Kako se bliži 26. svibnja, dan kada će se održati europski izbori, tako su mediji sve zagušeniji izbornim temama i predizbornim aktivnostima stranačkih takmaca, dok istovremeno vjerojatno većina hrvatskih građana ne zna što je uopće Europski parlament, koja je njegova uloga, kakva mu je struktura i kako zapravo funkcionira, a kamoli kako se donose zakoni u njemu i koliko je važno da Hrvatska u Parlamentu ima svoje predstavnike te mogu li naši predstavnici uopće utjecati na donošenje odluka. Odgovore na ta, ali i niz drugih pitanja Lupiga je potražila u razgovoru s aktualnim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – Biljanom Borzan, Ivanom Maletić, Davorom Škrlecom i Dubravkom Šuicom.

Europska unija, kojoj pripadamo, prostire se na 4.381.324 četvorna kilometra, obuhvaća 28 država članica, 24 službena jezika i 508 milijuna stanovnika. Sastoji se od skupa upravljačkih institucija koje djeluju na sličan način kao što primjerice funkcioniraju nacionalne Vlade u svojim državama. U službi interesa država članica EU-a djeluju dvije odvojene institucije: Vijeće Europske unije i Europski parlament.

Vijeće EU predstavlja vlade svake pojedine zemlje te se često naziva i Vijeće ministara, a Europski parlament predstavlja stanovnike svake zemlje članice. Ta dva tijela donose zakone EU, koji su obvezujući za svih 28 država članica. Većina odluka donosi se glasovanjem kvalificirane većine – to znači da se 55 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU, mora složiti da bi neka odluka bila donesena. No, odluke o nekim pitanjima koja su od posebne važnosti za države članice, uključujući primjerice pitanja vezana za vanjske poslove, sigurnost ili oporezivanje, mogu biti donesene samo jednoglasnom odlukom. 

Važnost Europskog parlamenta je u tome što upravo to tijelo aktivira brojna kontroverzna pitanja te promiče manjinska stajališta. Ako je potrebno, Parlament vrši pritisak i na Europsku komisiju, čije članove imenuju nacionalne vlade, da takva pitanja, koja bi inače mogla ostati zanemarena, uvrsti u formalnu proceduru donošenja odluka. Od 1979. zastupnici u EU parlament biraju se na neposrednim općim izborima na mandat od pet godina. 

„Hrvatska, kao članica EU, ima pravo na određeni broj zastupničkih mjesta, proporcionalno broju svojih stanovnika. Trenutačno se u Europski parlament bira 751 zastupnik iz svih država članica, a Hrvatsku će predstavljati 11 zastupnika. Ako se ostvari izlazak Velike Britanije iz članstva EU, Hrvatska će imati pravo na 12 zastupnika, a ukupni broj zastupnika će se smanjiti na 705“, pojašnjava nam europarlamentarac Davor Škrlec.

Svrstavanje prema političkoj opredijeljenosti, a ne nacionalnosti

Zastupnička mjesta dodjeljuju se na temelju broja stanovnika svake države članice, a žene zauzimaju malo više od trećine zastupničkih mjesta. Lisabonskim ugovorom je određeno da nijedna država članica ne može imati manje od šest niti više od 96 zastupnika u Europskom parlamentu. U skladu sa svojim stavovima i pogledima, organizirani su u klubove zastupnika prema svojoj političkoj orijentaciji. U ovom parlamentarnom sazivu u Europskom je parlamentu osam klubova zastupnika, od kojih je Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) najveći.

28 država članica i 24 službena jezika (FOTO: Pixabay)

Osim Pučana na popisu tih osam političkih grupa su S&D - Progresivni savez socijalista i demokrata, ECR - Europski konzervativci i reformisti, ALDE - Savez liberala i demokrata za Europu, GUE-a/NGL - Ujedinjena europska ljevica/Nordijska zelena ljevica, Greens/EFA – Zeleni/Europski slobodni savez, EFDD – Europa slobode i direktne demokracije te ENF – Europa naroda i sloboda.

