PILOT PROJEKT: Kreće ugradnja solarnih elektrana na gradske nekretnine
Bazeni u Utrini, Jelkovcu i na Sveticama, te gradski vrtić Trnsko, neke su zagrebačkih javnih građevina odabrane za pilot projekt ugradnje prvih osam solarnih elektrana u sklopu akcijskog plana Solizag. Riječ je o investicijama Grada Zagreba, Islanda, Lihtenštajna i Norveške u solarne elektrane na gradskoj imovini, čiji je početak označilo raspisivanje tekućeg javnog natječaja za izvođača radova.
Prema odredbama javnog natječaja, pilot projekt Solizaga vrijedan je 935.000 eura koliko košta nabava fotonaponskih modula i druge opreme s njihovom ugradnjom i radovima na krovovima osam građevina.
„Ukupna instalirana snaga budućih elektrana biti će 1,43 megavata s godišnjom planiranom proizvodnjom električne energije od 1.400 megavatsati čime se smanjuje godišnja emisija CO2 u okoliš od 222 tone“, navodi projektni tim Solizaga. Na ovom mjestu vrijedi objasniti kako će do smanjenja štetnih emisije doći jer solari zamjenjuju trenutno procijenjenu potrošnju iz izvora koji koriste fosilna goriva za proizvodnju struje, a koji koriste građevine koje su odabrane za ovaj pilot projekt.
Uz bazene na Sveticama, u Utrini i Jelkovcu te vrtić Trnsko, u pilot projekt Solizaga uključena su i dva Doma za starije osobe, oba na Trešnjevci, prvi u Drenovačkoj ulici, a drugi u ulici Slavoljuba Penkale. Tu su i servisno-operativni centar Zagrebačkog holdinga na Jakuševcu, u Tišinskoj ulici, te Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru. Upravo će na krov, jankomirske bolnice, uz bazen na Sveticama, biti instalirana najjača elektrana u ovom pilot projektu. Predviđa se da će imati snagu od po 300 kilovata. Nešto manju snagu imat će elektrana na bazen u Utrini čiji će solare razvijati snagu od 270 kilovata, dok će ostali javni objekti odabrani za ovaj projekt imati elektrane snage od 100 kilovata ili čak i nešto manje od toga.
Bazen u Utrini imat će solare koji će razvijati snagu od 270 kilovata (FOTO: Sportski objekti)
Planirano je da se svih osam elektrana u pogon pusti do kraja ove godine. No, hoće li svi radovi ispoštovati te rokove tek će se vidjeti. Energiju proizvedenu u solarima ustanove će koristiti za vlastite potrebe, ali uz mogućnost da se viškovi energije predaju u elektroenergetsku mrežu. Za takvo što vlasnici elektrana će trebati dobiti energetsku suglasnost Hrvatske elektroprivrede. Takvo povezivanje ujedno je i bilo i natječajni uvjet za prijavu projekata.
Tvrtke koje dobiju posao na javnom natječaju za pilot projekt Solizag trebale bi početi s radovima najkasnije pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora s gradskom upravom, što znači da će i u ovom slučaju planirani dovršetak gradnje elektrana ovisiti o prilikama u javnom natječaju, odnosno o tome hoće li biti žalbenih postupaka na odabir izvođača radova koji je u toku, što nije nimalo neuobičajen slučaj u ovakvim postupcima.
Financijske uštede ustanova koje će koristiti solare proizlaze iz činjenice da je uobičajeni vijek trajanja solara oko 30 godina te iz načina financiranja izgradnje elektrana. Naime, troškovi izgradnje solara u potpunosti su pokriveni iz nacionalnog projekta „Povećanje kapaciteta za proizvodnju solarne energije“ koji se financira iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.-2021. u sklopu Programa „Energija i klimatske promjene“. Ukupno je, prema podacima Solizaga, Hrvatskoj iz EGP-a stavljeno na raspolaganje 103,4 milijuna eura za investicije u zaštitu okoliša, „zelenu“ energetiku, socijalne programe i inovacije.
Budući je u vlasništvu grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga oko 1.700 nekretnina, a imajući u vidu i da je na njima već ugrađeno tridesetak solarnih elektrana, ugradnja solara na gradskoj imovini u cilju povećanja korištenja obnovljivih izvora energije i ušteda u troškovima električne energije kroz Solizag je tek na početku.
Gradska uprava obvezala se da će isplatom poticaja subvencionirati ugradnju solara i na privatnim kućama, stanovima i poslovnim prostorima (FOTO: Lupiga.Com)
U ukupnoj energetskoj potrošnji glavnog grada, prema važećem Akcijskom planu energetski održivog razvitka i prilagodbe klimatskim promjena Zagreba (SECAP), osam posto potrošnje otpada na infrastrukturu grada uključujući sportske, školske, kulturne i zdravstvene ustanove.
Inače, najzastupljeniji energent u energetskoj potrošnji gradskih institucija, tvrtki i ustanova je prirodni plin, ali su među zastupljenijima još uvijek i dizel (javni prijevoz) te loživo ulje. Uz to, jedan od problema koji je uočen u SECAP-u, je veliki nesrazmjer u potrošnji energije unutar gradske imovine, od 20 kilovatsati po četvornom metru u nekretninama gradske Čistoće, do 150 kilovatsati po metru kvadratnom u Gradskim ljekarnama.
U SECAP-u je procijenjeno i da bi se do 2030. godine ispuštanje štetnih emisija u okoliš u javnom zgradarstvu Zagreba raznim mjerama, među kojima je i izgradnja solara, moglo smanjiti za 26.800 tona CO2. I sama potrošnja električne energije u gradskim nekretninama, prema istome izvoru, ima potencijal smanjenja, i to za 23 posto do 2030. godine, pri čemu je kao početna točka u ovo računici uzeta 2008. godina. Naime, u potonjoj godini ukupna potrošnja električne energije zgrada gradskog školstva, zdravstva, kulture, sporta i poslovne namjene iznosila je 7,4 milijuna megevatsati, a plan je da 2030. godine potrošnja bude snižena za 1,6 milijuna megavatsati u odnosu na tu 2008. godinu. Za takvo što preostalo je još samo sedam godina.
Prvi akcijski plan energetski održivog razvitka zagrebačka gradska uprava je donijela 2010. godine, nakon pristupanja Sporazumu gradonačelnika europskih gradova o provedbi Europske energetske politike iz 2007. godine kojom se, do 2020. godine, predviđalo smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto, povećanje energetske učinkovitosti za 20 posto, povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20 posto te povećanje udjela biogoriva u prometu na deset posto. Prvi SECAP predviđao je, među ostalim, proizvodnju električne energije iz solara na gradskim i nekretninama u privatnom vlasništvu od 490 megavat sati godišnje. Naime, osim ugradnje solara na javnim nekretninama, gradska uprava obvezala se da će isplatom poticaja subvencionirati ugradnju solara i na privatnim kućama, stanovima i poslovnim prostorima. U važećem akcijskom planu ciljana godišnja proizvodnja struje iz solara, ali sada isključivo na gradskim nekretninama, smanjena je na 290 megavat sati godišnje što će osam budućih elektrana iz pilot projekta Solizaga višestruko prebaciti.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Pixabay