SVIJETLA BUDUĆNOST: Ovim ritmom energetska obnova potrajat će još točno 125 godina

A.B.

12. prosinca 2023.

SVIJETLA BUDUĆNOST: Ovim ritmom energetska obnova potrajat će još točno 125 godina

Konferencijom „Zelena budućnost grada”, koju je u Zagrebu organiziralo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u ponedjeljak su predstavljene mogućnosti financiranja projekata zelene urbane obnove. Interdisciplinarnom dijalogu koji se odvio u Kockici na Prisavlju prisustvovalo je dvjestotinjak sudionika, od građana i udruga zainteresiranih za urbanizam i održivi razvoj, preko investitora fokusiranih na 135 milijuna eura namijenjenih zelenoj infrastrukturi iz fondova Europske unije, do članova akademske zajednice i predstavnika općina i gradova.

Troje od petero stanovnika Hrvatske živi u gradovima koji su, i u uređenijim zemljama nego što je to Hrvatska, iznimno neotporni na klimatske promjene. To se posebno odnosi na ljetne vrućine, ali i sve učestalije poplave. Grad Zagreb dom je pak gotovo trećini Hrvata te je najveće urbano središte u zemlji. 

Kućanstva u Hrvatskoj „zaslužna” su za potrošnju oko polovine ukupne energije i zbog toga je energetska obnova zgrada višestruko korisna urbanim sredinama. S jedne strane štedi energiju potrebnu za grijanje i hlađenje, čime doprinosi smanjenju štetnih plinova smanjujući utjecaj klimatskih promjena, dok s druge strane, energetski učinkovite kuće i stanovi donose gotovo trostruku uštedu na računima za energiju što direktno utječe na raspoloživ dohodak kućanstava. Ovo se pak pozitivno odražava na ekonomske prilike u zemlji u vidu rasta ekonomije i kreditnog rejtinga zemlje.

„Klimatske promjene, kao što smo svi svjesni, nažalost su tu. One su sve izraženije i nepredvidljivije, ali smo isto tako i svjedoci šteta koje prouzročavaju poplave, bujice i potresi”, istaknuo je na konferenciji direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Luka Belan.

Zelena budućnost grada
EU ukupno ulaže 2,5 milijardi eura u energetsku obnovu zgrada (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)

Europska Unija jedan je od najvećih pobornika borbe protiv klimatskih promjena te se zalaže za održavanje zagrijavanja Zemljine atmosfere u okviru do 1,5 stupnjeva celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Obzirom na neotpornost gradova na klimatske promjene, kao i činjenicu da 75 posto stanovnika EU u njima živi, Unija ukupno ulaže 2,5 milijardi eura u energetsku obnovu zgrada.

EU je za zelenu infrastrukturu Hrvatskoj, samo do 2027. godine, osigurala 135 milijuna eura kroz sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te programa Konkurentnost i kohezija. Na konferenciji su predstavljene brojne mogućnosti za sufinanciranje projekata sredstvima EU od kojih je možda najinteresantniji podatak kako je Strategijom zelene urbane obnove sufinancirano 17 projekata na potresom pogođenim područjima, pohvalili su se u Ministarstvu prostornog uređenja i graditeljstva. 

Nakon potresa 2020. godine u Zagrebu je zabilježeno preko 40.000 oštećenja na zgradama od kojih brojni objekti i danas čekaju obnovu te su ulaganja Europske unije u zelenu infrastrukturu idealna prilika da se napokon i Zagreb obnovi.

„Kada je u pitanju trošenje sredstava i realizacija projekata koji se financiraju europskim sredstvima, Hrvatska je u samom vrhu ulaganja u energetsku obnovu zgrada, kako javnih tako i stambenih”, izjavio je ministar graditeljstva Branko Bačić.

