Studija o nuklearnoj bezbjednosti BiH by Boris Dežulović

Adnan Terzić

19. siječnja 2012.

Studija o nuklearnoj bezbjednosti BiH by Boris Dežulović

'Tko bi to rekao: ne mogu sastaviti Vijeće ministara, a mogu atomsku bombu!', začuđeno će procijediti američki predsjednik Barack Obama u novoj kolumni Borisa Dežulovića, nakon što će primiti izvještaj iz sarajevske ambasade, koji je prije toga išao od kancelarije do kancelarije i na koncu prenio pogrešnu poruku. U još jednoj vrlo duhovitoj Dežulovićevoj kolumni osim objašnjenja zašto BiH treba Agenciju za nuklearnu bezbjednost i kako gospoda iz SDP-a i SDA dijele pozicije, ima i jedan fenomenalan vic


A mi mislili da nas ono s Teheranom Dodik zajebava

Zvao me nekidan u dva iza ponoći Kožo da ispriča vic. Ima on taj običaj, zovne u gluho doba noći iz kafane da ispriča vic.

Elem, dogovorili se konačno predstavnici šest stranaka o preraspodjeli funkcija, Zlaja namjestio Enveru Agenciju za zaštitu okoline, Enver za zamjenika doveo kuma Peđu, Peđa za pomoćnika Rasima, Rasim u uredu uhljebio svoju Hajru, Hajra za referenta uzela Ismeta, a Ismet zaposlio Muju. Plata hiljadu maraka, a posao živa zajebancija - čuvar parka. Tu i tamo malo da obiđe park, i pazi da netko ne gazi po travi.

Odmah sutradan otišao Ismet obići park da vidi kako Muji ide novi posao, i našao ga gdje u travu zabija tablu. A na tabli upozorenje - "Zabranjeno gaziti travu, kazna pola marke!"

- Što ba Mujo samo pola marke?! - iznenadio se Ismet.

- Joj tebe budale - odgovorio mu Mujo sažaljivo. - Pa ko bi gazio da sam stavio više?

Zato valjda postoji u Bosni i Hercegovini Kancelarija za harmonizaciju plaćanja u poljoprivredi. Da nije kazna za gaženje travnatih površina u Goraždu deset maraka, a u Sarajevu pedeset pfeninga, i da mito za dobijanje nadoknade štete od Agencije za elementarne nepogode nije u Žepi sto maraka, a u Cazinu petsto. Zato valjda, da bi se izbjegle slične nezgodne situacije, postoje sve one silne Kancelarije i Agencije u Bosni i Hercegovini.

Zato je, to vam je sada jasno, šestorici trebalo petnaest mjeseci da ih međusobno podijele. Posao je to toliko golem i kompliciran da su koalicijski partneri iz SDP-a i SDA osnovali čak i zajedničko koordinacijsko tijelo za raspodjelu funkcija na državnom i federalnom nivou, kojima će, kako piše u novinama "u budućnosti biti izbjegnute koalicijske nesuglasice". Da se ne dođe u situaciju da Mujo iz SDP-a zabija table u sarajevskim parkovima, a da Suljo iz SDA dobije Agenciju za nuklearnu bezbjednost.

Evo, recimo, Agencija za nuklearnu bezbjednost Bosne i Hercegovine. To da u Bosni i Hercegovini zaista postoji nešto što se zove Agencija za nuklearnu bezbjednost vama je zajebancija, ali kad američki krstareći projektili uskoro stanu padati po Čengić-Vili, nećete se više pitati čemu ta agencija služi.

Jer šta? Američki ambasador Patrick Moon poslao u Washington opsežnu diplomatsku bilješku o situaciji u Bosni i Hercegovini, sve je on lijepo pohvatao i poshvatao, Zlatko Lagumdžija i njegov SDP svojom partitokratskom politikom i stvaranjem glomaznog i preskupog birokratskog aparata za koalicijsko potkusurivanje - navodeći tako i bizaran primjer Agencije za nuklearnu bezbjednost BiH - vode Bosnu i Hercegovinu u opću bijedu i siromaštvo, dok radikalni dijelovi SDA zajedno s Islamskom zajednicom i reisom koriste tu opću bijedu i siromaštvo da pretvore Bosnu i Hercegovinu u balkanski Iran.

