USPON I PAD ENDEHAPEDIJE: Kako je hrvatska Wikipedija dobila novu šansu

Anja Victoria Biser

2. srpnja 2021.

USPON I PAD ENDEHAPEDIJE: Kako je hrvatska Wikipedija dobila novu šansu

Najveća internetska enciklopedija, Wikipedija, koja je danas školarcima jedan od najkorištenijih „izvora znanja“ osnovana je 2001. godine, isprva na engleskom jeziku, da bi se nevjerojatnim tempom počela širiti na brojne druge svjetske jezike. Wikipedija na hrvatskom jeziku lansirana je 2003. godine i već ubrzo je okupirana od strane nekolicine ultradesničarskih administratora, postavši izvorom ideološki obojene propagande, revizionističke povijesti te dezinformacija, posebice po pitanju određene osjetljive povijesne, političke i svjetonazorske građe.

Projekt Wikipedije, može se reći vrlo plemenitih namjera, promovirao se kao slobodna enciklopedija koja funkcionira po principu volonterske suradnje dopuštajući bilo kome da sudjeluje u kreiranju sadržaja. Dok Wikipedija na engleskom jeziku ima milijune članaka te na desetke tisuća suradnika, hrvatska inačica je znatno skromnija i sadrži nešto više od 200.000 članaka te svega nekoliko desetaka redovnih suradnika. Mali broj suradnika zapravo kontrolira još uži krug administratora. Oni su suradnici s posebnim ovlastima poput odobravanja izmjena na člancima, zaključavanja članaka kako se oni više ne bi mogli mijenjati te blokiranja ili odobravanja novih suradnika. Iako je, kako smo rekli, zamišljena kao vrelo znanja kojem svi mogu dati svoj doprinos, u Hrvatskoj su stvari funkcionirale sasvim drugačije, što će redovni čitatelji Lupige zasigurno znati jer smo više puta pisali o toj temi. Naime, hrvatski administratori su najvećim dijelom odgovorni za dugogodišnju nakaradnu situaciju na hrvatskoj inačici Wikipedije.

Wikipedija u službi nacionalne mitomanije

Grubim i vulgarnim zahvatima u HR Wikipediju temeljenima na manipulaciji informacijama ili čak lažima, određene interesne skupine krajnje hrvatske desnice došle su u poziciju da već više od desetljeća oblikuju javno mnijenje i diskurs. Ovo je posebno osjetljivo kod mladih koji tek prikupljaju znanje i formiraju vlastiti svjetonazor, a Wikipediju često uzimaju kao legitiman izvor informacija na temelju kojih potencijalno i formiraju svoja stajališta. Problem je to koji je prisutan gotovo u svim Hrvatskoj susjednim zemljama koje imaju Wikipediju na vlastitom jeziku, a i porive za nacionalnom mitomanijom i grubim "peglanjem" povijesti. Međutim, u Hrvatskoj je taj problem bio najizraženiji.

Profesor Hrvoje Klasić, ugledni povjesničar na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, svojevremeno je ovako pojasnio problematiku HR Wikipedije: „mnoštvo objava temelji se na lažima i dezinformacijama te na revizionističkom pristupu hrvatskoj povijesti, što znači da se relativizira zločinački karakter ustaškog režima, da se umanjuju žrtve koje su nastradale od ruku ustaša te da se na povijest socijalističke Jugoslavije i Tita gleda isključivo negativno. Pri tome se, primjerice, nerijetko navode neke liste prema kojima je Tito navodno jedan od najvećih zločinaca u povijesti i slično". 

Hrvoje Klasić
"Wikipedija relativizira zločinački karakter ustaškog režima" - Hrvoje Klasić (FOTO: Lupiga.Com)