Branko Bačić - Zvonimir Frka Petešić
Branko Bačić i Zvonimir Frka Petešić na konferenciji (FOTO: MPGI)

Usprkos potporama EU i riječima ministra graditeljstva, Predstojnik Ureda predsjednika Vlade, Zvonimir Frka Petešić, upozorio je kako Hrvatska trenutno obnavlja tek 0,8 posto stambenog fonda. Ukoliko se nastavi ovakvim ritmom, dakle, naša će zemlja (do sada sagrađene stambene objekte) obnavljati još točno 125 godina. Frka Petešić stoga je precizno izračunao kako, ukoliko želimo poštivati standarde EU te obnoviti stambeni fond do 2050. godine, moramo obnavljati 3,7 posto stambenog fonda godišnje. Jednostavnim rječnikom - Hrvatska mora ubrzati energetsku obnovu postojećeg stambenog fonda za gotovo 500 posto. 

Na zagrebačkoj konferenciji su sudjelovali i brojni članovi akademske zajednice, među kojima izdvajamo Margaretu Zidar s Energetskog instituta Hrvoje Požar. Okupljenima je objasnila što građanima praktično znače ulaganja u zelenu infrastrukturu. Naime, brojni zapušteni i neiskorišteni objekti EU novcem mogli bi se prenamijeniti, sanirati i vratiti javnosti na korištenje. Isto vrijedi i za zapuštene zelene površine koje bi time ponovo postale funkcionalne, privlačnije i na usluzi građanima.

Ne tako davno, arhitekti i urbanisti razmišljali su o detaljima poput vrsta stabala koja sade ispred zgrada koje projektiraju. Tako je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, uvriježen običaj bio saditi bjelogorično drveće ispred osunčanih fasada. Na taj su način zimi stabla propuštala sunčevu svjetlost u unutrašnjost stanova. Ljeti su pak guste krošnje stanare čuvale od jakog sunca osiguravajući hladovinu te umanjujući potrebu za mehaničkim hlađenjem i grijanjem prostora. Današnji investitori se uglavnom ne pridržavaju ovih pravila te na građevinskim parcelama jedva da ostavljaju mjesta za zelene površine.

Planiranje zelene infrastrukture
Planiranje zelene infrastrukture (ILUSTRACIJA: Energetski institut Hrvoje Požar)

Boris Iharoš iz Hrvatske komore arhitekata kao primjere zelene infrastrukture u urbanim područjima naveo je ozelenjivanje velikih parkirališta, upotrebu zelenih krovova i fasada kao i vrtova na zgradama. Naglasio je i kako obnovom starih i zapuštenih zgrada produljujemo vijek trajanja objekata kao i materijala od kojih su ti objekti građeni što također umanjuje potrebu za energijom potrebnom za izradu novih materijala. 

Kada govorimo o ovim mjerama zelene infrastrukture vrijedi primijetiti da je, na primjer, ozelenjivanje velikih parkirališta u Zagrebu gotovo nevidljiva pojava u arhitektonskim rješenjima zadnjih tridesetak godina. Zeleni krovovi gotovo da se mogu nabrojati na prste dvije ruke, a urbanih vrtova je, općenito, u gradu još uvijek nedovoljno.

U sklopu konferencije, u predvorju velike dvorane na Prisavlju, nevladina udruga Terra Hub postavila je izložbu „Klimatski rječnik”. Riječ je o plakatima koji razumljivim jezikom građanima objašnjavaju osnovne pojmove o klimatskim promjenama. Plakate su izradili studenti Sveučilišta Sjever u Koprivnici, a rječnik u digitalnom obliku možete konzultirati ovdje.

Nadja Orkić
Jedan od plakata (ILUSTRACIJA: Nadja Orkić/Terra Hub)

Uz plakate stoje i kratki opisi klimatskih pojmova. Na ovom mjestu ćemo izdvojiti objašnjenje pojma „građanska energija".

„Građanska energija podrazumijeva demokratski pristup energiji kroz uključivanje građana u planiranje, oblikovanje, investiranje i upravljanje energetskim sustavom. Inicijative građanske energije koriste razne pravne oblike kao što su energetske zadruge, energetske udruge, zaklade, dionička društva, tvrtke, energetske zajednice građana, zajednice obnovljivih izvora energije, neformalne zajednice poput inicijative grupnog investiranja, skupine aktivnih kupaca“, stoji uz plakat koji je izradila Nadja Orkić.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Lana Slivar Dominić