ISTRAŽIVANJE: Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH odgovorili su na pitanje je li vjeronauku mjesto u školama

Lupiga.Com

12. travnja 2020.

ISTRAŽIVANJE: Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH odgovorili su na pitanje je li vjeronauku mjesto u školama

Odmah nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini, uz jak nacionalni naboj, u škole je uveden vjeronauk. Rasprave o tom pitanju od tada su se javljale tek sporadično, a danas je agencija za odnose s javnošću i marketing, PRIME Communications, objavila istraživanje javnog mijenja koje pokazuje što o tome danas misle građani BiH. 

Istraživanje je provedeno još u prosincu prošle godine, dakle u vrijeme kada se opasnosti epidemije koronavirusa što će svima izmijeniti živote, nije ni nazirala pa su u BiH na “dnevnom redu“ bile uobičajene teme. Kako su izvijestili iz ove agencije, istraživanje je obuhvatilo 1.500 osoba, putem usmenog intervjua na unaprijed pripremljena pitanja s mogućim odstupanjem +/- 3 posto. Iako je istraživanje definirano kao opća populacija Bosne i Hercegovine, u agenciji su ispitanike podijelili po etničkom principu, što u Bosni i Hercegovini automatski znači i konfesionalni princip prema kojem su svi Bošnjaci – muslimani, svi Srbi – pravoslavci, a svi Hrvati – katolici. Kojom znanstvenom metodom je konkretno utvrđivana nacionalna pripadnost ispitanih, nije nam poznato.

Ispitanicima se postavilo pitanje slažu li se da se vjeronauk izbaci iz škola. Ukupno 68,8 ispitanih odgovorilo je da se ne slaže. I to, kako piše Frontal.ba, 52,8 posto njih se uopće ne slaže, dok se 16 posto uglavnom ne slaže. S druge strane 11,5 ispitanih se slaže da bi se vjeronauk trebao izbaciti iz škola, a 16,7 posto ih je odgovorilo „ne znam“, odnosno nisu sigurni što bi napravili.

Grafikon
Detaljna grafika (IZVOR: Frontal.ba)

Etnički pogled na stvari pokazuje ovakvu sliku. Ukidanju vjeronauka najviše se protive Srbi – 73 posto. Drugo mjesto među narodima na ovoj „listi“ zauzimaju Bošnjaci – 65,5 posto; dok su Hrvati na posljednjem mjestu – „samo“ 61,4 posto ispitanih Hrvata ne slaže se s tvrdnjom da vjeronauku nije mjesto u školama. 

Poredak kod onih koji se slažu da vjeronauk treba izbaciti iz škola je ponešto drugačiji. Naime, 17,4 posto Bošnjaka se slaže s tom tezom, 14 posto Hrvata i tek 6,6 posto Srba. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

 

Srodne novice

broj komentara: 6

Komentari

  1. hrkljus prije više od 4 godine

    Halo pionir
    fali ti jedna negacija u ovom sto si napisao, umjesto:
    " „samo“ 61,4 posto ispitanih Hrvata smatra da vjeronauku nije mjesto u školama. "
    pise:
    "„samo“ 61,4 posto ispitanih Hrvata ne slaže se s tvrdnjom da vjeronauku nije mjesto u školama."

  2. xyx prije više od 4 godine

    Vjeronauk-nauk,zanat ,,metoda na koji način vjerovati i održavati tu vjeru,uvjerenje u nešto.
    Problem je u tom nečem.
    To nešto su :BOG,sveci,anđeli i sva sila tajnih i okultnih bića,koja upravlja svime na Zemlji i kojima ljudsko biće duguje svoj život.
    Dakle vjeronauk je nauk,zanat ,kako podrediti ljudsko biće okultnim ,tajnim ,skrivenim,izmišljenim silama...
    Kome to treba?Zašto UN ne proglasi religijska učenja čistim zlostavljanjem ljudskog bića i progonom ljudskog bića na drugorazrednu poziciju u odnosu na izmišljene likove ,u njegovom domu-Zemlji.??
    Zašto?Kad je tako očito i jednostavno?A eto,zato!
    Ali dokle je toga -eto zato,nema se što ljudsko biće buniti ni na tajne vlade,ni masone,ni opus dei,ni iluminate,ni cjepiva ni čipove ....Kad može prihvaćati te budalaštine od religijksih bogova za svoje gospodare,onda su ove navedene stvari trivijalne.

  3. Ela prije više od 4 godine

    Vjeronauku?

  4. Titov Partizan prije više od 4 godine

    " „samo“ 61,4 posto ispitanih Hrvata smatra da vjeronauku nije mjesto u školama. "

    Lupiga jeste li sigurni?

  5. Ela prije više od 4 godine

    Vjeronauci nije mjesto u školi već u vjerskim objektima. Prave segregaciju djece. Sa vjerom niko nije rođen. Vjera se često zlouputrebljava i izlazi iz okvira radi čega postoji. Takođe vjera manipuliše često ljudima i ne dozvoljava slobodu mišljenja a kamoli govora.

Hiperlink

Recepti

E-ciklopedija