Na čelu Europskog parlamenta je predsjednik, a predstavnike, koji će zastupati Hrvatsku, biramo mi. 

Bruxelles - Luxembourg - Strasbourg

„Europski parlament radi na tri mjesta – u Bruxellesu, Luxembourgu i u Strasbourgu. Luxembourg je sjedište administrativnih službi Parlamenta, tzv. 'Glavnog tajništva'. Sastanci Parlamenta, 'plenarne sjednice' održavaju se u Strasbourgu i Bruxellesu. Sastanci 20 odbora održavaju se u Bruxellesu, dok se plenarna sjednica održava u Strasbourgu, jednom mjesečno“, pojašnjava Dubravka Šuica.

Ova istaknuta HDZ-ovka napominje kako Europski parlament ima tri glavne uloge - raspravlja o europskim propisima i donosi ih, u suradnji s Vijećem; prati aktivnosti ostalih institucija EU-a, osobito Komisije, kako bi se zajamčilo njihovo djelovanje u skladu s demokratskim načelima; te raspravlja o proračunu EU-a i donosi ga, u suradnji s Vijećem. 

Europska komisija, jedina od institucija, ima pravo predlaganja zakona. Parlament ima pravo inicijative, zahvaljujući kojemu može od Komisije tražiti da podnese zakonodavni prijedlog. Kako se u Europskom parlamentu donose zakoni detaljno objašnjava Dubravka Šuica koja je nedavno objavila knjižicu u kojoj je nastojala za građane pojednostaviti cijelu priču oko Europske unije, njenih tijela i samih izbora.

"Europski parlament ima tri glavne uloge" - Dubravka Šuica (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)

„Najbolji način da slikovito prikažemo kako se donose zakoni jest da vidimo što se događa s pojedinim zakonom kada dođe u Europski parlament. Prvo se nacrt zakona dodijeli određenom odboru. Odbor jednoga od svojih članova imenuje izvjestiteljem, odnosno odgovornom osobom za taj nacrt. Izvjestitelj tada postaje glavni pregovarač Europskog parlamenta za taj predmet. Da bi nacrt zakona postao zakon, u slučaju redovnog zakonodavnog postupka, mora ga usvojiti nadležni odbor, zatim Europski parlament na plenarnoj sjednici te predstavnici država članica u Vijeću. Jednom, kada usvojenu zakonodavnu rezoluciju potpiše predsjednik Europskog parlamenta, a Službeni je list EU-a objavi, ona postaje zakon“, pojašnjava europarlamentarka koja je u borbi za novi mandat u EU parlamentu, a njena stranka stavila ju je na drugo mjesto njihove izborne liste. 

Kako funkcionira Europski parlament 

O tome kako u praksi funkcionira rad Europskog parlamenta, nešto više če nam reći Šuicina stranačka kolegica, Ivana Maletić, koja se na ovim izborima nije našla na HDZ-ovoj listi, s obzirom da joj je Vlada namijenila mjesto u Revizorskom sudu Europske unije.

 „Ugovorom o funkcioniranju Europske unije definirano je da u redovnom zakonodavnom postupku Europski parlament i Vijeće zajednički donose uredbe, direktive ili odluke. Te dvije institucije su zakonodavci, dok je uloga Komisije priprema prijedloga, praćenje provedbe pravnog okvira u državama članicama te pomoć pri mirenju stajališta Parlamenta i Vijeća. Komisija ima pravo inicijative i svoje zakonodavne prijedloge istodobno podnosi Parlamentu i Vijeću. U skladu s Ugovorom iz Maastrichta, koji je nadograđen Ugovorom iz Lisabona, i Europski parlament ima pravo zakonodavne inicijative, koja mu omogućava da od Komisije zahtijeva da donese zakonodavni prijedlog na određenu temu koju smatra važnom i nedovoljno reguliranom. U Parlamentu djeluje 20 odbora i dva pododbora, a zastupnici u EP-u raspoređeni su po odborima i u njima se bave određenim područjem politike, primjerice ekonomskom, regionalnom, proračunskom, okolišnom, energetskom, prometnom ... Zastupnik Europskog parlamenta, u okviru rada u jednom od odbora, sastavlja izvješće o prijedlogu zakonodavnog teksta kojeg je predstavila Komisija. Nakon usvajanja u odboru, o tekstu se glasuje na plenarnoj sjednici. Taj se proces ponavlja jednom ili više puta, ovisno o tome je li postignut dogovor s Vijećem ili ne“, pojašnjava Maletić. 

