Najveći međunarodni filmski festival u Hrvatskoj, 22. po redu Zagreb Film Festival, održat će se od 4. do 10. studenog na više lokacija, u nekim od najpopularnijih zagrebačkih kina. Od svoga prvog izdanja 2003. godine, festival je specifičan po svom fokusu na prve i druge filmove autora/ica pa je i ovogodišnji program festivala usmjeren na otkrivanje i predstavljanje debitantskih filmova i novih autora i autorica. Prilika je to da pogledate najbolje od recentne nezavisne filmske produkcije i vrijedna ostvarenja od kojih mnoga neće biti dostupna u sveprisutnim multipleksima. 

NAKON LJETA: Danis Tanović je malo smanjio ambicije i počeo da igra za regionalnu publiku

ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO ŠUTJETI: Film kojem je mjesto u kurikulumu za srednju školu

U RALJAMA BESKRAJNOG RATA: Pogledajte novi film svjetskog putnika Hrvoja Ivančića

Među nekadašnjim debitantima čiji su filmovi bili prikazani u glavnom festivalskom programu ističu se imena danas slavnih redatelja poput Stevea McQueena, Cristija Puiua, Radua Judea, Xaviera Dolana, Andreja Zvjaginceva, Taike Waititija, Jeffa Nicholsa … Programi ZFF-a kroz festivalski tjedan bit će prikazivan u CineStaru Branimir, Kinu Kinoteka, Muzeju suvremene umjetnosti i Dokukinu KIC, ali i online na stranici croatian.film dok će se druženje uživo odvijati u kazalištu Vidra. 

"Proslava" Brune Ankovića već je pokorila Pulu, a lička priča o Hrvatskoj isto bi mogla ponoviti i u Zagrebu (FOTO: ZFF)

“Dugometražnu konkurenciju i dalje prikazujemo u CineStaru Branimir, a u programima 'Ponovno s nama' i 'Velikih 5' donosimo niz filmskih naslova poznatih autora/ica. Ponosni smo što smo postali kandidacijski festival za nagradu Europske filmske akademije u kategoriji kratkog filma, a velika novost je i unaprjeđenje programa 'PLUS' u natjecateljsku sekciju, čime stavljamo naglasak na autore koji se na odvažan i originalan način bave temom odrastanja i posebno su zanimljivi mladoj publici”, izjavio je na konferenciji za medije direktor ZFF-a Boris T. Matić.

Glavni natjecateljski program sastoji se od deset dugometražnih filmova. Festival otvara "Proslava", debitantski dugometražni film Brune Ankovića i apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala. Film je ekranizacija istoimenog romana Damira Karakaša koji kroz dvadesetak godina života glavnog junaka Mije i njegove obitelji iz Like istražuje okolnosti u kojima se stvara ekstremizam u društvu. Festival zatvara hrvatska premijera ovogodišnjeg dobitnika Zlatnog lava u Veneciji, filma Pedra Almodóvara "Susjedna soba" ("The Room Next Door"). Priča je to o ponovnom susretu nekadašnjih bliskih prijateljica, spisateljice i ratne reporterke, s Tildom Swinton i Julianne Moore u glavnim ulogama, a prikazuje se izvan konkurencije.

Imat ćemo prilike pogledati i drugi film srpskog redatelja Marka Đorđevića, "Za danas toliko" - toplu obiteljsku priču o jednom naizgled običnom ljetu. Komedija "Kako se obogatiti prije nego što baka umre" ("How To Make Millions Before Grandma Dies") u režiji Pata Boonnitipata postigla je veliki uspjeh u Aziji i tajlandski je kandidat za Oscara. "Divlji dijamant" ("Wild Diamond"), francuske redateljice Agathe Riedinger, priča je o tinejdžerici koja želi biti slavna Instagram influencerica. Tu je i "Julie je odlučila šutjeti" ("Julie Keeps Quiet"), prvijenac belgijskog redatelja Leonarda van Dijla, studija karaktera o reakciji perspektivne mlade tenisačice na skandal s trenerom. U filmu je kao izvršna producentica sudjelovala i slavna japanska tenisačica Naomi Osaka. 

