Na Novu godinu 29-godišnja Litavka, Birute Dermeikytė, probudila se u eurozoni. Pretražuje džepove pa uz smijeh slavodobitno kaže: „Posljednjih osam litasa! Za posljednje pivo. Što je tu je…“. Ulazi u kafić i naručuje najpopularnije lokalno pivo „Švyturis“. Cijene piva kreću se od šest do osam lita, što bi trebalo biti od 1,74 do 2,32 eura. Međutim cijene su sada između 1,80 i 2,50 eura. Trgovci su baš kao i u drugim zemljama gdje je uveden euro iskoristili priliku te povisili cijene, dok su plaće ostale na istoj razini. Istovremeno u bankama, mjenjačnicama i supermarketima stvaraju se gužve, ljudi žure zamijeniti novce strahujući da će ostati bez ičega.

IZ VILNIUSA: Miho Dobrašin

Birute Dermeikytė, 29-godišnja studentica postdiplomskog studija diplomacije, na Novu godinu se probudila u eurozoni. Još pospana, s malog radija uz krevet, sluša premijera Litve kako građanima čestita ulazak u zajednicu 19 zemalja sa zajedničkom valutom eurom. Ustaje, stavlja naočale, i kroz prozor gleda snijegom okovani Vilnius. Pretražuje zatim džepove pa uz smijeh slavodobitno kaže: „Posljednih osam litasa! Za posljednje pivo. Što je tu je…“.

Na putu do kafića u koji zalazi, u starom dijelu grada, prolaznici užurbano prolaze. Za potrošiti ili zamijeniti nacionalnu valutu imaju još svega 15 dana. Nekima, napose starijima, euro se nimalo ne sviđa.

Ovih dana ovdje ljudi žure zamijeniti novce strahujući da će ostati bez ičega (FOTO: Jurijus Azanovas)

„Ovime gubimo dio nacionalnog suvereniteta i identitet“, govori jedan umirovljenik u modernoj, staklenoj zgradi trgovačkog centra „Panorama“. Litva, bivša članica Sovjetskog saveza, u ožujku će proslaviti 25 godina nezavisnosti. Od osamostaljenja je promijenila četiri valute – sovjetsku rublju, talon, litas i sada euro. Umirovljenici, vjerojatno najsiromašnija skupina među 3,3 milijuna stanovnika, strahuju od poskupljenja.

„Neka euro ide kvragu, mirovina će mi biti tri puta manja“, ističe 70-godišnja Aldona. Ovdje prosječna mirovina iznosi 230 eura (1.748 kune), kolika je otprilike i minimalna plaća.

Birute, kojoj financijski pomaže majka, ulazi u kafić i naručuje najpopularnije lokalno pivo „Švyturis“. Cijene piva kreću se od šest do osam lita, što bi trebalo biti od 1,74 do 2,32 eura. Međutim cijene su sada između 1,80 i 2,50 eura. Trgovci su baš kao i u drugim zemljama gdje je uveden euro iskoristili priliku te kroz promjenu povisili cijenu. Istovremeno su plaće ostale na istoj razini. Vlasnici tvrde da su cijene porasle zbog situacije na tržištu, a s poskupljenjima su krenuli prije šest mjeseci kada im je vlada poručila da odrede cijene u eurima. U južnoeuropskim zemljama, pogođenima gospodarskom krizom, građani teško mogu razumjeti potez Litve.

Birute Dermeikytė s posljednjim pivom plaćenim litasima (FOTO: Lupiga.Com)

„Grci ili Talijani sada bi nam mogli reći da će sve poskupjeti i da će se kriza i nered iz  eurozone preseliti ovdje“, kaže Živilė Kropaitė, novinarka litavskog državnog radija.

„No sada, posebno nakon ovoga što se događa između Ukrajine i Rusije, geopolitički argumenti su značajniji“, ističe.

U Litvi, baš kao i u ostalim baltičkim zemljama Estoniji i Latviji, prisutan je strah od susjedne Rusije čija manjina ondje živi nakon raspada zajedničke države. Litavci se sa strahom prisjećaju okupacije i mučnih dana iz Sovjetskog Saveza kada su mnogi deportirani u gulage, popravno-radne logore u kojima se umiralo.

„Ulaz u eurozonu je nužan. Što smo bliže Zapadu, u svakom smislu, to bolje“, napominje Živilė.