Davor Škrlec pak ističe kako je upravo Europski parlament najotvorenija institucija Europske unije, koju građani, pojedinačno ili organizirano, mogu posjetiti u Bruxellesu ili Strasbourgu. 

„Rad Parlamenta je transparentan, tako da se građani u svakom trenutku mogu informirati o radu pojedinih zastupnika, sjednicama parlamentarnih odbora i putem interneta pratiti uživo sjednice Odbora i plenarnu sjednicu. Glavni dio poslova se događa u odborima i podoborima koji su nadležni za pojedina područja javnih politika. Na plenarnoj sjednici se vode rasprave i usvajaju rezolucije i konačni tekstovi zakonodavstva Europske unije. Zastupnici su okupljeni u klubovima zastupnika (ili političkim grupama) ili mogu biti neovisni. Svaki klub zastupnika u odborima ima pravo na određeni broj zastupnika i njihovih zamjenika, ovisno o političkoj snazi kluba, odnosno ukupnom broju zastupnika u klubu“, kaže Škrlec. 

Biljana Borzan koja, kao i Šuica, pokušava doći do drugog mandata u Europskom parlamentu, a na SDP-ovoj izbornoj listi nalazi se na drugom mjestu, naglašava kako Parlament, kao izravno izabrana institucija europskih građana, predstavlja demokratsku osnovu Europske unije. 

"Upravo putem europarlamentaraca u Europskoj uniji može se čuti i glas građana" - Biljana Borzan (FOTO: biljanaborzan.eu)

„Kako bi osigurao demokratsku legitimnost Unije, Parlament mora biti u potpunosti uključen u europske zakonodavne postupke te u ime građana provoditi politički nadzor nad drugim institucijama Unije. Parlament je nadležan za proračun EU, uključen je u proračunski postupak od pripremne faze, posebno u vezi s određivanjem općih smjernica i vrsta rashoda. Usvaja proračun i nadgleda njegovo izvršenje te daje razrješnicu o izvršenju proračuna. Isto tako, mora odobriti sve ugovore o pristupanju novih država članica, kao i ugovore o pridruživanju. U skladu s Ugovorom iz Lisabona kandidat za predsjednika Komisije treba biti odabran prema rezultatima europskih izbora. Parlament ima ovlasti pokrenuti postupak pred Sudom EU ako neka druga institucija prekrši Ugovor“, ističe Borzan.

Biljana Borzan smatra da je itekako važno da hrvatski građani u EU parlamentu imaju svoje predstavnike jer se upravo putem europarlamentaraca u Europskoj uniji može čuti i njihov glas. Maletić pak ističe kako su ključne odluke i propisi koji se donose u Europskom parlamentu vidljivi u svakodnevnom životu građana, pa je, stoga, važno da u tom tijelu imamo one koji predstavljaju naše interese 

„Velik dio tema i problema koje sam otvorila i na kojima sam radila u ovom mandatu je rezultat komunikacije s građanima. Nadalje, pojedinac u demokraciji nosi dio odgovornosti za postupke svake vlasti. Ako ostanete kod kuće i kažete 'mene se to ne tiče' na neki način gubite pravo kritike, jer najsnažnija kritika je glasački listić”, poručuje Borzan.

Maletić nam navodi i konkretne primjere iz kojih se vidi na koje sve načine rad predstavnika može utjecati na niz odluka koje se tiču našeg svakodnevnog života.