Komična drama "Stvarna bol" ("A Real Pain") drugi je dugometražni film slavnog američkog glumca Jessea Eisenberga, film ceste o dvojici karakterno nekompatibilnih rođaka (Eisenberg i Kieran Culkin) koji putem u Poljsku ispunjavaju želju pokojne bake, dok su "Sretni praznici" ("Happy Holidays") palestinskog redatelja Scandara Coptija kronika suživota Arapa i Židova u izraelskoj Haifi te studija osobnih odnosa u konzervativnom društvu. Spomenimo i film "Nova godina koja nikad neće stići" ("The New Year That Never Came") rumunjskog redatelja Bogdana Mureșanua, koji kroz šest isprepletenih sudbina progovara o kraju Ceausescuova režima. 

Prizor iz filma rumunjskog redatelja Bogdana Mureșanua "Nova godina koja nikada neće doći" (FOTO: ZFF)

Kao “skrivene dragulje” u ovogodišnjem programu, programska direktorica Selma Mehadžić u razgovoru za Lupigu izdvaja latvijsko-litavsku koprodukciju "Vikendica" ("Drowning Dry"), redatelja Laurynasa Bareiše, i litavski uradak "Toksično" ("Toxic") redateljice Saule Bliuvaite. Ovi filmovi, navodi Selma Mehadžić, “stižu nakon premijera u Locarnu gdje su osvojili važne nagrade – među ostalim one za najbolji film ('Toxic') i za režiju ('Drowning Dry'). Vrlo se rijetko dogodi da dva filma iz male kinematografije kao što je Litva u istoj godini postignu takav uspjeh, ali upravo jer je riječ o kinematografiji manje poznatoj našoj publici mogli bi nezasluženo proći ispod radara zbog čega mi je drago da ih u ovom kontekstu mogu istaknuti".

"Dojma sam da smo nakon gledanja bili u sličnoj poziciji kao selekcijski tim Locarna i njihov ovogodišnji žiri – nismo se mogli odlučiti za jedan. Taj izazov sad stoji i pred našom publikom. 'Vikendica' se prikazuje u Glavnom programu, dok je 'Toksično' u programu 'PLUS'", objašnjava nam programska direktorica ZFF-a.

Stariji posjetitelji ZFF-a sigurno će pamtiti one prve godine festivala kada se sve odigravalo na jednom mjestu, dok je danas ZFF raspršen na više lokacija, a grad je spao na samo jedno art kino – Kinoteku – koje je trenutno u funkciji, pa je tako i ZFF danas dijelom u multipleksu. 

„Od samih početaka ZFF je obitavao u gradskim kinima, to je bila i naša misija, održavati i motivirati nezavisnu gradsku kinoprikazivačku scenu, konkretno ono što je od nje ostalo zatvaranjem većine gradskih kina u devedesetima. Do unatrag nekoliko godina to je bilo i više nego uspješno s funkcionalnim i jako dobro posjećenima kinima Europa i Tuškanac. Multipleksi su funkcionirali na drugi način, odvojeno od nas i rijetko smo se jedni drugima miješali u posao osim u rijetkim prilikama kad su neki nezavisni naslovi prelazili u zonu komercijalnoga i to je uvijek išlo svima na korist. Zatvaranjem kina Europa 2019. godine, a potom i Tuškanca prošle godine, ta se infrastruktura gotovo u potpunosti urušila. Ne zaboravimo da vrlo aktivno kino Kinoteka operira samo s jednim ekranom, i da je sav pritisak nezavisne i umjetničke ponude filmova trenutno na njima. CineStar je u tom kontekstu bio jedina opcija da se ZFF uopće može održati, a da to odgovara standardima kvalitete projekcija koje moramo održavati iz odgovornosti prema autorima i publici. Ta je promjena za nas bila velika, ali zahvaljujući timu CineStara s kojima zaista sjajno surađujemo, i publici koja ima povjerenje u naše odluke – puno smo je lakše podnijeli. Uz to, ohrabrujuće je što je posjećenost bila veća u odnosu na prethodne godine, a i značajno je podignuta ljestvica po pitanju kvalitete projekcija“, kaže Selma Mehadžić, ističući svoju zabrinutost što Kino Europa, kojim je punih jedanaest godina upravljala Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival, već pet godina ne radi, zbog čega su, smatra, nepovratno izgubljene generacije gledatelja nezavisnog i umjetničkog filma. Naime, od njegovog zatvaranja pod krinkom obnove 2019. godine, Europa je zatvorena. Danas njime upravlja gradska ustanova Kulturno-informativnog centra, a kada će i hoće li uopće zagrebačka publika ponovno imati priliku filmove gledati u tom kinu za sad nije pouzdano poznato. 