Litva, Latvija i Estonija pristupile su NATO-u 2004. godine prometnuvši se u američke saveznice, a lani je obilježeno prvih deset godina članstva u sjeverno-atlantskom vojnom savezu. Nakon širenja sukoba u istočnoj Ukrajini, Europska unija je uvela sankcije Rusiji i tako pojačala nestabilnost na svojoj baltičkoj granici. Moskva je odgovorila istom mjerom što ugrožava litavske transportne kompanije i mliječnu industriji čiji su proizvodi išli na police ruskih trgovina. Zabrinuti poduzetnici traže nova tržišta uključujući Ameriku i Aziju.

Cijene nove, standard stari (FOTO: Lupiga.Com)

Prije sedam godina je teška financijska kriza udarila baltičke države nakon čega su vlade uvele oštre mjere štednje produbivši siromaštvo. Vilnius, pripremajući se za uvođenje eura, održavao je stabilan tečaj litasa prema europskoj valuti, ne pomišljajući na devalvaciju koja bi pomogla izvoznicima.

Litva je druga zemlja na svijetu i prva u Europi po broju samoubojstava, podatak je internetske stranice World Life Expectancy (očekivano trajanje života na svijetu). Unatoč rastu nezaposlenosti Litavci nisu masovno prosvjedovali kao Grci, Španjolci i Portugalci.

„Kada je teško mi odlazimo u inozemstvo. Ondje tražimo posao i sreću“, kaže Birute koja govori engleski, španjolski i francuski jezik. Voljela bi se zaposliti u Španjolskoj gdje studira. No, ove godine bi gospodarstvo Litve trebalo porasti 3,1 posto te biti jedno od rijetkih unutar EU-a s rastom.

"Pustili smo Latviju i Estoniju da prve uđu u eurozonu i provjere je li sve u redu ondje" (FOTO: pixabay)

Nerijus Macilius, glavni analitičar švedske banke Swedbank u Litvi, napominje kako su baltičke ekonomije najbrže rastuće u Europi.

„U šali kažemo da smo pustili Latviju i Estoniju da prve uđu u eurozonu i provjere je li sve u redu ondje“, govori Macilius.

Nezaposlena nutricionistica Margarite Ceglytė (34), koja se upravo vratila s putovanja svijetom, smatra međutim da je uvođenje eura opasno.

„Sada ćemo se moći jeftinije zaduživati i to bi mogao biti put u novu krizu“, upozorava. Kada je svojedobno Grčka ušla u eurozonu pali su joj troškovi zaduživanja, zbog eliminiranja mogućnosti devalvacije i inflacije koje smanjuju vrijednost uloženog kapitala, pa se zemlja zadužila iznad mogućnosti.

U bankama, mjenjačnicama i supermarketima stvaraju se gužve (FOTO: delfi.lt)

Najveće banke i kompanije u Litvi u vlasništvu su korporacija iz Europske unije. Stabilnost je glavni argument zbog kojeg se guverner središnje banke Vitas Vasiliauskas nada dodatnim stranim ulaganjima.

„Našim ulaskom je kompletirana integracija baltičkih zemalja“, ustvrdit će. Istovremeno stanovnici Vilniusa ovih dana nervoznim radnjama potiču integraciju. U bankama, mjenjačnicama i supermarketima stvaraju se gužve, ljudi žure zamijeniti novce strahujući da će ostati bez ičega.

„Ljude je zahvatilo nekakvo ludilo“, smije se Birute. U samo jednom danu u jednu su banku donijeli 27 milijuna litasa u gotovini, odnosno 7,8 milijuna eura. „Odakle su samo izvukli toliko novca!“, nastavlja se smijati.

Litavci, koje se ponekad pogrešno svrstava među Slavene, a zapravo su kao i Latvijci pripadnici Balta, naroda s potpuno drugačijim jezicima, kroz povijest su navikli na težak život.

„Mi smo imali razne padove i nikada nismo bili među najbogatijima“, kaže novinarka Živilė. Ulazak u klub najbogatijih, iako s neizvjesnim ishodom, za mlađe ljude je svakako prihvatljiviji nego za starije. Oni se barem mogu nadati da će jednog dana imati standard kao oni s kojima će dijeliti valutu.

Živilė Kropaitė - "Koliko nam lošije može biti" (FOTO: Lupiga.Com)

„Mislim da je to trebalo učiniti. Ne bojim se onoga što bi se moglo dogoditi u budućnosti“, napominje Birute privodeći kraju posljednje pivo kupljeno za litase.

Snijeg nastavlja lepršati starim kamenim ulicama povijesnog Vilniusa, a iz bankomata izlaze euri. No, ne u količinama o kojima sanja nacija.

„S obzirom na ovako niske prosječne plaće, koliko lošije nam može biti?“, pita se novinarka Živilė. „Može nam biti samo bolje...I tako će biti!“, naglašava dok se oblak toplog zadaha opire ekstremnoj hladnoći.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lewis Ronald