Budući ljetos nismo uspjeli "skoknuti" na Brijune i pogledati Tesla Electric Company, vrlo hvaljenu predstavu Teatra Ulysses, uhvatili smo je u Zagrebu, u HNK i odmah o tome odlučili izvijestiti nekulturne Lupeže. Usprkos našem razočarenju viđenim i cijenom ulaznica (100 i 150 kuna), a zbog osiromašenog kazališnog repertoara u metropoli, preporučamo da pogledate predstavu, jer teško da će vam se ukazati neka druga prilika

Cijelo ljeto neprestano smo mogli slušati i čitati o novom projektu Teatra Ulysses. Naravno, riječ je o predstavi Tesla Electric Company, koju unatoč silnoj želji nismo uspjeli pogledati na Brijunima. Upravo stoga jako nas je razveselila vijest da je Tesla Electric Company postavljena i u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Jasno, odmah smo pohitali na prvu predstavu, iako je ona cijeli tjedan na repertoaru HNK.

Prvi put smo u HNK-a ušli s nekim očekivanjima. "Ovo bi moralo biti dobro, s puno svjetla i raznih efekata", pomislili smo i na koncu se pomalo razočarali. Sama scena vrlo je dobro postavljena, u tri polukruga - jedan u drugom, od manjeg prema većem, poput kakve ovojnice, što je olakšavalo izmjenu scene. Uz neizbježnog Radu Šerbedžiju na daske koje život znače popelo se još šestero glumaca, valjda zbog toga što se Tesla još i danas spominje kao genije sa sedam glava.

Na samom početku predstave suočava nas se s obavijesti da je Tesla preminuo u apartmanu broj 3327, na 33 katu hotela "New Yorker". Sasvim sam. Tesla se potom predstavlja kao osoba sklona ispadima, koja često puta prelaze granicu shizofrenije. Neshvaćeni genije u svijetu u kojem živi i od ljudi koji ga okružuju. Tek ponekad u njegovom su društvu uživali pojedini profesori i znanstvenici, kao i Catherine Johnson, žena iz visokog društva, ne pretjerano inteligentna, ali nabijena seksipilom. Inače, Catherine glumi srbijanska glumica Hristina Popović Mijin, koja ujedno utjelovljuje i još tri uloge.

Neprestano se isprepliću priče iz Teslinog života, uz brojne citate genija, te njegova predavanja o stvarima koje ga okružuju i koje je volio razumijevati - Zemlja, Sunce, voda, nebo, munje, fizika, priroda, ali najmanje ljude. Opsjednut prošlošću, smatrajući da budućnost i postoji samo radi prošlosti, Tesla je bio uvjeren da se ljudi nakon smrti ponovno rode, ali nije mogao dokučiti sjećaju li se oni poslije svoje prošlosti.

Na koncu smo dojma da je cijela stvar trebala biti ponešto raskošnija na samoj sceni, dok je s druge strane muzika u predstavi na neki način nadoknadila taj nedostatak. Naime, uz odličnog pijanista Primoža Hladnika, impresionirao nas je pjevač čarobnog glasa, Boris Benko. Zbog osiromašenog kazališnog repertoara u metropoli, preporučamo da Tesla Electric Company ipak ne propustite, jer ako predstavu sada ne pogledate, teško da će vam se ukazati neka druga prilika jer Teatar Ulysses već sprema neke nove projekte za, nadamo se, dugo toplo ljeto.

Režija: TOMAŽ PANDUR
Autor teksta: DARKO LUKIĆ
Dramaturgija: LIVIA PANDUR
Glazba: SILENCE
Scenografija: NUMEN
Kostimografija: ALEKSANDER RADOVIĆ ZA FRONT
Glume: RADE ŠERBEDŽIJA, LIVIO BADURINA, HRISTINA POPOVIĆ, FELIX STROEBEL, BRANKO JORDAN, PRIMOŽ EKART, GREGOR GRUDEN, MIJO JURIŠIĆ, BORIS BENKO, PRIMOŽ HLADNIK