Nedavno objavljeni poražavajući nalaz Državne revizije o gospodarenju komunalnim otpadom u državi prošao je bez većeg odjeka u javnosti zahvaljujući ponajviše „nesretnoj“ okolnosti da ga je Revizija objavila isti dan kada i nalaze o poslovanju naših političkih stranaka. Naravno da je u politički hipertrofiranom društvu i sve banalnijoj medijskoj sferi kao što je naša, kompletan medijski prostor zauzeo revizorski izvještaj o potpunom kaosu u financiranju Domovinskog pokreta dok je njime upravljao Miroslav Škoro i tako zasjenio nalaz iste te institucije da su, među ostalim, naše županije i gradovi uglavnom potpuno podbacili u ispunjavanju planova o smanjenju komunalnog otpada koji stiže na odlagališta, odvajanju dijela otpada za ponovnu upotrebu i reciklažu, izgradnji centara za gospodarenje otpadom, zacrtanim postotcima prikupljanja biotpada i izgradnje reciklažnih dvorišta.

No, za razliku od drugih županija i većih gradova, Zagreb i zagrebačka javnost mogli su se za siječanjskog štrajka radnika Čistoće vrlo izravno suočiti s glavnim zaključcima nalaza čiji je puni naziv „Objedinjeno izvješće o obavljenim revizijama učinkovitosti – Gospodarenje komunalnim otpadom na području Hrvatske“. Iako se višednevna „talačka situacija“ na relaciji radnici Čistoće - uprava Holdinga na kraju svela na pitanje plaća i koeficijenata, pravi problemi gospodarenja otpadom u glavnom gradu puno su dublji i složeniji, kao što je ukazalo i revizorsko izvješće.

Zagreb, utvrdila je Državna revizija, neće uspjeti ostvariti nacionalni plan smanjenja komunalnog otpada 2022. godine predanog na odlagališta u odnosu na 2015. godinu. U planu je, naime, bilo smanjene za pet posto. Na kraju 2020. godine Čistoća je iskazala podatak o 267.200 tona sakupljenog komunalnog otpada, što je za 4,5 posto više prikupljenog otpada nego 2015. godine. Otuda, desetljećima najavljivano gašenje gradskog deponija Jakuševec nije dolazilo u obzir, a neće, prema svemu sudeći, ni doći u obzir sve dok se ne izgradi Centar za gospodarenje otpadom kojem je Državna revizija posvetila posebno poglavlje u svom nalazu. Spomenimo na ovom mjestu i da je Grad Zagreb u izvještaju Europske komisije iz 2015. godine proglašen posljednjim od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada.

Godine 2015. Zagreb je proglašen posljednjim od 28 glavnih gradova Europske unije po odvajanju i recikliranju otpada (FOTO: Lupiga.Com)

U glavnom gradu količina otpada rasla je u spomenutih pet godina po duplo većoj stopi nego na razini države, koja je u cjelini također podbacila u ispunjavanju plana o smanjenju komunalnog otpada iskazavši na kraju 2020. godine rast od 2,1 posto. Smanjenje prikupljenog otpada trebalo je, među ostalim, postići odvajanjem, odvozom i preradom u reciklažnim dvorištima, te, na koncu, ponovnom uporabom u industriji i energetici.

Iako je državni Plan gospodarenja otpadom čijim se ispunjavanjem zapravo Državna revizija bavi u spomenutome izvješću, predvidio da se udio miješanog komunalnog otpada u ukupno prikupljenom otpadu 2020. godine svede na 25 posto, u slučaju zagrebačke Čistoće taj je udio i dalje previsokih 64,5 posto. Doduše, u promatranoj godini u odnosu na 2019. godinu Zagreb bilježi osjetno smanjenje udjela miješanog u ukupnom komunalnom otpadu, za oko 13 posto s posljedičnim povećanjem udjela odvojenog otpada (plastika, metal, papir, staklo, biootpad) s 22 posto u 2019. godini na 35,5 posto u 2020. godini. Između 2019. i 2020. godine, primjerice, broj spremnika za odvojeno prikupljanje iskoristivog otpada u Zagrebu povećan je za 38.000. 

