Dok javni sektor zdravstva grca u dugovima, Hrvatska liječnika komora (HLK) ugovorila je s Croatia osiguranjem (CO) kupnju polica dopunskog zdravstvenog osiguranja iz proračuna Komore, a članstvo obavijestila da će osiguranje, za sve koji na to pristanu, od iduće godine liječnicima biti besplatno. Budući da je članstvo u Komori obavezno za sve liječnike u Hrvatskoj, to znači da je HLK odlučila da liječnički ceh značajnim sredstvima financijski podrži privatni, a ne javni sektor u kojem je najveći dio njih i zaposlen i koji im financira plaće.

„Točno je da je Hrvatska liječnička komora dana 20. srpnja 2017. godine sklopila ugovor s Croatia osiguranjem o dopunskom zdravstvenom osiguranju naših članova. Među sedam ponuđača, Croatia osiguranje d.d. je dalo najkonkurentniju ponudu te je Komori kroz partnerski odnos stavilo na raspolaganje svoja znanja i iskustva. Uvjereni smo da smo ugovorom s Croatia osiguranjem d.d. osigurali najbolju vrijednost za Komoru i naše članove. Detalje poslovne suradnje s našim partnerima javno ne objavljujemo“, kaže predsjednik Hrvatske liječnike komore Trpimir Goluža.

Obrazac koji je HLK poslala svome članstvu (IZVOR: HLK)

Komora je ovoga mjeseca svim liječnicima poslala pismo kojim ih obavještava o spomenutom aranžmanu, ne precizirajući ugovorenu cijenu police.

„Hrvatska liječnička komora ugovorila je, o vlastitom trošku, s osiguravateljskom tvrtkom Croatia osiguranje d.d. policu dopunskog zdravstvenog osiguranja za 2018. godinu za sve svoje članove koji redovito podmiruju svoje obveze prema Komori te iskažu interes da ih Komora dopunski zdravstveno osigura. Polica stupa na snagu 01.01.2018. godine i vrijedi zaključno s 01.01.2019. Trenutna tržišna cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja kakvo je ugovorila Komora (dopunsko osiguranje koje ne pokriva B listu lijekova), ovisno o osiguravateljskoj kući, kreće se između 60 i 70 kuna mjesečno, odnosno između 720 i 840 kuna godišnje“, stoji u dopisu poslanom liječnicima.

Dopis prate precizna uputstva primjerena potrebama osoba koje su potpuno neupućene u elementarne zdravstvene propise, uključivši precizne upute kako raskinuti ugovor s dosadašnjim osiguravateljem, kao i poseban obrazac adresiran na HZZO kojim osiguranik obavještava Zavod o prekidu ugovornog odnosa, u koji je samo potrebno unijeti osobne podatke.

Inače, cijena police dopunskog osiguranja u HZZO-u košta 70 kuna, a HLK broji oko 19.700 članova, od kojih, kao privatnici, bez ugovora s HZZO-om, radi tek 1,5 posto liječnika. Unatoč tome, predsjednik Komore kontinuirano daje podršku privatnom sektoru pa je, među ostalim, prošlog mjeseca pokrenuo projekt „destigmatizacije privatnog sektora“ pod nazivom „Deset dana bez čekanja“. Projekt je osmišljen kao banalna marketinška kampanja kojom je najavljena jeftinija usluga u privatnim ordinacijama u trajanju od 5. do 15. lipnja ove godine. Osiguranjem kompletnog članstva HLK, Croatia osiguranje bi na godišnjoj razini zaradilo preko 14 milijuna kuna.

Iako ih tek 1,5 posto radi kao privatnici, dok su ostali "na teret" javnog sektora, hrvatski liječnici kolektivno su otpilili javno dopunsko osiguranje, a pri tome neprestano traže veće plaće (FOTO: Lupiga.Com)

HZZO kritizira potez vodstva HLK-a, ali ne objašnjava kako je došlo do toga da se najvažnija liječnička organizacija opredijeli za privatni sektor.

„Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne može komentirati postupke Hrvatske liječničke komore i razloge zbog kojih su potpisali ugovor s privatnim osiguravateljem dopunskog zdravstvenog osiguranja. Položaj HZZO-a na tržištu dopunskog zdravstvenog osiguranja je jedinstven, budući da je usmjeren i na zaštitu javnog interesa. Upravo zbog posebnog položaja HZZO-a, koji provodi dopunsko zdravstveno osiguranje rukovodeći se načelima solidarnosti, nije moguće izjednačavanje HZZO-a s drugim osiguravateljima koji se nalaze na tržištu. HZZO svoje dopunsko zdravstveno osiguranje ne provodi na čisto tržišnim načelima, jer sav novac koji naši osiguranici uplaćuju u njega koristi se za unaprjeđenje javno zdravstvenih usluga, za razliku od privatnih osiguravatelja. Možemo samo izraziti žaljenje da Hrvatska liječnička komora, koja zastupa i liječnike koji rade u sustavu hrvatskog javnog zdravstva, nije prepoznala važnost te činjenice i na konkretnom primjeru podržala ideju očuvanja javnog zdravstva za koju se deklarativno u menijima zalaže“, kažu u HZZO-u.

Odgovornost za ovakvu pljusku javnom sektoru, međutim, nije nepodijeljena. Dopunsko zdravstveno osiguranje, kao rijedak oblik dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, pokriva razliku između cijene zdravstvene usluge koju snosi obavezno zdravstveno osiguranje i pune cijene usluge u javnom sektoru s takozvanom doplatom ili participacijom. Kao takvo, dopunsko osiguranje je socijalna polica i cijena uopće ne bi smjela biti prepuštena tržištu.

Primjerice, Slovenija je člankom 62. Zakona o zdravstvenem varstvu in zdravstvenem zavarovanju (Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju) izričito definirala da „dopunsko osiguranje predstavlja javni interes Republike Slovenije i provodi se po načelima međugeneracijske solidarnosti i uzajamnosti između svih osiguranika dopunskog osiguranja“. 

Budući da dopunsko osiguranje „zajedno s obaveznim zdravstvenim osiguranjem čini sastavni dio socijalne sigurnosti svih osiguranih osoba po ovom Zakonu“, njegova cijena mora biti ista u svim osiguravajućim društvima, uz mogućnost formiranja posebnih popusta za maksimalnih tri posto. Hrvatska je zdravstvena administracija iz nekih razloga propustila uvrstiti ovu logičnu stavku u zdravstvene zakone i time javni interes prepustila tržišnoj utakmici. Ministarstvo zdravstva do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na našu molbu da komenitraju ovakvu odluku Hrvatske liječničke komore.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com