„U ovom sazivu Parlamenta izborili smo se za ukidanje roaminga, smanjenje cijena prekogranične dostave paketa, smanjivanje međubankovnih naknada za plaćanja između država članica, u i izvan eurozone, potom za ukidanje geografskog blokiranja, kažnjavanje proizvođača koji plasiraju proizvode različite kvalitete, otvaranje povoljnih izvora financiranja poduzetnika u svim državama članicama, pojednostavljivanje pravila korištenja EU fondova, omogućavanje financiranja projekata energetske učinkovitosti fizičkim osobama …“, nabraja Maletić u razgovoru za Lupigu te poručuje kako, upravo zato, hrvatski građani trebaju imati predstavnike koji razumiju njihove probleme i koji će se znati izboriti za propise kojima se uklanjanju prepreke, olakšava život i podiže standard.

Iako se, zbog malog broja zastupnika, čini da utjecaj Hrvatske ne može biti velik, Davor Škrlec tvrdi da utjecaj i ugled pojedinog zastupnika ipak mogu imati veliki značaj u postupku kreiranja i usvajanja javnih politika, ali i u kontaktima s Europskom komisijom i ostalim institucijama Europske unije. Druga dimenzija problema je, kaže nam ovaj europarlamentarac, to na koji način izvršna vlast komunicira i surađuje s hrvatskim zastupnicima. Škrlec podsjeća da bi se stranačka pripadnost na nacionalnoj razini u takvim slučajevima trebala podrediti nacionalnim interesima.

Mogu li naši zastupnici utjecati na donošenje odluka?

No, iako sve što navode naši europarlamentarci zvuči dobro, zanimalo nas je koliko, realno gledano, hrvatski predstavnici mogu imati utjecaja na odluke Europskog parlamenta?

U Parlamentu, kaže Ivana Maletić, nije jednostavno doći do usuglašenih stajališta, jer niti jedna politička opcija u EP-u, ili država nemaju većinu. Upravo zato su, tvrdi, svi jednako važni i potpuno je nebitno dolazite li iz male ili velike države i jesu li veća ili manja grupa.

„Za potporu drugih zastupnika unutar svoje, ali i drugih političkih grupa bez kojih nema većine, za svoje prijedloge, izvješća i amandmane svatko se treba dobro potruditi i pripremiti kvalitetne argumente temeljene na analizama, relevantnim izvorima te konkretnim primjerima. Jedna od akcija koju sam pokrenula je 'Rezolucija o Ubrzanju provedbe kohezijske politike', čija sam autorica, i koja je bila prva inicijativa pokrenuta 2015. godine, s ciljem poduzimanja mjera kojima će se izbjeći gubitak fondova EU-a u pojedinim državama članicama, za mene je prioritet bila, naravno, Hrvatska. Svi su shvatili važnost teme i prihvatili Rezoluciju. Europska pučka stranka (EPP) organizirala je saslušanje sa stručnjacima iz država članica i Europskom komisijom, kojim sam predsjedala. Brojnim amandmanima i ovom rezolucijom potaknula sam ubrzano pojednostavljivanje pravila i procedura, približavanje kohezijske politike potrebama krajnjih korisnika i bolju komunikaciju kako bi se vidljivost kohezijske politike među građanima povećala“, kaže Maletić. 

"Potrebno je slušati naše poduzetnike, neprofitne organizacije, mlade, znanstvenike i općenito građane" - Ivana Maletić (FOTO: ivana-maletic.com)

Ističe kako upravo primjer koje je navela pokazuje da je, neovisno o veličini države i broju zastupnika, u Europskom parlamentu itekako moguće djelovati i poticati promjene koje su važne i za Hrvatsku.

Sličnog je stajališta i Biljana Borzan koja nam napominje da sam utjecaj hrvatskih predstavnika direktno ovisi o svakom pojedinom zastupniku i političkoj grupi kojoj pripada. 

