MUKE PO EURU: Privikavanje na euro u nekoliko primjera

Lupiga.Com

3. siječnja 2023.

MUKE PO EURU: Privikavanje na euro u nekoliko primjera

Kako se moglo i očekivati, uvođenje eura kao službene valute diljem Hrvatske izazvalo je popriličan kaos. Građani su se već nakon prvih odlazaka u trgovine i ugostiteljske objekte počeli žaliti na poskupljenja raznih proizvoda i usluga, a taj je fenomen uzeo toliko maha da ga ni vlada nije mogla ignorirati. 

Vrijedi odmah na početku citirati premijera Andreja Plenkovića iz 2019. godine: „Građani su u dosadašnjim istraživanjima javnog mnijenja kao najveći strah od uvođenja eura naveli povećanje cijena. Međutim, učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena bit će blag i jednokratan. Na to ukazuju iskustva drugih članica, gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0,23 posto. Da budem sasvim plastičan u razumijevanju ovoga, to znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe."

Ministar gospodarstva i održivog razvoja, Davor Filipović, danas je održao sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, a tema razgovora bio je rast cijena hrane i pića te konverzija kuna u euro. 

„Trgovački lanci dižu cijene i pokušavaju prevariti građane. To im neće proći“, ratoborno je poručio ministar.

Trgovcima je postavio i logično pitanje kako to da sada kada su cijene goriva znatno pale, nitko ne smanjuje cijenu robe, a kada je gorivo poskupilo svi su automatizmom podigli cijene proizvoda. Filipović je priprijetio i crnim listama kakve su u Sloveniji kada je tamo uveden euro poprilično dobro kontrolirale neopravdana poskupljenja. Naime, na te liste su se stavljale sve tvrtke koje su zbog uvođenja eura podigle cijene svojih proizvoda i usluga. 

Davor Filipović
"To im neće proći" poručuje ministar Filipović (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)

Nakon sastanka s Filipovićem predstavnici trgovačkih lanaca novinarima nisu željeli dati nikakve komentare, no oglasili su se nekoliko sati kasnije i to preko Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge trgovine poručujući da su šokirani ministrovim prijetnjama

„Mi smo spremni razgovarati s Vladom o daljnjim mjerama kako bi se zajednički borili s rastućom inflacijom“, poručili su nakon prvotnog šoka. U svom priopćenju tvrde da trgovačke marže nisu mijenjane zadnjih godinu i pol, te da su se u konverziji kuna u eure povodili uputama o zaokruživanju zadnje decimale.

Istovremen, gotovo 1.800 povreda odredbi Zakona o uvođenju eura zabilježio je Državni inspektorat otkako je taj zakon stupio na snagu, najviše zbog dvojnog (ne)iskazivanja cijena. 

Zadnja dva dana građani se žale na poskupljenje cijelog spektra proizvoda i usluga, od kave u kafićima, preko frizerskih usluga i restorana, do cijena jogurta, cigareta, pekarskih proizvoda … Sve pod krinkom famoznog „zaokruživanja“ pri kojem je većina zaokružila „na okruglo“ i zaokružila je na više

Uoči uvođenja eura zakonodavac je govorio ovako: „Prilikom formiranja cijena poslovni subjekti prije i poslije uvođenja eura uvijek mogu cijenu sniziti tj. zaokružiti cijenu na niže, ali je zabranjeno u procesu uvođenja eura zaokruživanje na više, suprotno pravilima zaokruživanja jer bi to bilo suprotno temeljnim načelima iz Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a osobito načelu zaštite potrošača iz kojega proizlazi kako potrošač ne smije biti u nepovoljnijem financijskom položaju nego što bi bio da euro nije uveden.“

Ovakvim razvojem situacije u vodu padaju i tvrdnje kojima su građane zadnjih mjeseci umirivali iz Hrvatske narodne banke.

„Na primjeru sedam zemalja koje su uvodile euro, efekt na inflaciju iznosio je od 0,2 do 0,4 postotna boda u prvoj godini. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute zabranjeno je prilikom uvođenja eura povećati cijenu robe ili usluge bez opravdanog razloga“, najavljivali su iz HNB-a.

Konzum
Pakao dvotjedne prilagodbe (FOTO: Lupiga.Com)

Osim toga, dvotjedno razdoblje u kojem se može plaćati i eurima i kunama, već prvog radnog dana je pokazao potpunu nepripremljenost za ovaj period prilagodbe. Iznijet ćemo samo par vlastitih iskustava u ova dva dana. Na jednom zagrebačkom kiosku tvrtke Tisak, osim u eurima, mogli smo platiti i u kunama. Račun je u upokojenoj valuti iznosio 57 kuna, no kada smo uz novčanicu od 50 kuna iz džepa izvadili kovanice da pronađemo i sedam kuna sitnih naišli smo na neobičan odgovor.

„Ne primamo sitne kune“, odgovorila nam je prodavačica, a kada smo joj platili s ukupno 70 kuna papirnih novčanica, ostatak nam je uzvraćen u – sitnim kunama. Zakon, naravno, kaže da su dužni primati kunske kovanice za vrijeme dvojnog optjecaja.

U Mlinaru nam nisu znali reći koliko im kuna trebamo dati da platimo dva kruha od 3,33 eura, a blagajna je pokazivala samo eurski iznos, dok su u jednom fast foodu na Trgu bana Jelačića postavili dvije blagajne, jednu s eurima, drugu s kunama. Unatoč zakonskim odredbama da se u periodu prilagodbe ostatak, prilikom plaćanja kunama, mora uzvratiti u eurima, osim u iznimnim slučajevima kada postoji objektivna prepreka da se kusur vrati u eurima, u ovom su fast foodu svima koji su plaćali kunama vraćali ostatak iz blagajne s kunama, baš kao i onima koji su plaćali u eurima, iako je blagajna s eurima bila dupke puna.

U trgovini Žabac postavili su više pisanih obavijesti kako ne primaju novčanice od 100 ili više eura, ali barem ostatak vraćaju u eurima. Opet u Zagrebu, u poslovnici Hrvatske pošte, treći dan od uvođenja eura nije bilo moguće promijeniti kune u eure jer je eura navodno nestalo i „neće ih ni biti ovaj tjedan“. Kod javnog bilježnika inzistirali su da im plaćanje u kunama izvršimo točno do u lipu, jer ostatak ne mogu vratiti, a uređaj za plaćanje karticama im nije u funkciji. 

Slični problemi će se zasigurno nastaviti, a poskupljenje, ono je već tu i vladina galama ga zasigurno neće zaustaviti. Za to je potrebna organizirana i pripremljena država

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Lana Slivar Dominić