Revizija podsjeća i da je tokom 2020. godine nabavljeno i podijeljeno Zagrepčanima više od 30 milijuna biorazgradivih vrećica za odvojeno prikupljanje biootpada u višestambenim zgradama te vrećica za prikupljanje otpadne plastične i metalne ambalaže. Ipak, do konca 2022. godine čak je 60 posto svog prikupljenog otpada u nas trebao činiti odvojeni otpad, a sudeći prema pokazateljima za 2020. godinu to nije ostvareno ni na zagrebačkoj ni na nacionalnoj razini. Svega 87 tona od prikupljenog otpada u 2020. godini ZG Čistoća je predala tzv. MBO postrojenjima za obradu otpada. Za usporedbu, riječka Čistoća iste je godine u postrojenja za mehaničku i biološku obradu predala 63.000 tona, a koprivnički Komunalac 353 tone. U cjelini, Hrvatska je uvjerljivo na dnu Europske unije po pokazateljima uporabe otpada i u MBO postrojenjima, i u reciklaži.

Zagrebačka Čistoća, prema revizorskom nalazu, zabilježila je najveći financijski gubitak među komunalnim poduzećima u gospodarenju otpadom u 2020. godini. Uprihodila je, navodi Revizija, 323 milijuna kuna, a rashodi su joj iznosili 446 milijuna kuna. Dok je gubitak Čistoće u gospodarenju otpadom za 2020. godinu 123 milijuna kuna, ukupni gubitak tvrtke iste godine bio je 135 milijuna kuna. I taj podatak baca dodatno svjetlo na siječanjska događanja u metropoli s odvozom otpada.

Prizori zabilježeni za vrijeme štrajka radnika Čistoće (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Posebno poglavlje, rekosmo, državnog i zagrebačkog neuspjeha u gospodarenju otpadom predstavljaju regionalni centri za gospodarenjem otpadom. Taj se neuspjeh na državnom nivou ogleda u tome da je do kraja 2020. godine u Hrvatskoj trebalo proraditi 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, a proradila su samo dva - Marišćina u Primorsko-goranskoj i Kaštijun u Istarskoj županiji. Među planiranim centrima koji su daleko od ostvarenja je i CGO Zagreb.

„Priprema CGO Zagreb za prijavu na EU sufinanciranje trebala je biti ostvarena do ožujka 2019. godine, a na koncu 2020. godine je u fazi pripreme dokumentacije za tu prijavu. Također, planiran je početak izgradnje centra do siječnja 2020. godine, što nije ostvareno“, navodi Revizija. Uz to, ne odvija se prema planu ni privremeno rješenje za Zagreb u čekanju na izgradnju CGO-a.

„Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske određena je interventna mjera za smanjenje odlaganja komunalnog otpada nastalog u Zagrebu koja uključuje izgradnju postrojenja i/ili nabavu opreme potrebne za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada, obradu odvojeno prikupljenog biootpada te miješanog komunalnog otpada nastalog na području grada. Međutim, Fond je u 2020. godini, u okviru ove mjere, Zagrebu sufinancirao samo projekt uklanjanja građevina na lokaciji Žitnjak radi pripreme lokacije u svrhu izgradnje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada“, upozorava Državna revizija.

U slučaju zagrebačkog i drugih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, izgradnja nije ostvarena u cijelosti ni u planiranim rokovima, ističe Revizija. Dodaje kako nisu provedene aktivnosti za ostvarenje mjere izgradnje centara za ponovnu uporabu i građevinske zahvate na postojećim građevinama radi prilagodbe njihovoj novoj namjeni te nabavu opreme, za koje je rok provedbe konac 2022. godine.

