Otkako je Semir Osmanagić, arheolog iz hobija, jednog jutra osvanuo u Visokom, gradiću nadomak Sarajeva, glavni brend Visočaka više nije trgovina kožom i Vispak kafom, već bosanske piramide. I dok su jedni skloni povjerovati da se ispod zelenih brda uistinu kriju goleme piramide, drugi, na čelu sa strukom, gorljivo tvrde kako je riječ o običnoj ublehi zbog koje se Bosni smije cijeli svijet

Proteklog je tjedna u Visokom bio novinar Novog lista, Zvonimir Mamić, inače vrsno piskaralo. Stoga slijedi njegova priča ...

Najnovija zabava stanovnika Visokog, bosanskog gradića smještenog 30-ak kilometara sjeverno od Sarajeva na putu prema Zenici, jest brdsko penjanje. Staro i mlado, muškarci i žene, svi se redom penju na Visočicu, brdo koje se diže iznad centra mjesta i za koje je arheolog amater Semir Osmanagić ustvrdio kako se radi o drevnoj kamenoj piramidi.

»Da što je nego piramida«, odgovor je koji se može čuti od svakog u Visokom na pitanje vjeruju li da se iznad centra grada uistinu nalazi kamena piramida ili samo, kao što je bilo već stoljećima, jedno obično brdo. Otkako je Semir Osmanagić pred tjedan dana počeo s iskopavanjima na Visočici, cijelo mjesto je počelo razmišljati u trokutima – po restoranima se služe pizze u obliku piramide, u prodaji su sirevi istog oblika, trokutasti i piramidalni suveniri su na svakom koraku, lokalni motel je iz glamuroznog imena »Hollywood« preimenovan u motel »Bosanska piramida sunca«, a čak su i, negdje na istoku nabavljenim, »Nike« šiltericama promptno našiveni znakovi piramide.
   

Spektakl piramida

Opsjednutost piramidama prelila se i izvan općinskih granica – na prijenosu utakmice »Milano« – »Barcelona«, sportski je komentator strastveno ustvrdio kako je »Milan« propustio, umjesto prilika, »dvije kolosalne piramide«. Nije čovjeku za zamjeriti, svakog dana se na nekoj od bosanskih televizija emitira barem jedna emisija o piramidama.

– Daj, nek' i nas nešto krene, pa bilo piramide ili ne, komentira »događanja piramida« u Visokom Emsur Kelemiš, konobar kafića u glavnoj visočkoj ulici koji nam se, nakon pokušaja objašnjavanja putića koje treba slijediti do vrha Visočice, sam ponudio za vodiča.

Skinuo Emsur pregaču sa sebe, ostavio kafić kolegi i – put brda. A na putu od čaršije do vrha Visočice gdje se nalaze i ruševine starog kraljevskoga grada, pravi spektakl – deseci ljudi se penju na planinu, razgledavaju dva lokaliteta na kojima se iskopavaju, kako arheolog amater i pokretač cijele strke oko bosanskih piramida Semir Osmanagić tvrdi, dokazi o tome da je u Visokom, u samom centru Bosne, najveća kamena piramida na svijetu. Na vrhu brda već su osvanula i dva priručna kafića – jedan je nastao u vikendici, a drugi na haubi Selkova auta koji pivu naplaćuje 1,5 marku, a ćevape, koje vadi ispod sjedala svoga golfa i peče na prijenosnom roštilju, naplaćuje koliko i najpozantija visočka ćevapdžinica kod Ihtijarevića.
   

Geometrijska pravilnost brda

Osmanagić – zaljubljenik u drevne civilizacije  Bosanski Dänyken i osoba mjeseca u Bosni i Hercegovini koja je tvrdnjama o bosanskoj piramidi sunca razdrmala cijelu državu, Semir Osmanagić, 45-godišnjak je koji je prije 15 godina otišao u SAD. Danas je vlasnik tvrtke u Houstonu koja izrađuje metalne konstrukcije, a u slobodno se vrijeme bavi arheologijom. Zaljubljenik u drevne civilizacije, do sada je napisao desetak knjiga na tu temu, a njegova razmišljanja i knjige su dostupne na stranici www.alternativnahistorija.com Stigao i CNN   – Bosna ovoliko medija nije vidjela od rata, ponosno komentira Osmanagić s neizbježnim Indiana Jones šeširom na glavi medijsku navalu na Visoko. Njegov mobitel, prosječno, zvoni svakih deset minuta, a za našeg boravka je CNN najavio svoj već drugi posjet i dogovarao live javljanja u program. Za prezaposlenog Osmanagića konstantno servisiranje medija nije problem. Veći je problem, do našeg odlaska iz Visokog neriješen, bio pronalazak prodavača suvenira koji zna engleski jezik kako bi za CNN nešto kazao o bosanskoj fascinaciji piramidama. Inače, u ovih tjedan dana od početka iskopavanja Visoko su obišli gotovo svi mediji s prostora bivše Jugoslavije, gotovo sve svjetske agencije – AP, France press, Reuters, a gradićem su prošli i BBC, Deutsche Welle, tv ekipe iz Austrije, Poljske, Italije, Njemačke...