Kako su SDP i SDA koalicijski partneri, očito je riječ o pomno isplaniranom zajedničkom projektu: SDP je zadužen za siromašenje Bosne, a SDA za njenu transformaciju u islamsku republiku. A to je već, jasno, posao za CIA. Razmilili se onda agenti CIA po Bosni i sastavili detaljan izvještaj o perfidnom socijaldemokratsko-islamskom projektu u Bosni. Zajednički im je cilj, to se vidi iz awacsa, siromašna islamska država. Nešto kao osiromašeni Iran.

Poslani onda agenti u Washington izvještaj o projektu SDA i SDP-a, a tamo - baš kao u Bosni - projekt "Osiromašeni Iran" išao od Kancelarije do Ureda, od Ureda do Odbora, od Odbora do Agencije, pa od Nacionalne sigurnosne agencije do Bijele kuće.

- Osiromašeni uran?! - zapanjeno je Barack Obama na kraju pročitao povjerljivi izvještaj NSA o sigurnosnoj situaciji u BiH. - Hoćete reći da Bosna i Hercegovina ima kapacitete za proizvodnju osiromašenog urana?!

- Bojim se da je tako, gospodine Predsjedniče - mrtvim glasom objasnio mu je general-pukovnik Keith B. Alexander. - Naša obavještajna saznanja na terenu nedvojbeno pokazuju da su pogoni za proizvodnju osiromašenog urana pod kontrolom SDA i SDP-a. Navodno su podijelili posao.

- Vi shvaćate koliko je to važno - pogledao ga je Obama u oči. - Je li moguće da smo negdje pogriješili, ili da smo nešto krivo shvatili?

- Bojim se da nije, gospodine Predsjedniče. Osnovali su čak i Agenciju za nuklearnu bezbjednost - rekao je direktor Agencije. - Na čelu je čovjek iz SDA.

- Nevjerojatno! - čudom se čudio američki predsjednik. - Tko bi to rekao: ne mogu sastaviti Vijeće ministara, a mogu atomsku bombu!

- S tim da za atomsku bombu treba mnogo manje vremena.

- A mi mislili da nas ono s Teheranom Dodik zajebava!

- I mi smo tako mislili, gospodine Predsjedniče - potvrdio je načelnik Nacionalne sigurnosne agencije.

Sutradan će tako Barack Obama u dramatičnom obraćanju javnosti objaviti kako je, na temelju pouzdanih dokaza da Bosna i Hercegovina posjeduje pogone za proizvodnju osiromašenog urana, donio odluku da napadne Sarajevo, a američki će krstareći projektili zaparati nebo nad Bosnom. I kad se rascvjetaju dimne gljive nad Čengić-Vilom, a vrhunski obučeni ljudi iz državne Agencije na Marindvoru vam budu pokazivali jel' atomski s lijeva ili atomski s desna, nećete više pričati viceve o Sulji iz SDA koji je čuo da atomska bomba košta sto miliona dolara - "jooj, da nam hoće jedna pasti u Mehmeda Spahe!" - niti ćete se pitati čemu služi ta, kako se zove, Agencija za nuklearnu bezbjednost.

Sad kad tako trezveno sagledate stvari, vi ne samo da se više ne pitate što će Bosni Agencija za nuklearnu bezbjednost, već psujete i državu i partije kojima je punih petnaest mjeseci trebalo da se dogovore tko će na njeno čelo. Ne smije čovjek ni pomisliti što bi bilo da je Obama odlučio napasti osiromašeni Iran prije nego što su šestorica formirala Vijeće ministara i dogovorila se kome će pripasti, štajaznam, Kancelarija za harmonizaciju cijena u poljoprivredi, a kome Agencija za nuklearnu bezbjednost.

Jer šta? Gdje Amerikanci nađu osiromašeni uran, tu trava ne raste, i sam Bog zna što bi onda radila Agencija za zaštitu okoliša, a što Mujo s tablama o zabrani gaženja trave. I od kojih bi para Zlaja i Suljo svoje Agencije i Kancelarije dijelili u socijaldemokratskom, osiromašenom Iraku.

Boris Dežulović, Oslobođenje