Usporedbom tekstova na hrvatskoj, engleskoj, srpskoj i bosanskoj inačici Wikipedije upada u oči znatno drugačiji tretman određenih spornih sadržaja; neke informacije dostupne na jednom jeziku često izostaju na drugima, dok su druge informacije i teze različito, pa čak i oprečno prikazane. Tako je, recimo, u engleskoj verziji Tito jugoslavenski komunistički revolucionar i ugledni državnik, dok je u hrvatskoj inačici opisan kao diktator i zločinac. Takvih primjera je na tisuće, a čak i najbenigniji članci upregnuti su u kola nacionalne mitomanije, a kao izvor „činjenica“ kojim se potkrjepljuju tvrdnje nerijetko se navode nimalo vjerodostojne internetske stranice. Koliko daleko je takva „urednička politika“ išla možda najplastičnije prikazuje primjer Wikipedijinog članka o Mladenu Pavkoviću, suradniku nekolicine opskurnih hrvatski portala. Naime, kada se prije nekoliko godina doznalo da je Pavković osuđen na sedam mjeseci uvjetnog zatvora zbog bludnih radnji prema tinejdžerici koja je radila u njegovom uredu, jedan od suradnika Wikipedije pomislio je da bi to bila relevantna informacija u enciklopedijskom članku pa je u postojeći tekst dodao i ovu činjenicu. No, administratori su tu informaciju odmah izbrisali bez vjerodostojne argumentacije. Više suradnika potom je tu informaciju nanovo unosilo, a administratori bi je svaku put marljivo brisali. Trajalo je to mjesecima. Kako bi to spriječili administratori su počeli blokirati suradnike, a potom i zaštitili tekst kako ga više nitko osim njih ne bi mogao uređivati. I tako dan danas na hrvatskoj Wikipediji nema ni slova o tome da je Pavković pravomoćno osuđen jer je napastovao osamnaestogodišnju djevojku, ali zato su tamo sve redom hvalospjevi o njegovom liku i djelu koji zadovoljavaju desničarske narative, zajedno s opsežnom bibliografijom Pavkovićevih tekstova na koju bi netko neupućen pomislio da se radi o osobi koja je zasjenila i Miroslava Krležu i Dobrišu Cesarića.

Nezavisna analiza sadržaja potvrdila svu nakaradnost 

Suradnici koji to nisu mogli trpjeti i koji su bili blokirani od administratora odlazili su na Wikipediju na srpskohrvatskom jeziku, koja nema toliko članaka, ali je daleko najrelevantnija u ovoj konkurenciji. Na pristranu Wikipediju „centrali“ je upućeno na stotine žalbi i stvar se nakon nekog vremena više nije mogla ignorirati. Između veljače i svibnja 2021. godine provedena je analiza sadržaja HR Wikipedije od strane vanjskog stručnjaka za procjenu angažiranog od same Zaklade Wikimedia. Vanjski stručnjak je zaključio da je manipulacija informacijama i sadržajem HR Wikipedije uvelike prisutna u znatnom broju članaka vezanih za osjetljive političke i društvene teme ovih prostora tijekom duljeg vremenskog razdoblja, što diskreditira Wikipediju stavljajući pod upitnik i točnost i vrijednost svih informacija koje su prikupljene na njoj. Također, postoje i šire društvene posljedice za ovo podneblje, odnosu potencijalni utjecaj na formiranje stavova ljudi koji konzumiraju sadržaje HR Wikipedije, oblikujući širi društveni diskurs stvaranjem ideološke pristranosti na temelju netočnih informacija. Pri analizi je utvrđeno da je pristranost strukturirana na ti načina.

„Pristranost pri oblikovanju sadržaja: Poznata i kao emulirana neutralnost. Davanje jednake težine nizu konkurentskih tvrdnji, iznošenje sumnjivih tvrdnji rame uz rame s činjeničnim istinama ili kontekstualizacija činjenica na način koji čitatelje dovodi u zabludu. Pristranost pri odabiru izvora: pozivanje na ne-neutralne izvore bez otkrivanja njihove pripadnosti i/ili upotreba sumnjivih izvora koji podupiru tvrdnje predstavljene u članku. Emulirana neutralnost redovito se oslanja na ovu vrstu pristranosti. Selektivna pristranost: selektivno uključivanje i isključivanje sadržaja bez obzira na njegovu značajnost ili aktualnost kako bi se utjecalo na percepciju čitatelja“, stoji u analizi vanjskog stručnjaka. 

Wikipedija

Ugledni odvjetnik vs najveći zločinac (SCREENSHOT: Wikipedia)

Administratori koji bi trebali funkcionirati na način da filtriraju neprikladan, pristran ili znanstveno neutemeljen sadržaj, na hrvatskoj Wikipediji zapravo djeluju suprotno, promovirajući krajnje desničarske stavove upotrebom upitnih izvora, znanstveno neutemeljenih, fabriciranih ili iskrivljenih informacija te povijesne revizije. Jednako tako, blokiranjem suradnika i stvaranjem lažnih profila onemogućavaju druge da revidiraju netočne sadržaje. Ova razina kontrole od šačice ekstremno desnih administratora je moguća iz razloga što je organizirana skupina korisničkih računa preuzela čitav HR jezični projekt opstruirajući djelovanje neistomišljenika te postavljajući svjetonazorski sebi slične administratore na ključne pozicije. Prema nekim informacijama skupina administratora koji su bili preuzeli kontrolu nad HR Wikipedijom povezani su i van te stranice te dogovaraju glasovanje za administratore između sebe, birajući isključivo sebi podobne. Ispostavit će se da su neki od ključnih administratora, koji bi po pravilima Wikipedije, volonterski trebali raditi na njenom uređivanju, ujedno zaposlenici nekih poznatih desničarskih institucija, poput Hrvatskih studija ili Matice Hrvatske, a jedna od administratorica je i urednica kontroverznog portala Narod. Upućenoj javnosti najpoznatiji administrator, reklo bi se alfa i omega ovog „domoljubnog projekta“, koji se predstavljao kao Kubura, otkriveno je, imao je 28 lažnih profila koje je zloupotrebljavao pri glasanjima.

Takvo ponašanje krši pravila Wikipedije, no iz razloga što je stvorena po principu otvorene enciklopedije, više instance kojima je prijavljen slučaj HR Wikipedije, se ograđuju tvrdeći da ionako ne mogu jamčiti točnost i nepristranost sadržaja. Čak je i Wikipedijin suosnivač Jimmy Wales, iako svjestan problema, dugo godina bio nesklon djelovanju ne želeći time izroditi presedan intervencije viših instanci u sadržaj pojedinih projekata (projekti bi se trebali samostalno generirati i regulirati bez pomoći odozgo) pa su tako trebale godine da se poduzmu mjere za normalizaciju ove situacije.

Kako je uopće pala Wikipedija

Hrvatska inačica Wikipedije je, od svog početka 2003. godine pa do danas, prošla kroz dugi niz promjena. U vrijeme kada je osnovana, da bi se preuzele uzde pojedine jezične inačice, trebalo se samo javiti i iskazati interes za preuzimanje tog jezičnog projekta. Interes je prvi pokazao programer Denny Vrandečić, Hrvat iz Njemačke, koji je i postao prvi birokrat (administrator s pravom davanja ovlasti) ostavši aktivan do 2005. godine. Denny je tad smanjio svoju aktivnost te postavio druga tri administratora – SpeedyGonsalesa, Zmaja i Joya koji su nakon njega nastavili s projektom. Speedy, najaktivniji i tehnički najbolje potkovan admin, tad je izglasan za novog birokrata i tu priča kreće nizbrdo. Prema tekstu objavljenom u Novostima, Speedy se iste godine kad je i preuzeo uzde HR Wikipedije, javno predstavio kao Darko Čokor promovirajući projekt HR Wikipedije u medijima. Ispostavlja se da Čokor surađuje s desničarskim udrugama te ga se moglo naći na portalima zloglasnog Hrvatskog kulturnog vijeća i Naroda. Kako prijedlozi za nove admine mogu doći jedino od strane postojećih, Speedy, očito pristran i ideološki-motiviran, bira podobne suradnike koji preko privatnih dogovora, maltretiranja suradnika koji se usude izraziti drugo mišljenje i nadziranja komunikacije preko tajnog kanala na IRC-u (Internet Relay Chat – kanal preko kojeg se odvija komunikacija vezana za projekte na Wikipediji) preuzimaju kontrolu nad HR Wikipedijom, otvarajući prostor za djelovanje isključivo svjetonazorski sebi sličnih. 

Darko Čokor
SpeedyGonsales - Darko Čokor (FOTO: HTV)

Desničarsko haračenje HR Wikipedijom je, bez većih prepreka, djelovalo do 2009. godine kad je izbio veći sukob. Speedy je, pisale su Novosti, uz pomoć bliske suradnice Roberte F., uzrokovao sukob koji je rastjerao gotovo polovicu aktivnih suradnika te je postavio admine još ekstremnije desnih stajališta – Kuburu i Zeljka. Arbitražni odbor je malo kasnije na rok od godine dana oduzeo ovlasti Speedyju i Roberti zbog mobinga suradnika te uzurpacije i monopola nad sadržajem HR inačice Wikipedije tako da Kubura i Zeljko preuzimaju kontrolu nad HR Wikipedijom te manipulacijom glasovima ukidaju zabranu Speedyju i Roberti F. zbog čega su potom nagrađeni administratorskim pozicijama. Favoriziraju se desničarski stavovi te HR Wikipedija vrvi historijskim revizionizmom, dezinformacijama i izmišljotinama dok se pokušaji uređivanja sadržaja drugih urednika drugačijih stajališta sustavno brišu i ismijavaju. Šačica igrača preuzima potpunu kontrolu nad HR Wikipedijom neometano plasirajući svoju ultradesničarsku ideologiju čitavo jedno desetljeće stvarajući situaciju u kojoj je bilo gotovo nemoguće dovesti u pitanje njihove položaje niti djelovanje. 

Problem pristranih članaka na HR Wikipediji je ponovno doveden u centar pažnje na ljeto 2019. godine nakon što je objavljen članak naslova "The Curious Case of Croatian Wikipedia" u Signpostu – internetskim novinama Wikipedije. U tom se tekstu iznosi čitav problem vezan za manipulaciju sadržaja, blokiranje i opstruiranje suradnika drugačijih svjetonazora te pristranosti i uzurpaciju HR Wikipedije od strane ekstremne desnice. Nedugo zatim na središnjoj meta-Wikipediji, tzv. Meti (koja služi za koordinaciju između različitih projekata) pokrenut postupak opoziva trojice najkontroverznijih administratora HR Wikipedije – Speedyja, Kubure i Zeljka.

Lažni računi i manipulacija

Paralelno, Wikimedia Foundation objavljuje oglas u kojem traži procjenitelja dezinformacija na hrvatskom jeziku koji bi imao za zadatak provjeriti način upravljanja HR Wikipedijom kao i sve prigovore pristigle tijekom godina postojanja iste. Proveden je niz administrativnih mjera protiv spornih administratora koje su kulminirale opozivom administratorskih prava i općom zabranom SpeedyGonsalesu, Roberti F. i Zeljku početkom ožujka 2021. godine. Ispostavilo se da su oni prvenstveno odgovorni za niz problema proizašlih iz zloupotrebe njihovih položaja administratora kao i tzv. "sock-puppeting" – korištenje lažnih profila za uspostavljanje dominacije nad HR Wikipedijom. No, s obzirom da ti isti admini i dalje uživaju potporu određenog dijela HR Wiki zajednice, uvijek postoji šansa da bi ih u budućnosti mogli zamijeniti suradnici sličnih svjetonazora ponovno uzurpirajući projekt. Tim više što mehanizam rješavanja pojedinih problema unutar Wiki zajednice (RfC - Zahtjev za mišljenje) nije posebno koristan ni učinkovit u borbi protiv organiziranog preuzimanja kontrole nad širim dijelom sadržaja poput onog na određenom jeziku, a barem za sad, bolji mehanizam ne postoji.

Odstranjivanjem bivših administratora otvorio se prostor za obnavljanje i repariranje spornog sadržaja na HR Wikipediji s čime su novi administratori već i započeli. Niz kontroverznih članaka, poput onih o Jasenovcu, NDH, Anti Paveliću i Maksu Luburiću, ispravljeni su. Jednako tako odstranjene su i ideološke etikete koje su ultradesničarski suradnici vrlo slobodno prišivali svemu što je odudaralo od njihovih stajališta, na primjer "antihrvatski" i "jugokomunist".

Vanjski suradnik koji je početkom 2021. godine vršio procjenu situacije na HR Wikipediji ustanovio je da postoji „dugotrajna i neosporena prisutnost pristranog sadržaja u velikom broju ideološki nastrojenih članaka koja se može protumačiti kao organizirana dezinformacijska kampanja. To je i očito kršenje osnovnih pravila Wikipedije, osobito prvog i drugog stupa“. On, također, navodi faktore koji su prvenstveno odgovorni za situaciju na HR Wikipediji: manipulativno ponašanje i zlouporaba ovlasti suradnika, preuzimanje kontrole nad HR Wikipedijom od strane malog broja ideološki nastrojenih admina, grupiranje radikalne desnice (unutar i izvan HR Wikipedije) koja je onda planski uređivala sadržaj te upotrebljavala svoje pozicije i ovlasti za regrutaciju suradnika sličnih svjetonazora te potkopavanje i ušutkivanje neistomišljenika, neusklađenost misije (određeni suradnici djelovali su s uvjerenjem da je svrha HR Wikipedije pružiti informacije koje odražavaju konzervativna i domoljubna stajališta, a ne neutralno znanje na hrvatskom jeziku), sustavna opstruiranja tradicionalnih procesa u zajednici te kultura nekažnjivosti i slabi mehanizmi za rješavanje problema unutar Wiki zajednice koje su značajno usporile rješavanje nastalih problema.

