Buduća zagrebačka gradska knjižnica u Paromlinu bit će, riječima gradske vlasti, mnogo više od obične knjižnice – bit će to „društveno-kulturni centar koji živi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu“. Iz svega što čujemo o konceptu Paromlina, model nove knjižnice kao da je preuzet iz Skandinavije, gdje su knjižnice osmišljene tako da budu mnogo više od običnih spremišta knjiga – one su društveni centri, živa mjesta okupljanja, druženja, učenja i uživanja u kulturnim događajima. One nude mnoge usluge koje nadilaze tradicionalne knjižnične funkcije. 

Planirani izgled rekonstruiranog Paromlina (FOTO: Knjižnice Grada Zagreba)

Ovakav model knjižnice odražava važnost koja se u tom dijelu Europe tradicionalno pridaje egalitarnosti i dobrobiti zajednice, čime knjižnice postaju ključne za društvenu koheziju. U Skandinaviji su knjižnice snažno povijesno povezane s razvojem socijaldemokracije i igrale su važnu ulogu u lokalnom neformalnom obrazovanju. Skandinavske zemlje početkom 20. stoljeća počele su razvijati preteče modernih javnih knjižnica. Kako se od 1930-ih nadalje razvijala država blagostanja, knjižnice su poprimale sve važniju ulogu. Danas, nakon više desetljeća udara na slavnu skandinavsku državu blagostanja i s ekstremnom desnicom poput Švedskih demokrata, koji su praktički na vlasti, uloga knjižnice u obrani javnog dobra i jednakog pristupa kulturnim resursima za sve postaje još važnija.

O skandinavskom modelu knjižnice razgovarali smo s Nancy Lindström, knjižničarkom Gradske knjižnice u Göteborgu, po veličini drugom gradu u Švedskoj. U ovoj knjižnici možete birati između stotina aktivnosti tijekom godine, a svi programi su besplatni. Među uslugama i aktivnostima koje se nude, tu su razgovori s piscima, čitateljski klubovi, tečajevi pisanja, tečajevi informatike i digitalnog opismenjavanja, pomoć pri domaćim zadaćama i zajednički satovi učenja za mlade, izložbe, tečajevi švedskog jezika za strance (tzv. „jezični kafići“), makerspace radionice, sati genealogije, društvene igre i videoigre (u sklopu knjižnice postavljen je Playstation), igranje šaha, plesne radionice, koncerti uživo, ljetna okupljanja poput „mangameet“ gdje se tinejdžeri druže i raspravljaju o mangama i animeima – japanskim stripovima i crtićima … Članarine nema, upis u knjižnicu je jednostavan i potpuno besplatan, član može postati svatko bez obzira na to ima li prijavljeno boravište u Göteborgu, a limit na broj posuđenih knjiga je, pazit sad – 100!

Mjesto gdje se mladi mogu okupljati i - okupljaju se (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

„Javna knjižnica je puno više od fizičkog prostora i knjiga koje ona posjeduje – to je živo, aktivno mjesto za učenje, dijeljenje znanja, uživanje u kulturi i istraživanje digitalnih izvora. Po mom mišljenju, javna knjižnica je jedno od rijetkih preostalih mjesta gdje se ne traži članarina niti postoje pravila odijevanja. Nakon besplatnog upisa, korisnici mogu slobodno pristupiti cijelom jednom novom svijetu koji uključuje, ali nije ograničen na – književnost, glazbu, vijesti, filmove i baze podataka”, kaže Nancy Lindström.

Glazbeni odjel knjižnice (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Gradska knjižnica u Goteborgu nudi besplatne sate švedskog jezika za strance - prvenstveno imigrante i strane studente, ali svi su dobrodošli. Lindström nam objašnjava da su aktivnosti švedskih knjižnica regulirane Zakonom o knjižnicama, prema kojemu javne knjižnice moraju posvetiti posebnu pažnju korisnicima kojima švedski nije materinji jezik. 

Dio knjižnice namijenjen ljubiteljima šaha (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

U Göteborgu postoji posebna knjižnična službu pod nazivom „Vuxna i Lärande“ („Odrasli u učenju“) za odrasle učenike i učitelje koji rade s osnovnim obrazovanjem za odrasle. Odjel za mlade na donjoj etaži knjižnice funkcionira kao omladinski društveni centar. Tinejdžeri se druže, igraju društvene i video igre, a u sklopu odjela nalazi se i pozornica gdje se održavaju aktivnosti poput plesa. Tijekom školske godine taj odjel nudi pomoć pri učenju i domaćim zadaćama.

Lindström navodi kako im je još 2009. godine, kad su otvorili odjel za mlade, jedan od glavnih ciljeva bio da se mladi korisnici osjećaju „uključeno, viđeno i saslušano“.

Dostupne su i razne društvene igre (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

„Tako smo počeli, i tako i danas radimo – stalno usavršavamo naše aktivnosti i usluge. Šesnaest godina kasnije, naš odjel za mlade je zaista platforma gdje korisnici od 13 do 25 godina mogu doći čitati, učiti, s našom pomoći ili bez nje, ili upoznati nove prijatelje, igrati igre … Tu je i ugodan kafić, prostor za umjetnost i rukotvorine, izložbe i, ako napravite nekoliko koraka iza ugla, gotovo uvijek se nešto zanimljivo događa na pozornici. Drugim riječima, to je inovativna, nekonvencionalna knjižnica za mlade, fokusirana na njihove interese i potrebe”, kaže Lindström. 

Dvorana za ples (FOTO: Dora Pavković/Lupiga.Com)

Ovakva knjižnica sjajan je primjer „trećeg mjesta“, pojma koji se u sociologiji odnosi na društvene prostore koji nisu ni dom (prvo mjesto), ni posao (drugo mjesto). Treća mjesta mogu biti kafići, barovi, klubovi, parkovi, društveni centri, javni vrtovi … Knjižnica je posebna upravo po tome što je nekomodificiran prostor otvoren za sve, u kojemu možete čitati, raditi, učiti, surfati, istraživati, igrati se, slušati glazbu, kontemplirati, opuštati se - ili sresti poznato lice, sudjelovati u kulturnim aktivnostima i jednostavno biti dio zajednice. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Dora Pavković/Lupiga.Com

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.