Što se iskopavanja tiče, na vrhu brda petorica radnika iskopavaju kamenje za koje Semir Osmanagić tvrdi da se radi o kamenom platou koji se nalazio sa stražnje strane piramide. Drugo mjesto, gdje kopa 30-ak radnika, nalazi se na istočnoj stranici piramide ili brda, vidljivoj iz Visokog i tu se mogu vidjeti kamene plohe za koje Osmanagić tvrdi da su stranice piramide. Treći lokalitet je, gdje kopaju rudari iz Breze, Kaknja i Zenice, okno kod sela Ravne, i tu se, kako Osmanagić tvrdi, nalazi podzemni prolaz dug 3,5 kilometra koji vodi u unutrašnjost piramida, a istraživači su se do sada probili 400-tinjak metara u dubinu.

Prema tvrdnjama Semira Osmanagića, koje strpljivo ponavlja svima zainteresiranima, to su svima vidljivi dokazi postojanja kamene piramide.

Cijela priča o bosanskim piramidama počela je prije godinu dana kada je Osmanagić u Sarajevu promovirao svoje knjige o piramidama. Nakon predstavljanja, otišao je u Visoko u obilazak starog kraljevskog grada koji se nalazi na Visočici gdje mu je za oko zapela neobična geometrijska pravilnost brda. Ono što slijedi je, kako bi se reklo, povijest.
– Na postojanje piramida ukazuje 15-ak anomalija. Satelitske fotografije pokazuju kako u visočkoj dolini postoji pet pravilnih objekata pravilne geografske orijentacije prema stranama svijeta. Nadalje, i termalne analize su pokazale postojanje vještačkih objekata, a satelitsko-radarske analize pokazuju kako unutar piramida postoje podzemni prolazi koji se sijeku pod pravim kutovima, što dokazuje da se ne radi o prirodnim prolazima, nabraja Osmanagić dio dokaza svoje teze kako je Visočica u biti najviša svjetska piramida.
   

Najznačajniji arheološki nalaz

Nadalje, geodetski zavod BiH izmjerio je kako stranice piramide nad Visokim tvore jednakostranični trokut sa stranicama dužine 365 metara, a katastarki zavod Visokog da i tri piramide tvore jednakostranični trokut. Prema Osmanagićevoj teoriji, koju ponavlja desecima novinara i političara koji piramidu svakodnevno obilaze, cijeli kompleks nastao je prije 12 do 20 tisuća godina, a Bosanska piramida sunca je s visinom od 240 metara ujedno i najveća svjetska piramida. Trenutno najviša poznata piramida, Keopsova u Egiptu, je patuljak prema bosanskoj – visoka je »svega« 146 metara.

Omiljena čaršijska priča koja zadnjih tjedan dana okupira mještane Visokog, je li Visočica brdo ili piramida i hoće li mijenjati ime, razriješit će se kada se pokaže je li Semir Osmanagić uistinu otkrio najznačajniji arheološki nalaz stoljeća ili tek nekoliko kamenih blokova zaostalih iz srednjevojekovnih ili još starijih vremena. Onda će se vidjeti i je li Osmanagić Heinrich Schlimann koji je otkrio Troju, ili Roberto Salinas Price koji tvrdi kako je Troja u stvari u Gabela kraj Metkovića. Trenutno Osmanagić planira 200 dana arheoloških istraživanja, a prije ovog vikenda je Radio Visoko stalno ponavljalo njegov poziv mještanima da dođu na raščišćavanje šume oko nalazišta kako bi se iskopište i istočna stranica piramide vidjeli iz Visokog.

Bilo piramide ili ne, sigurno je barem da će Visočicu očistiti od vegetacije.

Novi list, 23. travanj 2006.