Hrvatska književna scena sve je dinamičnija, stoga ne čudi što smo nedavno dobili i "Centar za knjigu", a jedan od prvih poteza te nove književne institucije u Rvata bilo je pokretanje novog književnog časopisa. U nastavku teksta zavirite između korica prvog broja "Teme:", a potom trčećim korakom u najbližu vam knjižaru po svoj primjerak

Centar za knjigu objavio je krajem siječnja prvi broj časopisa Tema:, koji će - u prvo vrijeme dvomjesečno, ali s namjerom da preraste u mjesečnik - pratiti i analizirati život knjige na razini svih sudionika u procesu njezina nastanka i putova, tržišnih i drugih, kojima dolazi do čitatelja, sa svim pratećim teškoćama i problemima.

Zamisao uredništva - glavni urednik Branko Čegec, operativna urednica Vanda Mikšić - jest u svakom broju ponuditi čitateljima temat koji će problematizirati neki od tih aspekata, otvarajući prostor kritičkog promišljanja, analize i dijaloga, te mobilizirajući veći broj stručnih suradnika. Upravo objavljeni prvi dvobroj, koji je sufinanciralo Ministarstvo kulture, postavlja tako pitanje sudbine knjige, raščlanjujući i komentirajući na preko dvadeset stranica situaciju u Hrvatskoj, te je uspoređujući s iskustvom nekih drugih europskih zemalja, od Njemačke, Francuske, Italije, Nizozemske i Norveške, do Poljske, Češke i Slovenije, o čemu su tekstove napisali Alida Bremer, Brankica Radić, Mitja Čander, Krystyna Pieniazek, Dariusz Nowacki, Munib Delalić, Janja Marijanović, Bernard Lefort i Sereine Berlottier.

Pored tematskog bloka, časopis će iz broja u broj nuditi osvrte, kritike, književne tekstove, portret autora, a dat će prostora i ozbiljnim, analitičnim i polemičnim intervjuima s osobama koje na bilo koji način kreiraju i animiraju prostor knjige. Na ukupno 106 stranica i oko 200 kartica tekstualnog materijala za koji design i layout potpisuje Zlatko Kopljar, ovaj dvobroj Teme: donosi intervju Ede Popovića sa Slobodanom Prosperovim Novakom te kritički prikaz Seida Serdarevića o Novakovoj nedavno objavljenoj Povijesti hrvatske književnosti.

Thomas Bernhard portretiran je člancima Zvonka Makovića, Daše Drndić i Ivane Sajko, kao i ulomkom iz knjige Podrum u prijevodu Helen Sinković. Slađana Bukovac razgovarala je s libanonskom spisateljicom Hodom Barakat.

Od književnih tekstova časopis objavljuje prozu Velibora Čolića, autora koji već desetak godina živi u Francuskoj, u kojoj su njegova djela doživjela uspjeh, novelu mlade češke spisateljice Magdalene Platzove u prijevodu Petra Vukovića, kratke proze Kemala Mujčića Artnama, te poeziju danskog pjesnika Erika Stinusa u prijevodu Dore Maček.

Tema: donosi i velik broj kritičkih tekstova: Leonida Kovač piše o Barthesovoj Svijetloj komori, Slađana Bukovac o Francuskom nadrealizmu Višnje Machiedo te romanu Leica format Daše Drndić, a Žarko Paić o Imperiju Michaela Hardta i Antonia Negria. Feđa Vukić analizira Buckminstera Fullera, Milan Pavlinović, pak, knjigu Howarda Sounesa Charles Bukowski u zagrljaju mahnitog života.

Esej Tvrtka Vukovića bavi se kulturološkim aspektima romana Izlaz Zagreb jug Ede Popovića; Silvestar Vrljić piše o zbirci pjesama Branka Vasiljevića Zid, nagrađenoj nagradom Goran za mlade pjesnike na Goranovom proljeću, a Seid Serdarević o Don Juanovoj velikoj ljubavi i malom balkanskom ratu Ludwiga Bauera.

O novom kolu biblioteke Živi jezici Naklade MD piše Kristina Peternai, dok se tekst Katarine Luketić bavi novopokrenutim časopisom Fantom slobode.

Blok posvećen sajmovima knjige sadrži tekstove o Interliberu, Festivalu knjige u Puli te pariškom Sajmu drukčije knjige, kao i kalendar ovogodišnjih sajmova knjige u svijetu.

Kruno Zakarija za Temu: je napisao polemički tekst o standardima hrvatske znanosti, dok Ana Lederer zaključuje broj komentarom o poziciji urednika na predstavljanju knjiga.

Časopis se može nabaviti u knjižarama po cijeni od 40 kuna, a godišnja pretplata za šest svezaka (12 brojeva) stoji 150 kuna. Tema: je otvorena i za oglašavanje, te za pisma i komentare čitatelja.