Naš stalni suradnik Tonći Handabaka donosi vijest da od danas na internetu slobodno možete pogledati treći nastavak Zeitgeista, pa daje recenziju pokreta koji svakim danom okuplja sve veći broj ljudi. Mnogi će već na sam spomen Zeitgeista odmahnuti rukom dajući na uvid da nisu prijemčivi za teorije urote, ali Handabaka pojašnjava da se ovdje uopće ne radi o teoriji urote, nego o prezentiranju svima dostupnih i provjerljivih podataka, odnosno o njihovom stavljanju u pravi kontekst - kontekst svakidašnjeg svjetskog ludila

Glazbena podloga za čitanje teksta - Rage Against The Machine / No Shelter

Danas, 25. siječnja, na internet je za slobodno korištenje pušten treći dokumentarni film Zeitgeist trilogije – 'Zeitgeist: Moving Forward'. Nastavak je to izuzetno ambicioznog rada mladog Petera Josepha gdje jakom argumentacijom, većinom baziranom na provjerljivim činjenicama, stvara poprilično drugačiju percepciju svijeta oko nas.

Zanimljivo, svoj prvi film Peter je napravio potpuno samostalno kao projekcijsku podlogu za svoje koncerte na kojima je nastupao kao udaraljkaš. Ne imajući tada na umu mogućnost, potrebu ili važnost nastavaka ovog filma, u prvom dijelu je sažeo većinu onog što smatra potrebnim za reći. Ukratko, kritizira ulogu i shvaćanje religije, zatim daje posve novi kut gledanja na rušenje svjetskog trgovačkog centra, te analizira razvijanje globalnog bankarskog sustava i njegovu ulogu u današnjem društvu.

Premda Zeitgeist počinje s oštrom kritikom religije, gdje poprilično dugim i možemo reći uvjerljivim izlaganjem drsko ruši sve dogme utemeljene kroz povijest, ova tematika pokazat će se najmanje relevantnom za konačnu poantu Zeitgeist trilogije. Kad smo već kod poante, nastavak će pokazati da cijeli smisao leži u tome da film pogleda što veći broj ljudi, a brutalno rušenje svega u što ste vjerovali kao pripadnik bilo koje vjere, nije posebno taktičan početak. Ipak, fenomen religije pokazuje nam da je čovjek oduvijek bio, kako podložan, tako i sklon manipulaciji, te da uz gotovo hipnotičku propagandu može povjerovati u svašta.

Citat Georgea Carlina iz prvog dijela:

'Think about it! Religion has actually convinced people that there's an invisible man living in the sky who watches everything you do, every minute of every day. And the invisible man has a special list of ten things he does not want you to do. And if you do any of these ten things, he has a special place, full of fire and smoke and burning and torture and anguish, where he will send you to live and suffer and burn and choke and scream and cry forever and ever 'til the end of time! - But He loves you.'

Vjerojatno se za većinu neamerikanaca tematika napada na blizance čini zanimljivom, ali i ne toliko bitnom materijom. Šteta, jer sliku koju nam ovaj dokumentarac slaže, možemo usporediti s velikom slagalicom koja je zbog unošenja ključnih dijelova (vješto skrivanih od vlasti i vodećih medija) u potpunosti promijenila značenje i kao takva postala itekako bitna za shvaćanje političkih zbivanja u današnjem svijetu. Ugrubo, nameće se teorija da je Amerika ili orkestrirala ili dozvolila da se napad nesmetano odvije, što je rezultiralo masovnim strahom među stanovništvom, te si tako olakšala provedbu inače neprolaznih rezolucija kao npr. okupacije Afganistana i Iraka. Motiv ulaska u Irak nam je svima poznat, no što se Afganistana tiče, dokumentarac nam donosi neke zanimljive informacije, pa između ostalih i sljedeću:

Prije 1980. godine, Afganistan je proizvodio 0 posto svjetske količine opijuma. Nakon što je CIA podržala mudžahedine u ratu protiv Sovjeta, do 1986. godine proizvodnja je narasla na 40 posto, čime je značajno olakšano financiranje u borbi protiv komunista. Do 1999. godine, proizvodnja je narasla na nevjerojatnih 80 posto. Međutim, talibani neočekivano dolaze na vlast 2000. godine te iz vjerskih razloga uništavaju 93 posto postojećih plantaža maka. Sljedeće godine Amerika ulazi u Afganistan, a danas proizvodnja stoji na zadovoljavanju 90 posto svjetskog tržišta heroinom.

Razgovor s autorom filma Peterom Josephom

Peter Joseph: 'The true terrorists of our world do not meet at the docks at midnight, or scream "Allahu Akbar" before some violent action. The true terrorists of our world wear 5000 dollar suits and work in the highest positions of finance, government and business.'

Suradnja osovine koju Joseph spominje, vrhovne banke – politika – korporacije, tema je ostatka prvog dijela i većine drugog filma nazvanog - Zeitgeist Addendum. Ako ste ikada željeli saznati kako uistinu funkcionira monetarni sustav, od kreiranja novca pa na dalje, po kojem principu banke pozajmljuju novac, kako i zašto nastaje inflacija, zašto svakoj državi unutarnji dug nezaustavljivo raste, zašto dolazi do svjetskih financijskih kriza i da li su one možda namjerno izazvane, kakvi su stvarni interesi IMF-a te da li banke profitiraju od ratova, pogledajte Zeitgeist Addendum.

