Nisam liječnik, ali imam dobar … znate već što, kazao je američki predsjednik Donald Trump na brifingu u Bijeloj kući, predlažući dr. Deborah Birx da struka provjeri može li se nekako svjetlo i dezinficijensi injektirati u tijelo zaraženo koronavirusom i time liječiti Covid-19. 

U povijesno neugodnom trenutku, kamera je ulovila lice jedne od heroina američke imunologije, stručnjakinje za AIDS i koordinatorice radne skupine Bijele kuće za borbu protiv Covida19. 

Jedva dišući, Birx je uspjela promucati da tako nešto nikada nije vidjela, da bi na Trumpovo pitanje „ali mogli biste?“ konačno ponizno klimnula glavom. 

ODJEK TRUMPOVE „TERAPIJE“: Neki Amerikanci poslušali su predsjednika i popili sredstva za čišćenje i izbjeljivač

TOTALNI PROMAŠAJ: Trump pomiješao Balkan i Baltik, pa baltičkim zemljama zamjerio rat u Jugoslaviji

VIDEO I FOTO DANA: Kako je Kolinda Grabar Kitarović „osvojila“ Donalda Trumpa

Što je sve poznatoj liječnici u tim sekundama prolazilo kroz glavu, ne vrijedi pretpostavljati. Što god to bilo, brzo je nadvladano instinktom za preživljavanje u predsjedničkom timu. A koliko je taj instinkt jak, moglo se ranije vidjeti u razgovoru za Katoličku televizijsku mrežu, kada je Birx izrazila svoju uvjerenost u to da je američki predsjednik, baš kao i ona, posvećen dokazima.

„On jako uvažava znanstvenu literaturu i detalje koji se mogu naći u znanstvenim podacima. Mislim da njegova sposobnost analize i integracije podataka proizlazi iz dugogodišnjeg poslovnog iskustva, što je ogromna prednost u ovoj raspravi o medicinskim pitanjima. Na kraju krajeva, podaci su podaci“, kazala je.

Žena s jakim instinktom za preživljavanje - Deborah Birx (FOTO: HINA/EPA/Chris Kleponis)

Da nema, dakle, bezočnog karijerizma, poznata je imunologinja mogla kratko i efikasno otkloniti mogućnost ispiranja pluća alkoholom – time i spriječiti da se deseci Njujorčana u dva dana otruju sredstvima za čišćenje i izbjeljivačima - a poslije dugo razmišljati kako je došlo do toga da se u Bijeloj kući tako nešto spomene. 

Je li problem u Trumpu kao takvom ili treba čeprkati šire, po čitavoj Americi? Ima li to kakve veze s tim što u najrazvijenijoj zemlji svijeta 77 milijuna ljudi ulazi u kategoriju „osnovna ili ispod osnovne razine medicinske pismenosti“? Da bude jasnije: to su ljudi kojima je problem razumjeti uputstva za korištenje lijeka ili imunizacijske kalendare. Jesu li tih 77 milijuna ljudi žrtve činjenice da je SAD socijalnu medicinu sasjekla u korijenu još tridesetih godina prošlog stoljeća i počela insistirati na poduzetništvu u zdravstvu? Je li inicijativa protiv univerzalnog zdravstvenog osiguranja koju je 1944. godine Udruženje liječnika Kalifornije vodila pod sloganom „politička medicina je loša medicina“ samo nastavak satiranja socijalne medicine? Je li uništavanje nastavljeno 1949. godine, u ratu Američkog udruženja liječnika protiv predsjednika Harryja Trumana i parolama „javno zdravstvo- boljševička stečevina“, pa produženo sve do Obaminog mandata, kada se predsjednika nazivalo komunistom, iako je 30 milijuna ljudi i pod „Obamacareom“ ostalo neosigurano? Je li Trump, čovjek orijentiran na dokaze, jedan od mnogih s takvom retorikom? Zašto se ništa ne mijenja, pa ni pod utjecajem krize s Covidom, iako je američko zdravstvo skuplje, neučinkovitije i neusporedivo nepravednije od europskog? 

Je li ono utemeljeno izvan svih dokaza, samo na ideološkim konstrukcijama? 

Jasno, veza između raspada američkog zdravstva i činjenice da je bogati, zdravstveno osigurani bijelac na čelu SAD-a toliko medicinski nepismen može izgledati jako nategnuta. Zato pogledajmo npr. slučaj Theranos. 