Skriveni dragulji ovogodišnjeg festivala dolaze s Baltika. "Vikendica" je jedan od njih, a drugi ćete morati pronaći sami (FOTO: ZFF)

Nacionalni kratkometražni natjecateljski program "Kockice" publici predstavlja niz novih imena na domaćoj filmskoj sceni, a ove godine to su “A gdje je Nataša?” Sanje Milardović, “Jogurt, sok, cigarete” Josipa Lukića, “Fleka” Sare Alavanić, “Čeljade” Martine Marasović, “Arka” Mladena Stanića, “Severinin pas” Joze Schmucha, “Jednog dana dogodit će se nešto strašno” Dalije Dozet i “Za stolom” Ivana Veljače. Natjecateljski program međunarodnog kratkog metra donosi deset ostvarenja, a tu su i ostali programi ZFF-a - "PLUS", "Ponovno s nama", "Velikih 5", "Mreža festivala Jadranske regije", "KinoKino" i "Festivali pod reflektorom".

Sekcija "PLUS" prikazuje odvažne filmove koji se bave temom odrastanja i bliski su mladima dok program "Ponovno s nama" donosi sedam filmova autora/ica koje je publika imala prilike gledati u glavnom programu proteklih festivalskih izdanja. S druge strane "Velikih 5" predstavlja uspješnice iz pet najvećih europskih kinematografija ― francuske, britanske, njemačke, talijanske i španjolske, a četvrtu godinu zaredom mjesto među ZFF-ovim programima ima i "Mreža festivala Jadranske regije". Riječ je o zajedničkom projektu osam regionalnih festivala koji predstavlja recentna ostvarenja s našeg govornog područja.

Dodajmo i kako je "KinoKino" izbor filmova za mladu publiku, u kojem će o nagradi za najbolji film, kako i priliči, odlučiti Dječji žiri. Vrijedan spomena je i program "Festivali pod reflektorom" koji okuplja pedesetak recentnih dugometražnih i kratkometražnih naslova koje su za ZFF odabrali programski direktori/ice i selektori/ice desetak međunarodnih filmskih festivala.

I ove godine ZFF neće proći bez programa "Industrija", namijenjenog edukaciji i umrežavanju filmskih stručnjaka u regiji, a donijet će bogat izbor masterclassova, radionica, izlaganja, okruglih stolova, kao i pitching forum te konferenciju.

Cijene ulaznica kreću se od tri (program "KinoKino") do prihvatljivih pet eura (Glavni program, "PLUS", "PSN", "Mreža", "Velikih 5"). Ukoliko se požurite pa karte kupite u pretprodaji koja traje do 3. studenoga, cijene su euro niže. Ulaznice se do kraja festivala mogu kupiti na stranici kupiulaznicu.zff.hr, dok prodaja ulaznica na lokacijama počinje 2. studenog na glavnoj festivalskoj blagajni u CineStaru Branimir, a s početkom festivala i u Kinoteci (5. studenog) te MSU-u (5. studenog).

U posljednjih deceniju-dvije u Zagrebu, ali i Hrvatskoj, profilirao se respektabilan broj filmskih festivala pa smo za kraj Selmu Mehadžić upitali kako vidi ulogu ZFF-a u tome. 

„Mislim da se u Zagrebu, ali i cijeloj Hrvatskoj. ne zaboravimo, primjerice, Festival mediteranskog filma Split, profiliralo nekoliko zaista odličnih festivala i svima je zajedničko što su programski specifični i što u njihovim timovima rade ljudi sa znanjem i entuzijazmom. ZFF je sigurno imao neku ulogu u poticanju i ohrabrivanju nekih od njih, ali za pojedinačne uspjehe sasvim sigurno su zaslužni oni sami jer tko se bavi ovim poslom i uspješni su u tome, to obično podrazumijeva puno upornosti, živaca i ljubavi prema filmu“, rezimira naša sugovornica. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: ZFF

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.