„Oni zastupnici koji odaberu dobre teme, umreže se s kolegama iz drugih država koji imaju slične prioritete i zajednički lobiraju, mogu napraviti puno. Primjer je borba protiv dvostruke kvalitete proizvoda koju sam vodila i vodim s kolegama iz novijih, istočnih država članica. Članstvo u političkoj grupi je također jako bitno jer ti klubovi osiguravaju podršku velikog broja kolega pri glasanju. Nadalje, bez da je član političke grupe, zastupnik ne može postati izvjestitelj, odnosno vodeća osoba, za zakone i druge dokumente koji prolaze kroz parlament“, pojašnjava Biljana Borzan.

Zastupnici, ističe Škrlec, najviše mogu utjecati ako su izvjestitelji za rezoluciju Europskog parlamenta, nezakonodavni ili zakonodavni akt EU, ali je izuzetno važno da pritom imaju podršku svojeg kluba zastupnika. 

„Nešto manji utjecaj zastupnik ima kao izvjestitelj u sjeni, odnosno izvjestitelj za svoj klub zastupnika. Najmanji utjecaj je ako ima samo mogućnost predlaganja amandmana, jer se za njegovo prihvaćanje mora osigurati podrška većine na odboru. Zato je jako važna prepoznatljivost zastupnika unutar odbora, ali i šire ako se želi ostvariti uspjeh od glasovanja na plenarnoj sjednici. Prepoznatljivosti svakako doprinose i aktivnosti, poput aktivnog sudjelovanja na raznim konferencijama, okruglim stolovima i raspravama, pogotovo ako se događaju izvan prostora Parlamenta“, kaže Škrlec.

Što su zapravo napravili u petogodišnjem mandatu?

Budući da će Europski izbori 26. svibnja označiti kraj njihova petogodišnjeg mandata u Europskom parlamentu, zastupnike smo pitali i koliko su, sudeći po dosadašnjem iskustvu iz prakse, svojim radom i angažmanom uistinu pridonijeli boljitku Hrvatske i njenih građana te što smatraju svojim najvećim postignućima.

„Kada sam izabrana u EP, dala sam sebi u naputak kako će moj posao biti da EU radi za ljude. Na početku mandata opredijelila sam se prema temama koje su svakodnevne i bliske građanima, poput sigurnosti i kvalitete hrane te potrošačkih prava. Smatram da je to učinkovit način da se građanima približi kako djelovanje EU direktno utječe na njihov život, bez zapletanja u tehnokratski rječnik. Jesam li dobro obavila svoj posao ocijenit će građani 26. svibnja na izborima“, kaže Biljana Borzan. 

Svojim najvećim postignućima, na koje je posebno ponosna, smatra već spomenuti Europski zakon kojim se dokida dvostruka kvaliteta proizvoda na istoku i zapadu, kao i izvještaj o povećanju doniranja i smanjenju bacanja hrane, potom EU Oscar koji je dobila kao najbolja zastupnica u području ženskih prava, ali i direktivu kojom se državama članicama omogućava zabrana uzgoja GMO, jeftiniju dostava paketa i dokidanje geoblockinga, smanjenje cijena međunarodnih poziva, te sigurniji i dostupniji medicinski uređaji.

Ivana Maletić svoj je rad, kaže nam, posvetila kohezijskoj politici i financiranju iz EU fondova.

„U tijeku su pregovori za novi višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. (VFO) i uspjeli smo se izboriti za stav Parlamenta, koji je suprotan pozicijama Europske komisije te se ne slažemo s predloženim smanjenjima za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj. Svoju analizu i rad na temu 'Novi proračun EU-a 2021.-2027.: Je li ovo kraj Kohezijske politike?', poslala sam svim institucijama EU-a, zastupnicima u Parlamentu i predstavništvima država članica boreći se za što veću podršku protivljenju prijedlogu Komisije te se nadam da će pozicija Europskog parlamenta dobiti i širu potporu država članica na Vijeću. Zahvaljujući tome, u Hrvatskoj će i nakon 2020. godine najvažniji izvor financiranja razvojnih i kapitalnih projekata biti fondovi EU, jer će omotnica i dalje biti velika i iznosit će više od deset milijardi eura. Pelješki most, Luka Osijek, Zračna luka Dubrovnik, pruga Dugo Selo – Križevci, most Čiovo … svi ti, i mnogi drugi projekti, sufinancirani su iz fondova Europske unije“, kaže Maletić te još jednom ističe kako je iznimno važno građanima približiti Europsku uniju i pokazati kako je ona sastavni dio njihove svakodnevice.

