Katalonci "čudnim zvukovima" odredili boju Zagreba

Bojka

29. studenog 2007.

Katalonci "čudnim zvukovima" odredili boju Zagreba

U potrazi za bojama glavnih europskih gradova u Zagreb su stigli neobični Katalonci. "Naoružani" svojevrsnim dalekozorom, slušalicama, kompjuterom i senzorom za frekvenciju boja, Moon Ribas i Neil Harbisson, na ulicama su izazivali veliku pozornost. Srečući Neila, koji nigdje ne ide bez svog trećeg oka, a koji je kako sam ponosno kaže, prvi službeno priznati kiborg na svijetu, prolaznici su mu se smijali i dobacivali "vidi svemirci". No, dvojac je ipak na koncu, nakon Sarajeva i Beograda, uspješno odredio i boju Zagreba

Daltonizam nije više neizlječiv poremećaj vida. Ako cijeli život živite u svijetu pomiješanih boja (daltonizam u pravom smislu riječi) ili u čistoj bijelo-crnini (akromatopsija) uz malo inovativnosti i znanja lijeka ima. Na početku treba biti spreman na neke čudne zvukove, glavobolje i činjenicu da ćete sa svojim novim elektroničkim pomagalima postati čuđenje u svijetu, no Neil Harbisson, koji je posjetio Zagreb i uz kojeg smo doživjeli dio njegovog crno-bijelog života u boji, tvrdi kako se isplatilo.


Moon u društvu zagrebačkih umirovljenika ispred poznate tržnice Dolac

Upoznali smo se slučajno, preko Hospitality Cluba, njima je trebao smještaj, a ja sam, osim urođenog altruizma, pala na priču o potrazi za bojama europskih glavnih gradova. Od samog početka, pomalo narušena očekivanja - umjesto dvoje relaksiranih luckastih putnika, upoznajem dvoje vrlo discipliniranih radnika - svaku večer sortiraju se slike, bilježe cijene osnovnih živežnih namirnica, pišu dojmovi, vraćaju dugovi do u lipu. Moon Ribas i Neil Harbisson iz okolice Barcelone u potrazi za bojama su od kolovoza i dosad su obišli 16 gradova, a kolore ne određuju po dojmu, već egzaktnim zbrojem. Dok rade, ljudi im se, kažu, uglavnom smiju ("vidi, svemirci") i radoznalo ispituju.


Na Markovom trgu, osim političara zbunjeno su ih promatrala i djeca

U opremu spada "dalekozor" sa razbijenim stakalcima kroz koji se vide samo boje bez oblika te slušalice, kompjutor i senzor kojim se čuju frekvencije boja. Traženje boja - zvuči kao još jedna ekscentrična priča, ali kad se zna da je Neilovu oku uskraćeno raspoznavanje boja i da živi u crno-bijelom svijetu, priča dobiva novu dimenziju.


Panoramski pregled Andore

- Osjećao sam to kao strašan nedostatak, to je bila zabranjena tema, čim bi netko spomenuo neku boju, ja bih poludio, na likovnom sam crtao samo onim bojama koje sam vidio. Osjećao sam se strašno zakinut zbog toga, no volio sam slikati pa sam upisao slikanje, priča 25-godišnji Neil. Školovanje, i to za kompozitora nastavlja u Londonu, a kolegij o primjeni tehnologije u glazbi potpuno mu je promijenio život.


Trenuci opuštanja u Monaku

- Na satu smo pričali o tehnologiji i kako je koristiti u umjetnosti. Rekao sam profesoru Adamu Montandonu kako ne razlikujem boje, a njemu je sinulo da bih kao glazbenik boje mogao doživjeti preko sluha, odnosno njihovih frekvencija, prisjeća se mladi umjetnik. Profesoru je trebalo nekoliko mjeseci da razvije kompjuterski program i receptor, koji je isprva "hvatao" šest, a sada je spektar proširio na 24 kolora.