Prilično jasno, detaljno te nerijetko šokantno izlaganje možda vas potakne i na provjeravanje istinitosti navedenih informacija, kao što je recimo ta da je američka centralna banka u privatnom vlasništvu ili da je američka firma I.G. Farben u drugom svjetskom ratu opskrbila Nijemce sa 84 posto iskorištenog eksploziva. Možda vas iznenadi i činjenica da je J.D. Rockefellerova tvrtka 'Standard oil', pomoću koje je postao prvi svjetski milijarder, prodajom goriva u vrijednosti od tada velikih 20 milijuna dolara, omogućila Luftwaffeu poznato bombardiranje Londona ...

David Rockefeller

David Rockefeller: "We are grateful to the Washington Post, The New York Times, Time Magazine and other great publications whose directors have attended our meetings and respected their promises of descretion for almost 40 years, it would have been impossible for us to develop our plan for the world if we had been subjected to the lights of publicity during those years. but, the world is more sophisticated and prepared to march toward a world government. The supranational sovereignty of an intellectual elite and world bankers is surely preferable to the national auto-determination practiced in past centuries"

Vrlo je zanimljiva informacija da centralne banke, koje 'štampaju' novac za državu, zapravo posuđuju novac državi s kamatama. Pojam 'štampanje' je postao samo simboličan termin budući da samo tri posto izdanog novca postoji u fizičkom obliku. Budući da se novac distribuira opet kroz banke i kamatarske zajmove, postavlja se pitanje: odakle dolazi novac koji je potreban za vraćanje kamata, ako je na tržište izašla samo glavnica? Ni od kuda. Rezultat je sve veća oskudica novca na tržištu koja rezultira sve češćim bankrotima i sve lošijim standardom građana što se po današnjem sistemu rješava samo na jedan način – 'štampanjem' novog novca. Naravno, takva praksa obećava inflaciju, veće zaduživanje te sve veće bogaćenje banaka.

Banke su, napominjemo, privatne. Da li ima potrebe uopće naglašavati kako su bankari pronašli način da utječu na vrhovne političare? Orijentacije radi, jedna od najvećih današnjih bankarskih grupa, 'Goldman Sachs', prošle je godine imala neto profit od preko osam milijardi dolara, a ista ta grupa je prije nekoliko dana uložila pola milijarde dolara u većini nam dragi Facebook. Informacija je, čini se, na cijeni.

Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (1743 – 1826): 'If the American people ever allow private banks to control the issue of their currency, first by inflation, then by deflation, the banks and corporations that will grow up around them will deprive the people of all property until their children wake up homeless on the continent their Fathers conquered...I believe that banking institutions are more dangerous to our liberties than standing armies... The issuing power should be taken from the banks and restored to the people, to whom it properly belongs.'

Treba naglasiti da Zeitgeist nije klasična teorija zavjere od kojih mnogi danas zaziru. U takvim filmovima smo obično bombardirani velikim brojem manje bitnih, i često, teško provjerljivih informacija, gdje nas autor uporno navodi na određeni zaključak koji je nerijetko teško prihvatiti. Uzmimo za primjer Davida Ickea, gdje u pojedine aspekte njegove teorije možete samo vjerovati ili ne vjerovati. Kod Zeitgeista je stvar potpuno drugačija. Ovdje raspolažete sa gomilom provjerljivih informacija koje su strukturirane na način da stvore sliku koja će vas uputiti u srž problema. S takvom slikom se neće svi do kraja složiti, ali će svakako mnoge potaknuti da drugačije gledaju na stvari koje su do tada prihvaćali zdravo za gotovo. Osim toga, danas ćemo naići na mnoštvo radova koji se bave kritikom društva u stilu 'Kuda ide ovaj svijet?', ali se ne bi moglo reći da ih je previše koji nude viziju konkretnog rješenja. Peter Joseph nam u drugom dijelu Addenduma predstavlja rješenje u koje on sam vjeruje, tzv. Venus Project.

Peter Joseph

Peter Joseph: 'The illusion of democracy is an insult to our intelligence. In a monetary system, there is no such thing as a true democracy, and there never was.'

Pokrenut 1995. godine od strane samoukog arhitekta, inovatora, dizajnera i futurista Jacquea Fresca, te njegove partnerice Roxanne Meadows, Venus Project je gotovo utopistička ideja koja nas uvjerava u mogućnost funkcioniranja društva bez novca, detaljno promišljajući nove međuljudske i materijalne odnose. Unatoč nekim briljantnim tehnološkim inovacijama, orijentiranim ka samoodrživom razvoju, te vrlo zanimljivim predviđanjima o promjeni funkcioniranja ljudske psihe u svijetu gdje novac ne postoji, mnoga pitanja ipak ostaju neodgovorena.

Najnoviji film, Zetgeist: Moving Forward, u nepuna tri sata se prvenstveno posvećuje razradi ove zahtjevne teme kroz iscrpne intervjue sa stručnjacima iz relevantnih područja. Međutim, u uvodu filma postoji opasnost da zbog manjka dramatičnosti i dinamike, karakterističnih za prva dva dijela, gledatelji s nešto manjim stupnjem strpljenja olako odustanu od praćenja ovog nekomercijalnog uratka. Takav propust ne preporučamo budući da i treći nastavak Zeitgeista ispunjava veliku većinu naših očekivanja, bez obzira kako smo opredijeljeni. Film možda doživite kao zanimljivu fikciju, predmet ismijavanja, fascinantan dokumentarac ili projekt vrijedan vjerovanja, ali ravnodušnost jednostavno ne ostaje kao opcija. 

Johann Wolfgang Von Goethe (1749 – 1832): 'None are more hopelessly enslaved than those who falsely believe they are free'

Tonći Handabaka, Lupiga.Com