Europarlamentarka podsjeća kako je svoj rad u Parlamentu posvetila i jačanju aktivnosti iz EU-a usmjerenih smanjivanju razlika u razvijenosti među državama članicama te temama vezanima uz EU fondove. Na pitanje što misli da su njena najveća postignuća Maletić daje opširan odgovor.

„Kao izvjestiteljica za mišljenje, koje se na REGI odbor po prvi put pripremalo u 2017. godini za 2016. godinu, o Godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB), izradila sam detaljnu analizu i upozorila da EIB ne ispunjava svoju temeljnu ulogu, a to je podupiranje ravnomjernog razvoj svih država članica i usmjeravanje sredstava regijama koje zaostaju. Rezultat je povećanje ulaganja EIB-a u manje razvijenim državama članicama, a u Hrvatskoj ubrzanje uvođenja prvog fonda venture kapitala te otvaranja povoljnih zajmova poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima“, sumira Maletić. 

Velik dio svog petogodišnjeg mandata posvetila je, podsjeća, i radu s poduzetnicima i inovatorima pa je, u siječnju 2018. godine, postala predsjednica Knowledge4Innovation (K4I) inicijative, u sklopu čega je organizirala tematske rasprave, inicirala izmjene regulativa, poticala povezivanje s ciljem realizacije projekata te okupljala relevantne znanstvenike i gospodarstvenike na raspravama o aktualnim gospodarskim izazovima, što je, kako navodi, doprinijelo promjenama u Hrvatskoj i našem boljem pozicioniranju u EU-u.

„Kao izvjestiteljica za mišljenje REGI odbora o Prijedlogu uredbe u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama usprotivila sam se prijedlogu Europske komisije te zatražila novo rješenje po kojem će svaka država biti jednako penalizirana u slučaju nepoštivanja vladavine prava. Kao izvjestiteljica Europske pučke stranke za program potpore strukturnim reformama usprotivila sam se prijedlogu Europske komisije da se sredstva raspodjeljuju prema broju stanovnika i uvela novi kriterij – razinu razvijenosti, temeljem čega će Hrvatskoj biti dodijeljen znatno veći iznos od onog kojeg bismo dobili raspodjelom po broju stanovnika. Kao izvjestiteljica za mišljenje kojim BUDG odbor predlaže promjene u regulativi za instrument predpristupne pomoći – IPA III založila sam se za povećanje tehničke pomoći za izgradnju kapaciteta za pripremu, ugovaranje i provedbu projekata, a najvažnija izmjena koju sam izborila je uvođenje uvjetovanja korištenja IPA sredstava u slučaju prekograničnog onečišćenja što je za stanovnike našeg Slavonskog Broda posebno važno“, podsjeća Maletić, dodajući i kako je svojim angažmanom doprinijela i predstavljanju svoje države i građana kroz programe za posjetitelje (tzv. Visitor), stažiste te organizacije brojnih konferencija, okruglih stolova i rasprava o različitim temama.

Na pitanje koliko, zastupnik u Europskom parlamentu, svojim radom i angažmanom može doprinijeti boljitku Hrvatske i njenih građana, Škrlec odgovara kako je od velike važnosti da svaki zastupnik, osim političkih aktivnosti u Bruxellesu i Strasbourgu, bude dostupan građanima te da ih informira o svom radu i radu parlamenta, zbog čega je, osim ureda u Zagrebu, tijekom mandata otvorio i regionalne urede u Osijeku i Splitu.

