Na ovom mjestu pokušat ćemo Vam dati na uvid mjeru u kojoj se državna tijela RH pridržavaju svog temeljnog akta - Ustava. Prema našem skromnom sudu, državnim ocima Ustav je važan jednako koliko im je važna prisega koju su pri prijemu u pionirsku organizaciju dali Jugoslaviji i Josipu Broz Titu. Jasno nam je da vas ova tema neće pretjerano zanimati, ali u trenucima dokolice svako svratite, e kako bi zajedno napravili zajebanciju na račun temeljnog akta jedne egzotične državice koja puca po najvažnijem šavu

II. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

(Sjeća li se tko da je birao Jadranku Kosor za hrvatsku premijerku?)

Članak 2.

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima.

Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje:

– o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj;
– o očuvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i korištenju njime;
– o udruživanju u saveze s drugim državama

(Sjeća li se tko zaštićenog ribolovnog pojasa, ili smo na to zaboravili kao i na tekst pionirske zakletve?)

Članak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

(Što Novosti smiju, a što ne smiju objaviti na svojoj naslovnoj stranici? Treba li vam reći što o socijalnoj pravdi ili bi pak bilo bolje da se o istoj raspitate kod Ivice Todorića? Da pitamo radnice Kamenskog?)

Članak 4.

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

(Da o diobi vlasti nešto pitamo Vladimira Šeksa i suca Ivana Turudića ili je pak bolje da nam njih dvojica ponešto kažu o oblicima međusobne suradnje i uzajamnoj provjeri nositelja vlasti?)

Članak 5.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.

Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

(Koji propis u Republici Hrvatskoj govori o zabrani konkurencije na zagrebačkom taxi tržištu?)

Članak 6.

Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima.

Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine.

Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske.

(Vjerujete li da je unutarnje ustrojstvo stranaka utemeljeno na demokratskim načelima? Vjerujete li da je HDZ protuustavna stranka s obzirom na činjenicu da Glavni državni odvjetnik u vrijeme njihove vladavine ne može raditi zbog nedostatka političke volje? Vjerujete li da stranke uistinu polažu vjerodostojne račune o porijeklu svojih sredstava i imovine?)

 

III. ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

(Ima li srpska nacionalna manjina pravo zajebavati se kolektivnom memorijom na Domovinski rat? Jesu li pred zakonom jednaki ministar Božidar Kalmeta i bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec? Važi li zakon isto za Vas i za Ivicu Todorića?)

 

2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA

Članak 25.

Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.

(U Hrvatskoj je zabilježen cijeli niz premlaćivanja zatvorenika nakon pritvaranja. Osobe osumnjičene i optužene za ubojstvo Ive Pukanića privedene su crne od batina. U više hrvatskih gradova zabilježeni su slučajevi premlaćivanja pritvorenih građana.)

Članak 26.

Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

(O ovome bi treba obavijestiti Poreznu upravu. Mislite li uistinu da država utjeruje porez Ivici Todoriću onako kako ga utjeruje građaninu s prosječnim mjesečnim primanjima?)

Članak 28.

Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

(O ovome bi također trebalo pitati Damira Polančeca.)

Članak 35.

Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

(Što bi, primjerice, kćerka bivšeg premijera Ive Sanadera imala za reći o poštivanju ovog članka Ustava?)

Članak 36.

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja zajamčena je i nepovrediva.

Samo se zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti države ili provedbu kaznenog postupka.

(O ovome bi više mogao govoriti novinar Željko Peratović, čiji mail je nadziran, baš kao i blog na kojem provokatori iz obavještajne zajednice po zadatku ostavljaju svoje opaske i primjedbe.)

Članak 38.

Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.

Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.

Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.

(Ima li smisla ovdje davati bilo kakav komentar. O poštivanju ovog članka Ustava govori cijeli niz primjera, od spomenutih Novosti, preko cenzuriranih državnih i privatnih medija. Ako vjerujete da možete pristupiti informacijama, tražite na uvid međunarodne ugovore s Vatikanom, detaljnu informaciju o troškovima javnih poduzeća u poslovanju s takozvanim marketinškim agencijama kao što su Fima medija, Masol, odnosno tvrtke u vlasniku spin - doktora Ratka Mačeka. Iz dugogodišnjeg iskustva tvrdimo da Vladu više brine kako informacije sakriti, nego kako ih učiniti dostupnima.)

Članak 39.

Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

(O ovome bi trebalo obavijestiti huškača i klevetnika Ivana Zvonimira Čička, odnosno cijeli niz nacionalističkih organizacija koja neometano pozivaju na mržnju, primjerice, putem Interneta.)

Članak 41.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

(Vjerujete li da je Katolička crkva odvojena od države te da su druge vjerske zajednice pred državom jednake s njom?)
 

3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

Članak 49.

Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.

(Što smo ono rekli o konkurenciji Zagreb taxiju? Osim toga, poznato je da poduzetnička i tržišna sloboda u Hrvatskoj strasno ljube stranačke iskaznice, napose iskaznicu Voljene Stranke. Ovu ljubav Ustav je previdio propisati. Govoriti o jednakom pravnom položaju za sve poduzetnike na tržištu apsolutno je besmisleno, što zna svako tko se ikad zaputio i u najmanje poduzimanje.)

Članak 51.

Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

(Što smo ono rekli o našoj jednakosti s Todorićem? Zašto porezna ne provjerava porijeklo imovine ličkog dr. Housea - Darka Milinovića, koji tvrdi da je u karijeri uštedio za gradnju omanje zgradice u Gospiću.)

Članak 54.

Državni ured za reviziju je najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu.

Državnim uredom za reviziju upravlja glavni državni revizor koji o njegovu radu izvješćuje Hrvatski sabor.

Osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada Državnog ureda za reviziju uređuju se zakonom

(Osobito neovisna bila je Glavna državna revizorica Šima Krasić.)

Članak 55.

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

(Mislite li da je radno mjesto jednako dostupno bilo Vama i mužu Đurđe Adlešić? Možda ste jednaki bili s kćerkom predsjednika Stjepana Mesića u borbi za radno mjesto direktora tvrtke Terme Zagreb? Jeste li jednaki na javnim natječajima Vi i posjednici članske iskaznice HDZ-a?)

 

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 108.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom.

(Za pitanja su vam na raspolaganju redom: Ivo Sanader, Damir Polančec, Jadranka ništa-nisam-znala-nigdje-nisam-bila Kosor, Ivan ništa-nisam-znao Šuker, Božidar HAC Kalmeta i drugi.)  

 

4. SUDBENA VLAST

Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

(O ovome bi trebalo također pitati Vladimira Šeksa i Ivana Turudića, a možda bi i Damir Polančec imao nešto pametno za reći. Sudbena vlast, jasno je to i zadnjoj budali u ovoj zemlji, nije neovisna od izvršne vlasti, kao niti od pritisaka kapitala.)

 

5. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

Članak 125.

Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava.

(Ustav, kao što vidite, kao glavni preduvjet rada Državnog odvjetništva ne podrazumijeva postojanje političke volje. Praksa je, pak, pokazala drugačije.)

P. S. Na koncu, ukoliko su vam potrebna dodatna pojašnjenja obratite se Ustavnom sudu. Zajebavamo se, dakako. Bolje je da se obratite Vladimiru Šeksu, pa će on u vaše ime kontaktirati Ustavni sud.