„Kod nas ljudi bježe od poljoprivrede jer ih ona asocira na nešto teško i prljavo. A mi zapravo želimo pokazati da je rad u prirodi i uzgoj hrane kao rokenrol“, tim riječima je Sanja Đermanović objasnila ono što radi. Naime, ona je direktorica Eko dizajna, socijalnog poduzeća kojim upravlja Udruga "Nešto više", a koje se bavi takozvanom zelenom ekonomijom. 

Citirano je Sanja Đermanović izgovorila u dvadesetominutnom filmu koji donosi pozitivne primjere umrežavanja i zagovaranja zelene ekonomije u regiji. Radi se o trogodišnjem projektu koji provode članice Balkanske mreže za ruralni razvoj (BRND), a financira ga Europska unija. Cilj projekta je pružanje podrške za poboljšanje politika i utjecaja BRND-a na donošenje odluka kroz uključivanje u poljoprivredni i ruralni program te reformu politika za uvođenje koncepta zelene ekonomije. Članice mreže dolaze iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Srbije, Crne Gore, Kosova, a u Hrvatskoj je to Hrvatska mreža za ruralni razvoj.

Sanja Đermanović s početka priče, objasnit će u kameru kako je potrebno vratiti se jednom drugačijem pristupu, onom u kojem za uzgoj hrane nije potrebno koristiti nikakve teške strojeve, već ljudi u svojim vrtovima mogu koristiti prirodu bez ikakvih alatki. Njena udruga promiče permakulturu te zainteresirane građane podučava kako da uzgajaju povrće i voće na svojim balkonima i pri tome koriste sačuvana autohtona sjemena biljki.

Slično razmišlja i Jovan Milivojević iz tvrtke Bojčin Eko turs, smještene nedaleko Beograda. On uzgaja stoku onako kako se to nekada radilo.

„Ne treba mnogo razmišljati da bi se bavio zelenom ekonomijom. Samo se pokušaj vratiti bar sto godina unazad“, objašnjava Milivojević, uvjeren kako se sve stare načine uzgoja može uskladiti i prilagoditi današnjem vremenu. Svjestan je da će proizvod iz takvog uzgoja imati visoku cijenu i kvalitetu. 

U filmu je i primjer pčelara s albanske planine Morava koji ne koristi nikakve pesticide, potom crnogorska farma magaraca koji su bili na rubu nestanka u toj zemlji, kosovsko poljoprivredno gospodarstvo koje uzgaja mikro-povrće, makedonska tvrtka koja zbrinjava otpadno ulje, kao i priča o starim Lupiginim znancima, Humani novoj, koja gospodari tekstilnim otpadom te mahom zapošljava osobe s invaliditetom ili neke druge marginalizirane skupine. 

U okviru projekta izrađena je komparativna studija o zelenoj ekonomiji koja daje usporedni pregled stanja u zemljama Zapadnog Balkana i Hrvatskoj u smislu koncepta i primjene zelene ekonomije, procjene i razrade relevantnih slučajeva i praksi zelene ekonomije u tim zemljama. Studija je analizirala 30 najboljih praksi zelenog poslovanja u svim spomenutim zemljama, pri čemu je Hrvatska uključena kao članica EU koja može odrediti tempo za ostale zemlje Zapadnog Balkana. Na koncu je od njih 30 odabrana po jedna priča iz svake od država te je fantastično snimljena i smještena u video koji je pred vama. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube