupa kupila zgradu Zagrebačke banke kod Importanne centra, u sklopu Projekta Paromlinska vrijednog čak 120 milijuna kuna. Tada su mediji izvijestili da će se dug namiriti prodajom nekretnina i udjela grupe u projektima Nada Dimić, također kod Glavnog kolodvora, Ban Centar, koji je rastao na glavnom zagrebačkom trgu paralelno i u sjeni rasta Cvjetnog, projekta Tomislava Horvatinčića. Tu je i udio kompleksu Coloseum Centra u Slavonskom Brodu, projektu vrijednom 53 milijuna eura, ali i Bundek Centar. Luksuzni stambeno-poslovni kompleks u Novom Zagrebu, nadomak najvećeg park projekta u svim mandatima gradonačelnika Milana Bandića, osim Stipića je uključivao i druge poznate građevinske magnate poput Konstruktor Inženjeringa Željka Žderića, kojemu također zadnje godine nisu prolazile lako, kako zbog pravosudnih drama, tako i štrajka glađu dijela radnika. Tu je bio ugrađen i neizostavni IGH, pokojnog bivšeg ministra obnove i razvitka, a kasnije građevinskog (posrnulog) magnata Jure Radića.

Faktograf primjećuje i da je prije nego što je i završila predstečajna nagodba, Stipić grupa poslovanje prebacila na povezane tvrtke Tekton Gradnju i MGS d.o.o., pa su u medijima prozivani zbog nelojalne konkurencije. Danas se na adresi sjedišta u Ventilatorskoj 24 nalazi KONOS CONSTRUCTION, društvo s ograničenom odgovornošću za graditeljstvo i trgovinu, istoga vlasnika i direktora – Zlatka Stipića.

Profiti privatni, rizici javni

"Repovi građevinskog booma iz 'zlatnog doba' Ive Sanadera, a koji su eksplodirali u godinama krize, očigledno se još uvijek vuku po Hrvatskoj pa čak i preko njenih granica. Obećavana obnova i razvitak pretvorila se u niz megalomanskih i neisplativih projekata, s uvijek istim herojima u glavnoj ulozi,. Problem je opet u privatizaciji profita i socijalizaciji rizika, jer – bez obzira na mogući strateški interes smještaja 24 svećenika u domu u Sarajevu – milijunski dugovi padaju na teret državnog proračuna i poreznih obveznika, izravno, kroz proračunske zalihe ili kroz veliku sanaciju zvanu predstečajna nagodba", zaključuje se u tekstu koji u cijelosti možete pročitati na ovom linku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Vlada RH

 

*** Lupiga je u crowdfunding kampanji. Možete joj pomoći i uplatom izravno na žiro-račun, putem opće uplatnice ili internetskog bankarstva. Podatke možete pronaći na ovom linku. Možete koristiti i QR kôd. Cijenimo svaku podršku.