Elizabeth Holmes, kćerka potpredsjednika Enrona, Christiana Holmesa, i zaposlenice Kongresa, Noel Holmes, osnovala je 2004. godine, u dobi od 19 godina, biotehnološku tvrtku Theranos i najavila revoluciju u američkom zdravstvu. Motivirana strahom od igle, Holmes je svojoj profesorici Phyllis Gardner sa Stanforda izložila ideju razvoja informatičke tehnologije koja će omogućiti da se iz kapljice kapilarne krvi dobije na stotine medicinskih podataka, a da se rezultati testova bežično šalju liječnicima, po smiješnoj cijeni od tri dolara. Također je imala ideju o razvoju flastera s mikročipom koji bi omogućio samoregulaciju terapije, registrirajući promjene krvnih parametara. Gardner je tada svojoj nadobudnoj studentici pažljivo saopćila da takva tehnologija naprosto nije moguća, ali Holmes je smjesta napustila fakultet i uz pomoć obiteljskih veza uspjela dobiti 700 milijuna dolara za razvoj tehnologije. 

Holmes je došla do toga da je 2014. godine Theranos vrijedio 9 milijardi dolara, a onda su zaredale istrage o brojnim prevarama (FOTO: Flickr/fortunempw)

U upravi Theranosa našli su se ljudi poput bivšeg američkog državnog tajnika Georgea Shultza, nekadašnjeg ministra obrane Williama Perryja, senatora Sama Nunna, Trumpovog ministra obrane Jamesa Matissa, Henryja Kissingera, pa čak i bivšeg direktora Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Williama Foegea. Rupert Murdoch je u ideju uložio preko 100 milijuna dolara. Uvjerena da je novi Steve Jobs, uvijek u crnoj dolčeviti i crnim hlačama, Holmes je dobila ogromnu pažnju medija koje se i danas neugodno prisjećati, iako je već pojavom, porukama i kvalifikacijama odavala da s njom i njezinim projektom nešto ozbiljno nije u redu. Djevojka je u javnim nastupima skoro bez treptaja buljila u kameru i bizarno dubokim, očito moduliranim glasom, poručivala da je cilj njezine tvrtke „da se više nitko nikada ne mora prerano oprostiti od svojih najmilijih“. Fantazija da će se svi od doma testirati na XY broj bolesti i da će ljudi umirati isključivo od starosti – koju su žestoko pogurali ljudi od utjecaja – dovela je do toga da je 2014. godine Theranos vrijedio 9 milijardi dolara, imao jedno odobrenje Američke agencija za hranu i lijekove (FDA) za test na herpes i nijedno objavljeno recenzirano istraživanje o svojoj tehnologiji. 

Kad je novinar The New Yorkera pitao Holmes da objasni kakvu tehnologiju primjenjuje, ona mu je kazala: „Izvodimo kemiju na način da dolazi do kemijske interakcije koja generira signal iz kemijske interakcije s uzorkom, koja se prevodi u rezultat koji pregledava certificirano laboratorijsko osoblje.“ 

Tek je 2016. godine u The Wall Street Journalu objavljen istraživački članak nakon kojeg su zaredale istrage o brojnim prevarama, optužnice, potpuni krah tvrtke i stotine milijuna dolara izgubljenih investicija. Svi teškaši u njezinoj upravi ispričali su tužnu priču o tome kako ih je pametna djevojka obmanula, koja zvuči kao Trumpovo objašnjenje da je govor o dezinficijensima i svjetlu bio sarkazam. Neodgovoreno je ostalo pitanje kako je moguće da je bogati bijelac, npr. Henry Kissinger, poklonio povjerenje nekvalificiranoj 19-godišnjakinji i jednostavnom kućnom rješenju protiv prijevremenog umiranja? Postoji li autentično američka opsesija efikasnošću, brzim receptima za komplicirane probleme i prvenstvom na svjetskom tržištu ideja i proizvoda, koja će zaobići znanstvene dokaze i zdrav razum, a na koju nitko nije imun, naročito ne bogati američki bijelci? Ide li mahnita ideja o dezinfekciji pluća i konačnom rješavanju smrtnosti iz istog kulturalnog i političkog konteksta? 

Vjerojatno da, ali ključ je u klimanju glavom ili državnom blagoslovu takvog duha u američkom zdravstvu. Iz te je pozicije Deborah Birx zaključila da je dugogodišnje poduzetništvo dobra podloga za razumijevanje i zaustavljanje epidemije Covida, zbog toga nitko iz FDA nije zaustavljao Theranos, ni mnoge druge privatne zdravstvene tvrtke i korporacije – iako su oštećeni mnogi pacijenti – a na istim je temeljima nastao i konsenzus da će multimilijunaš Bill Gates spasiti svijet od zaraza, što će tek doći na red kao tema. 

Dobra je vijest da se u nekoliko eksplozivnih minuta Trumpove najveće blamaže, cijela ta prostačka laž barem nakratko ogolila do kosti.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Chris Kleponis/Michael Reynolds