Hrvatski kompozitor, Frano Parać rođen je 1948. u Splitu. Godine 1972. diplomirao je teoriju glazbe, a 1975. kompoziciju u razredu prof. Stanka Horvata na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Usavršavao se kod Marina Zuccherija u milanskom Studio di fonologia musicale della RAI 1977.-98. godine. Od 1972. do 1978. bio je nastavnik na zagrebačkoj Glazbenoj školi Blagoja Berse, a od 1987. predavač je na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Na istoj je ustanovi od 1985. do 1987. obnašao dužnost dekana.…

Često kažemo da nam je za sporazum potrebno pronaći “zajednički jezik”, pa tako mnogi vjeruju da bi se veće razumijevanje među ljudima postiglo kada bi svi govorili zajedničkim jezikom.Radi toga je dr. Lazar Ludwig Zamenhof, poljski lječnik okulist 1887. godine stvorio umjetni međunarodni jezik objavivši udžbenik pod pseudonimom dr. Esperanto, što znači “onaj koji se nada”. Esperanto se tada zvao “Lingvo Internacia”. Na ideju je došao jer su u njegovom gradu Byalistoku, koji je tada bio pod…

Kulen je vrsta prehrambenog proizvoda po kojem se proslavila jedna hrvatska regija. Po istoj toj regiji ponekad se i zove: Slavonski Kulen. Iako će mnogi pomisliti da je izradnja kulena jednostavan proces koji zahtjeva vještog majstora, on je i više od toga. Najnoviji susreti proizvođača kulena (tzv."kulenijade") ne samo da određuje najbolje kulene nego unose i neke novine u proizvodnju kulena. Tako stručnjaci tvrde da je kulen najbolji od crne slavonske svinje, a da u proizvodnji moramo…

Koliko god se činilo neobičnim, strategiju kamikaza nisu izmislili ni Japanci, ni islamski fundamentalisti. Militaristički suicid ima drevne i diljem svijeta razgranate korjene, a rodio se sa samim ratom. Prvi i najstariji ratnik-samoubojica o kojem postoje pouzdani dokumentirani zapisi bio je Rimljanin, konzul Decio Mure, koji je u borbi kod Sentina (295.g. prije Krista), protiv koalicije Etruščana, Gala i Sanita, lansirao svoje tijelo na neprijateljske položaje da bi ih odvukao sa sobom i…

Siromašni prezijski zanatlija iz priče "Ali-Baba i četrdeset razbojnika". Nastao je u zbirci istočnjačkih priča i bajki. Na neobičan način dokopao se velikog blaga. Kao i Harun Al Rašid, koji je doduše zaista postojao, Ali-Baba je jedan od najpoznatijih likova iz zbirke priča "Tisuću i jedna noć". On je živjeo u bijedi, ali jednoga dana slučajno je zatekao četrdeset razbojnika kako sklanjaju opljačkano blago u tajno skrovište u pećini. Izvana se uopće nije primjećivalo da tu ima nečega, ali…

Vjerovali ili ne, obično sušilo za kosu zapravo je "potomak" dviju posve nesrodnih električnih naprava - usisača za prašinu i miksera. Zamisao o sušenju kose s pomoću zraka pojavila se najprije na reklami za prve usisače zvučnih naziva "Ciklon" i "Juriš" koji su proizvedeni 1920. godine u američkoj državi Wisconsin. U svim je časopisima tada objavljena i neobična ilustracija - prikazivala je ženu kako suši kosu zrakom iz ispuha usisača za prašinu na koji je bilo spojeno plastično crijevo.…

Zamisao o kontaktnim lećama kao pomagalu za ispravljanje vida prvi je razvio genijalni Leonardo da Vinci još u 16. stoljeću. No krajnja osjetljivost ljudskoga oka ostala je stoljećima preprekom udobnom korištenju kontaktnih leća od stakla, ma kako on dobro uglačan bio. Najprije su krajem 17. stoljeća francuski optičari razvili novi pristup toj poteškoći. Oni su naime na staklenu površinu leće stavili zaštitni sloj želatine. No pokazalo se da takve leće vrlo često ispadaju iz oka pa je francuska…

Tenisice su svakako najpopularnija obuća današnjice. Proizvodnju prvih takvih laganih sportskih cipela s gumenim potplatom omogućilo je značajno tehnološko otkriće iz šezdesetih godina 19. stoljeća. Tada je, naime, Amerikanac Charles Goodyear miješajući prirodnu gumu sa sumporom uspio proizvesti glatku, elastičnu tvar koja se pokazala savršenom za izradu prvih gumenih čizama. Prije kraja 19. stoljeća guma se počela upotrebljavati i za oblikovanje potplata kožnih cipela, a pojavile se i obuća…

Prvi je klavir, kako se smatra, izumio talijanski graditelj čembala Bartolomeo Cristofori (1665-1731) početkom 18. stoljeća. On je, naime, 1709. godine objavio opis i crtež klavira opremljenog osobitim povratnim mehanizmom s pomoću kojega se batić, nakon udara u klavirsku žicu, istog trenutka vraćao u početni položaj. Osim toga, batić je odmah bio spreman da bude iznova aktiviran, čak i u slučaju kad bi sviračev prst ostao mirovati na tipki. Svirač na klaviru mogao je izravno upravljati jakošću…

Davno prije nego nas je Goran počeo živcirati i veseliti i davno prije nego su nam nogometaši donesli broncu na svjetskom prvenstvu, harao je Dražen Petrović. Rodio se 22. listopada 1964. u Šibeniku. Te godine košarkaški prvak je Beograd predvođen Radivojem Koraćem. Što je sve postigao napornim radom teško da bismo izveli u par enciklopedijskih rečenica. 31. svibnja 1984 godine prešao je u u KK "Cibona" i ako smijem primjetiti to je najbolje što je KK "Cibona" ikad učinila. Već 1985 godine…