Kultna etiketa alkoholnih pića iz Splita. Punionica u splitskoj trajektnoj luci je radi zavisti konkurencije bila bolje čuvana tajna od titovih orgija. Zvjezdane trenutke je firma doživjela osamdesetih s neponovljivim pićima koja su golicala nepca i želuce ljubitelja jeftinih alkohola. Nastavljajući tradiciju Grka i Rimljana koji su donijeli u ove krajeve kulturu vinove loze, a ista se otada i te kako ohoho ukorijenila, Dalmacijavino danas nudi široku paletu žestokih pića, ima i kvalitetnih…

Potpuno je nemoguće zamisliti kako bi se svakodnevne prometne zavrzlame rješavale bez naoko sasvim jednostavnog izuma kao što je semafor. Prvi je prometni semafor postavljen 1868. godine u blizini zgrade britanskog parlamenta u Westminsteru a patentirao ga je stručnjak za željezničku signalizaciju J. P. Knight. Njegov je semafor bio posve sličan onom željezničkom, s ručkama i snadbjeven crvenim i zelenim plinskim svjetiljkama za noćni rad. No nakon kratkoga vremena prvi se svjetski semafor…

Sudeći po prvim danima ljeta ni u lipnju nije nimalo na odmet razmišljati o - pokrivačima. Prvi pokrivači kojima su se od hladnoće štitili naši preci u pećinskim nastambama bila su životinjska krzna. S vremenom su jednostavna krznena pokrivala polako izlazila iz upotrebe jer se čovjek počeo koristiti različitim vrstama tkanina izrađenih od biljnih vlakana, prerađenih životinjskih dlaka ili, u najnovije doba, modernih sintetičkih niti. No tehnološki najnaprednije pokrivalo zacijelo je električni…

Johann Christoph Friedrich von Schiller, njemački književnik, rodio se 10.studenog, 1759. godine u Marbachu, a umro 09.svibnja, 1805. godine u Weimaru. Značajan je dramski pisac i pjesnik, teoretičar umjetnosti, prevodilac, izdavač i urednik časopisa. Iako je u mladosti htio postati svećenikom, s 13. godina upisao je vojnu akademiju u Stuttgartu, gdje je studirao pravne znanosti, a kasnije prešao na medicinu i završio kao vojni liječnik. Svojim prvim djelom, dramom “Razbojnici” (1782.),…

...ili bela, kartaška igra koju svojataju mnogi narodi, ali najvjerojatnije potječe od židovskih zajednica u Madžarskoj i nije starija od stoljeća i pol. Igra se sa snopom od 32 karte, poželjno sa “Mađaricama” i u četvero. U neadutskim bojama karte se vrednuju od najviše prema nižoj: A=11, 10=10, K=4, Q=3, J=2, a 9, 8 i 7 ne nose bodove, iako je 8 veća od sedmice. U adutskoj boji to je malo drukčije pa je najjača karta dečec koji nosi 20 bodova, a slijede 9=14, A=11, 10=10, K=4 ,Q=3, 9,8,7…

Početkom 19. st. dolazi do mađarskog pritiska na Hrvatsku, koji se posebno očituje u uvođenju mađarskog jezika kao javnog (do tada je to bio latinski). Tada se u borbu protiv mađarizacije upušta hrvatska mlada inteligencija, na čelu s Ljudevitom Gajem. Isprva su aktualne samo jezične rasprave, ali kasnije to prerasta u jaki nacionalni pokret. S ilirizmom započinje formiranje i buđenje nacionalne svijesti u Hrvata. Budući da je smatrano kako Hrvati potječu od Ilira, pokret je prozvan ilirskim.…

Francuski je psiholog Alfred Binet 1905. godine uveo prve testove inteligencije radeći na metodi identificiranja mentalne retardacije kod školske djece. Binet je zajedno sa svojim studentom i kolegom Theodorom Simonom bio pod znatnim utjecajem djela Sir Francisa Galtona, britanskog psihologa koji je sve do devedesetih godina 19. stoljeća razvijao načine testiranja općih mentalnih sposobnosti. Binet-Simonova ljestvica osobito je mjerila pamćenje, sposobnost zaključivanja i moć shvaćanja, a 1916.…

Naziv dolazi od franc. riječi gouache što znači gust. Slikarska tehnika kod koje se pigment boje miješa s bijelom bojom. Za razliku od prozračnog akvarela u kojem sama podloga papira ima ima ulogu bijele boje, gvaš je gust i neproziran (pokriva podlogu) i u njemu se bijeli tonovi slikaju kao kod tempere ili uljanih boja (pri tome se mogu nanositi i nekoliko slojeva boje). Gvašem se slika na papiru direktno, a drvo ili platno treba prije slikanja praparirati pramazom veziva da bi boja prionula…

Ispit=proces kojim se dokazuje neko znanje. Može biti vozački, odvjetnički, doktorski, brzinski, diplomski, popravni, maturalni itd. Njegove osnovne forme su pismena i usmena, a ponekad jedan ispit zahtijeva obje navedene. Najčešće se pri spominjanju pojma ispit misli na fakultetski ispit. Ispit se ocijenjuje ocjenama od jedan do pet, a na nekim sveučilištima i od jedan do deset. Upravo ovaj studentski je poznat po rasterećenju polagača nakon uspješno izvršene obaveze, što ponekad može dovesti…

Njemački kompozitor, rodio se 1685 u Eisenachu, a umro 1750 u Leipzigu. Najznačajniji kompozitor iz porodice Bach. Prezime Bach bilo je svojedobno izjednačeno s pojmom glazbenik, jer su se mnoge generacije iz obitelji Bach bavile glazbom, kao dirigenti, orguljaši, violinisti i kompozitori. Bilo je oko 200 glazbenika sa prezimenom Bach, a najznačajniji među njima bio je Johann Sebastian. I njegova četiri sina, također su bili glazbenici. Johann Sebastian Bach nije bio među onima kod kojih se…