Namjerno deformiranje stvarnosti naglašavanjem nekih određenih karakterističnih obilježja osoba, pojava ili događaja. Svrha je da se postigne dojam smiješnog. Po svojoj formi može biti groteskna, a po ideji satirična. Glavna karakteristika karikature je komično ili čak podrugljivo iskrivljavanje stvarnosti isticanjem slabosti i mana pojedinca. Većina karikatura ostaje na razini duhovite ilustracije, a tek manjim dijelom ona doseže viši kvalitet likovnog ostvarenja. Vrlo rijetko se pojavljuje u…

Njemački kompozitor, rodio se 1685 u Eisenachu, a umro 1750 u Leipzigu. Najznačajniji kompozitor iz porodice Bach. Prezime Bach bilo je svojedobno izjednačeno s pojmom glazbenik, jer su se mnoge generacije iz obitelji Bach bavile glazbom, kao dirigenti, orguljaši, violinisti i kompozitori. Bilo je oko 200 glazbenika sa prezimenom Bach, a najznačajniji među njima bio je Johann Sebastian. I njegova četiri sina, također su bili glazbenici. Johann Sebastian Bach nije bio među onima kod kojih se…

...ili bela, kartaška igra koju svojataju mnogi narodi, ali najvjerojatnije potječe od židovskih zajednica u Madžarskoj i nije starija od stoljeća i pol. Igra se sa snopom od 32 karte, poželjno sa “Mađaricama” i u četvero. U neadutskim bojama karte se vrednuju od najviše prema nižoj: A=11, 10=10, K=4, Q=3, J=2, a 9, 8 i 7 ne nose bodove, iako je 8 veća od sedmice. U adutskoj boji to je malo drukčije pa je najjača karta dečec koji nosi 20 bodova, a slijede 9=14, A=11, 10=10, K=4 ,Q=3, 9,8,7…

Najstarija zemljopisna karta na svijetu glinene je pločica iz približno 2 500. godine prije nove ere koja prikazuje Babilon kao središte oko kojega se nalazi cijeli svijet zajedno sa svemirom. Od početka 15. stoljeća prije nove ere Egipćani su poduzimali brojna istraživačka putovanja no ne postoji dokaz da su izrađivali zemljopisne karte prije helenističkoga razdoblja. Grci su imali zemljopisne karte već od 6. stoljeća prije nove ere. No tek je u Aleksandriji početkom 3. stoljeća prije nove ere…

Popularno su ga zvali Tito. Još puno prije bilo kakvih udruženja zaštitnika životinja, Tito je rokao slonove, jelene, muflone i leoparde. Volio je Dimple whiskey, a i Gertrudu, Jovanku i po slobodnoj procjeni Titine stranice još 16 žena. Njegov život ispisan je u knjigama, opjevan je u pjesmama, a 1/4 Amazonske džungle potrošena je na bilježnice u kojima su vrijedni pioniri ispisivali kako je Tito najsjajnije sunce naše domovine. Rodio se u Zagorju, u kojem se vozio na koritu i jeo svinjske…

Vjerovali ili ne, obično sušilo za kosu zapravo je "potomak" dviju posve nesrodnih električnih naprava - usisača za prašinu i miksera. Zamisao o sušenju kose s pomoću zraka pojavila se najprije na reklami za prve usisače zvučnih naziva "Ciklon" i "Juriš" koji su proizvedeni 1920. godine u američkoj državi Wisconsin. U svim je časopisima tada objavljena i neobična ilustracija - prikazivala je ženu kako suši kosu zrakom iz ispuha usisača za prašinu na koji je bilo spojeno plastično crijevo.…

Pravim imenom Sava Milošević, ratni je drug Boška Buhe i pripadnik bombaškog voda. Preživio je rat a u filmu Branka Bauera iz 1978. Sirogojna je tumačio Dragan Bjelogrlić kojem je to prvo pojavljivanje na filmu. Inače, Sirogojno je selo na Kopaoniku po kojem je Sava dobio ime. Inače, dobar dio filma o Bošku radi se upravo na…

Nogometni klub komunalaca, koji je po uzoru na poznatije europske klubove, 9. lipnja 1945. godine nazvan Dinamo. U tom imenu miješaju se tradicije bivših slavnih klubova HAŠK-a, Građanskog, Dinama i Croatije. Tako je stari HAŠK udario temelje, koji je kao klub studenata nastao 6. studenog 1903 godine, a Građanski 26. travnja 1911. Kad su komunisti došli na vlast oba su kluba nestala, jednostavno i brzo. Te temelje modernog nogometa, tradiciju sa svim simbolima Hrvatstva trebala je ujediniti…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…

Nastaje kada se uho izloži jačini zvuka koja je uznemirujuća, stresna ili oštećuje uši. Iako je zvuk sastavni dio prirode, jedino u posljednjem stoljeću kada svijet postaje više urban, zvuk postaje u jednu ruku opasan stvarajući industrijsku ili kroničnu buku. Zvuk se mjeri u jedinicama koje se zovu decibeli. Skala ječine decibela je logaritmična i penje se postepeno, tj. povećanje za otprilike tri decibela čini jačinu zvuka dvostrukim. U divljini, prosječna jačina buke je ok 35 decibela,…