U određivanju boje Zagreba Moon i Neil su bili vrlo temeljiti

Ovaj je izum osvojio brojna priznanja, između ostalih europsku te britansku nagradu za inovaciju. Ti su ga zvukovi, običnom prolazniku nimalo ugodni, isprva strašno iritirali, a posljedica su bile strašne glavobolje. A kad su prestale, i snovi su postali kolorirani, doduše opet u kombinaciji s pištanjem. No, čak i taj mali izlaz iz crno-bijelog svijeta bio je dovoljan da Neil i njegov receptor, tijekom protekle tri godine, koliko traje ovaj projekt, postanu nerazdvojni. Osim za vrijeme tuširanja. I stvarno, gdje god se u Zagrebu pojavio, nezaobilazno pitanje je bilo što ti je to na glavi, neka nova moda?


Katalonci u Lisabonu

- Tata mi je iz Belfasta pa imam britansku putovnicu i kada sam je krajem 2004. godine trebao produžiti nisu mi prihvatili sliku jer sam imao "treće oko". Počeo sam prikupljati pisma liječnika i profesora koji su potvrdili da je taj aparat dio mene. I tako sam postao, koliko znam, prvi službeno priznati kiborg na svijetu, ponosno ističe naš "eyeborg".


Neil sa svojim neophodnim "trećim okom"

Sretan je što konačno percipira boje, makar se isticao svojim "ticalom". Želi spoznati čitav raspon od 360 boja, a u budućnosti namjerava dokučiti i one ljudskom oku nevidljive - infracrvenu i ultraljubičastu. Nada se da će se do tada znanost i tehnologija toliko razviti da si može ugradi čip. Etičkih dvojbi zbog ugradnje čipa nema jer, zaključuje prosto, zašto bi živio ograničeno kad može iskoristiti tehnologiju i otići korak dalje? Na kraju krajeva, da je sve kako je trebalo biti, nikad ne bi bilo napretka, čovjek primjerice nikad ne bi letio, o kompjuterima da i ne govorimo.

 
Dvojac je bio i u gradu na Miljacki, Sarajevu

Njegova suputnica Moon, 22-godišnja performerica, potvrđuje kako je ovaj eksperiment u potpunosti promijenio njenog prijatelja iz djetinjstva. Prije je, kaže, bio zagriženi hipi, nije vjerovao kompjuterima ni mobitelima, pravio se da te stvari ne postoje, a sad je pravi tehno-frik. Zahvaljujući ticalima "slika glazbu". Svaka boja proizvodi određeni zvuk i dok slika zapravo komponira, važno mu je da slike dobro zvuče. Na putu boja očekuje ih još 30 europskih metropola, a kako dolazi zima ovo dvoje "kolorologa" odlučilo je pauzirati do proljeća. Kada obiđu svih 45 metropola plan im je izdati knjigu o svojim rezultatima i izvesti performance.


Trenuci odmora na granici Švicarske i Liechtensteina

U nekim gradovima je lako definirati boju, primjerice u Bernu gdje su sve zgrade građene od zelenkastog kamena, ili u Monte Carlu koji je ružičast poput lososa. Začudila ih je ljubičasta noćna nijansa Andore, dok su za svijetlo žuto-tirkiznu boju Lisabona zaključili da postoji također prilično konkretno objašnjenje. Na boju portugalskog glavnog grada utječe kombinacija vode i zraka, te orijentacija prema južnoj strani. Budimpešta je ljubičasta poput šafrana, Bratislava žuta, Beč zlatno-ružičast, Beograd narančast poput rđe, Sarajevo smećkasto poput kombinacije kamilice i cimeta.


Određena je i boja austrijske metropole

Boju hrvatske metropole bilo je teže odrediti, dvojili su između narančaste i plave te morali posegnuti za matematičkom odlukom - zbrojiti najzastupljenije boje i prema postotcima odlučiti. I da, ipak ima nešto u tramvajima, Dinamu ... Plava je boja Zagreba, sivkasto plava poput kamena, s primjesom kukuruzno žute. Takvu se boju još nema gdje vidjeti, a kad je naši putnici kreiraju nazvat će je - Zagreb.


Panoramski pogled na Bern


Više o neobičnim Kataloncima saznajte na jednoj od njihovih web stranica ...

www.harbisson.com
www.moonandharbisson.com
www.moonandharbisson.blogspot.com