Prema idejnom rješenju CGO Zagreb, kojeg je izradila tvrtka Zagrebački centar za gospodarenje otpadom osnovana još 2013. godine, centar će se izgraditi u neposrednoj blizini postrojenja pročišćivača otpadnih voda na Žitnjaku. U centru će se obrađivati ne samo komunalni, nego i dio industrijskog i otpada koji nastaje u uslugama. Izgradnja centra košta četiri milijuna eura, a gradska uprava želi osigurati sufinanciranje Europske unije u visini od 85 posto investicije. Nakon što je probijen prvotni rok izgradnje zacrtan za srpanj prošle godine, čeka se da gradska uprava odredi novi rok.

Zagreb je još uvijek daleko od željenih 25 posto udjela miješanog otpada na odlagalištu (FOTO: Lupiga.Com)

Odgovornost Zagreba u cijeloj je priči oko gospodarenja otpadom u nas potencirana činjenicom da je od ukupno 725 milijuna tona prikupljenog otpada i dovezenog na domaća odlagališta u 2020. godini, prema podacima Državne revizije za 19 najvećih komunalnih poduzeća u državi, 35 posto zagrebački otpad. Izrazito nepovoljan omjer miješanog i odvojenog komunalnog otpada na zagrebačkoj, gotovo je preslikan na nacionalnoj razini gdje 65,5 posto odloženog otpada predstavlja miješani, 25,7 posto odvojeni, a 8,8 posto otpad predan u MBO postrojenja. Zbog spomenutih gubitaka ZG Čistoće u 2020. godini, ukupan „minus“ 19 najvećih komunalnih poduzeća u zemlji 2020. godine iznosio je 91 milijun kuna.

Kao jednu od mjera za smanjenje komunalnog otpada koji završi na deponiju i povećanje odvajanja, državni Plan gospodarenja otpadom predvidio je i kazne, odnosno dvije naknade koje praktički predstavljaju penaliziranje lokalnih vlasti od strane središnje države. Riječ je o naknadi za odlaganje komunalnog otpada i poticajnoj naknadi za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Međutim, kako je utvrdila Revizija, naknada za odlaganje komunalnog otpada ne naplaćuje se jer nije donesen provedbeni propis za njezinu naplatu. 

Naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada se naplaćuje, a zagrebačka gradska uprava bila je, primjerice, 2019. godine jedan od najvećih platiša naknade. Od 47 milijuna kuna koliko je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naplatio od gradova i županija po toj osnovi u 2019. godini, Zagreb je platio 8,8 milijuna kuna. Plaćeni „penali“, kao i ranije spomenuti gubici Čistoće, samo su neki od razloga zbog kojih je aktualna gradska vlast poduzela prve korake u promjeni načina plaćanja odvoza komunalnog otpada i cijeni te usluge. Državna revizija podsjeća kako je Zakon o održivom gospodarenju otpadom naložio davatelju usluge da obračuna cijenu javne usluge na način kojim se osigurava primjena načela „onečišćivač plaća“ i koja osigurava ekonomski održivo poslovanje, sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja usluge.

U osvrtu na nalaze Državne revizije Zagrebački Holding, podružnica Čistoća, među ostalim, ističe da je stupanj odvajanja otpada u Zagrebu 2017. godine iznosio 11,6 posto, a u 2021. 32 posto, da su sva kućanstva dobila spremnike za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona te biootpada, da je izgrađeno novo skladište otpada površine 5.000 kvadratnih metara na Jakuševcu te da je u 2021. godini količina miješanog komunalnog otpada u odnosu na 2018. godinu smanjena za više od 42.000 tona. Ako se potonji iznos smanjenja miješanog otpada na odlagalištu primijeni na podatak koji je Revizija utvrdila za 2020. godinu, Zagreb je bliži spuštanju količine miješanog komunalnog otpada na Jakuševcu ispod 50 posto, ali još uvijek jako daleko od željenih 25 posto.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zagreb.hr