"Zastupnici najviše mogu utjecati ako su izvjestitelji za rezoluciju Europskog parlamenta, a izuzetno je važno da pritom imaju podršku svojeg kluba zastupnika" - Davor Škrlec (FOTO: davor-skrlec.eu)

„Niz aktivnosti, kao što su sastanci, konferencije, okrugli stolovi ili medijski nastupi, koje su bile organizirane, podizale su svijest građana o javnim politikama EU i načinima kako ih uspješno primijeniti u Hrvatskoj. U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i predstavništvom u Bruxellesu organizirano je nekoliko tematskih konferencija, okruglih stolova i predstavljanja hrvatskog gospodarstva, ali i niz savjetodavnih sastanaka s gospodarstvenicima o utjecaju javnih politika EU na budućnost njihovog poslovanja“, kaže Škrlec.

Na popis svojih najvažnijih postignuća uvrstio bi to što je, kao izvjestitelj kluba zastupnika Zelenih (izvjestitelj u sjeni) sudjelovao u izradi nekoliko ključnih javnih politika EU. 

„Tu izdvajam zakonodavni paket kružne ekonomije koji je postavio nove ciljeve u gospodarenju otpadom - smanjenje odlaganja, razdvajanje otpada i recikliranje - ali i postavio nove smjernice za opći ekonomski razvoj EU koji se temelji na novim tehnologijama, materijalima i inovacijama. Zatim zakonodavni paket Energetske unije u kojem sam se posvetio tržištu električne energije i ravnopravnom sudjelovanju građana vlastitom i kolektivnom proizvodnjom energije, te unaprjeđenju Europske agencije za suradnju energetskih regulatora i zajedničkog unutarnjeg tržišta električnom energijom Europske unije. Kao izvjestitelj kluba zastupnika Zelenih sudjelovao sam u izradi nekoliko dijelova višegodišnjeg financijskog okvira EU u kojem bih izdvojio uredbu za Europski fond za regionalni razvoj i kohezijski fond, koja je izuzetno važna za Hrvatsku. Kao izvjestitelj u sjeni radio sam na izradi uredbe za svemirski program EU te direktiva za ukidanje sezonske promjene sata, odnosno ljetno-zimsko računanje vremena“, kaže Škrlec.

Poruka budućim zastupnicima

Europarlamentarce smo pitali i koji bi, s obzirom na stečeno iskustvo u radu Parlamenta, bili njihovi savjeti, preporuke, smjernice, onima koji će, nakon skorašnjih izbora, po pravi puta preuzeti tu odgovornu funkciju.

Ivana Maletić budućim zastupnicima savjetuje da je vrlo važno odabrati odbore u kojima će djelovati, prema područjima za koja su specijalizirani, jer se stručnost, kvaliteta i znanje vrlo brzo prepoznaju pa na tim temeljima zastupnik može značajno utjecati na oblikovanje europskih politika. 

„Potrebno je biti što prisutniji u Hrvatskoj i raditi s ljudima, slušati naše poduzetnike, neprofitne organizacije, mlade, znanstvenike i općenito građane te se u Parlamentu boriti za što praktičnija i konkretnija rješenja koja njima olakšavaju svakodnevni rad i život. Odmah na početku mandata dočekat će ih donošenje novog proračuna EU-a. To je najkompleksniji dokument koji obuhvaća sve EU politike. Važno je da zadrže poziciju koju smo u ovom sazivu Europskog parlamenta izglasali, odbijajući prijedlog Komisije i boreći se za snažnu kohezijsku politiku, poljoprivredu i ruralni razvoj“, poručuje Maletić. 

Savjet Biljane Borzan je da zastupnici pronađu teme za koje stu stručni i kompetentni, a da izbjegavaju biti “općolozi” koji govore o svemu i svačemu, a u suštini ni o čemu. 

„Povežite se s kolegama iz drugih država i političkih grupa, jer ćete bez toga teško progurati svoje prioritete”, savjetuje Borzan.

Škrlecova poruka budućim kolegama je da mnogo pažnje posvete izboru asistenata, koji bi se, kako ističe, trebao temeljiti na referencama i sposobnosti. Ističe, nadalje, kako izbor odbora ovisi o klubu kojem novoizabrani zastupnik pripada, što znači da se ne može uvijek očekivati ostvarenje osobnih preferencija. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia/Diliff

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"