Maks Luburić
O Maksu Luburiću se na Wikipediji pisalo samo pozitivno (SCREENSHOT: Nepokoreni grad)

Jednako tako, vanjski suradnik reći će ponešto o problemima koje generira podjela Wikipedije na pojedine jezične inačice, odnosno, uz postojeći srpsko-hrvatski projekt, one na hrvatskom, srpskom i bosanskom jeziku (inače, fun fact, ovaj se jezik na HR Wikipediji ne naziva bosanskim kako mu je službeno ime, nego bošnjačkim, zbog desničarskih tendencija u Hrvatskoj da taj jezik ne postoji, a ako već mora postojati onda se nikako ne smije zvati bosanskim, bez obzira što ga službena politika i sve institucije u RH nazivaju bosanskim; unatoč desetinama i desetinama pokušaja da se to ispravi, administratori su ispravku brisali, a članak štitili od upisa drugih). Procjenitelj dezinformacija na hrvatskoj sramoti i autor analize smatra da ovakva podjela Wikipedije stvara problem iz razloga što je ona uzrokovala etničko-nacionalnu podjelu izvorne srpsko-hrvatske Wiki zajednice potičući i suradnike i korisnike ka priklanjanju „nacionalnim projektima” svake pojedine zajednice. Dodaje i da je takva podjela onemogućila uredničku raznolikost i brojnost potrebnu da bi se održao "zdrav" proces uređivačkog konsenzusa koji postoji u drugim projektima pluricentričnih jezika. Ovo je dovelo do raznih pristranosti, dezinformacija kao i uzurpacije zajednice od malobrojnih i ideološki-motiviranih suradnika koji su se u potpunosti udaljili od načela pružanja znanstveno utemeljenih i neutralnih informacija.

Moguća rješenja

Vanjski suradnik navodi i da je, ukoliko se želi smanjiti mogućnost ponavljanja problema koji se dogodio s HR Wikipedijom, prijeko je potrebno promijeniti i prilagoditi model upravljanja Wikipedije te iznosi nekoliko preporuka za rješavanje postojećih problema. Među ostalim, preporučue moguće objedinjavanje izbora u zajednici za administratorske i dužnosničke pozicije diljem uključenih Wikija (bosanski, hrvatski, srpski) kao i moguće spajanje bosanskih, srpskih i hrvatskih jezičnih projekata u izvorne srpsko-hrvatske jezične projekte smatrajući da bi veća i raznolikija zajednica mogla biti bolje zaštićena od uzurpacije projekta ili manipulacije sadržajem. Kao rješenje vidi i poticanje hrvatske Wiki zajednice da nastavi s uspostavom snažnog sustava lokalnog upravljanja uz nadzor od ostalih dijelova Wikimedije te jačanje globalnog upravljanja cjelokupnom Wiki zajednicom.

Na koncu je sasvim jasno da su događaji na hrvatskoj Wikipediji ozbiljno naštetili ugledu ovog globalnog projekta te su izazvali zabrinutost zajednice po pitanju integriteta tog projekta, kao i mogućnosti nastajanja sličnih problema u drugim jezičnim zajednicama Wikipedije. Održavanje neutralnosti i točnosti sadržaja na Wikipediji je izrazito važno iz razloga što se pomoću konzumiranja sadržaja gradi opći konsenzus, kao i zajednička percepcija stvarnosti. Dakle, neutralnost informacija nije samo bitna za lokalne projekte, već i za širu svjetsku zajednicu koja se oslanja na činjeničnu točnost i utvrđenost informacija pruženih na Wikipediji koja je, na sreću ili na žalost, trenutno najprominentnija svjetska internetska enciklopedija te služi kao primaran način informiranja milijuna ljudi na svim stranama svijeta.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Wikimedia/Lane Hartwell