SVIJET PO HDZ-U: Pozvali ste srpskog književnika u goste? Baš u studenom? Sramota i provokacija!
„Sa žaljenjem smo uočili da u programu nije predviđena ni jedna jedina tema o Vukovaru, čiju obljetnicu stradanja cijela Hrvatska obilježava upravo tih dana, a napose 18. studenoga, dan kad je grad pao u ruke agresora i kad je smaknuto mnogo ljudi, uključivši i ranjenike iz vukovarske bolnice. Koja i čija je to politika, tko je sastavio program? Vukovar tu nije mogao biti zaboravljen slučajno, nego samo namjerno“, stoji u pismu koje je Petar Škorić, predsjednik splitskog HDZ-a i zastupnik u Hrvatskom saboru, uputio Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.
Ovaj političar s neostvarenom karijerom djelatnika u kulturi, koji, očito, pokazuje sklonosti da odlučuje o knjižničnom programu, nije stao na ovome. U nastavku pisma ustvrdio je kako je neobilježavanje pada Vukovara sramota i „vrlo vjerojatno“ provokacija te dodao da očekuju ne samo ispriku za takvo ponašanje, već i obećanje da se to više neće dogoditi. Pri tome nije napisao tko su to „oni“, što može malo zbuniti čitatelja s obzirom da se na kraju pisma potpisao samo on.
Ovaj HDZ-ov „jurišnik“ na sve što ne ocijeni dovoljno domoljubnim često je u pohodu na „izdajnike“ pa se tako u široj javnosti proslavio kada je nakon ukidanja emisije Hrvatska uživo napao novinarku Maju Sever da „mrzi sve hrvatsko“ da bi se poslije ispričavao. No, vratimo se na njegova pisma.
HDZ-OVAC ODUŠEVLJEN ZBOG GAŠENJA 'HRVATSKE UŽIVO': „Emisiju uređuje osoba koja mrzi sve hrvatsko“
Iako su iz knjižnice demantirali da nisu obilježili stradanje Vukovara, Škorić je nastavio s napadom, pa je poslao još jedno pismo, a potom cijelu prepisku objavio na svojoj službenoj internetskoj stranici i na svojoj Facebook stranici (pisma u cjelosti na ovom linku). A evo i dijela odgovora iz knjižnice.
Uzalud je ravnatelj objašnjavao bijesnom HDZ-ovcu kako njegova knjižnica godišnje ima preko 1.000 programa te kako sve udruge i pojedinci u knjižnici na zahtjev dobivaju svoj prostor (SCREENSHOT: GoogleMaps)
„Gradska knjižnica Marka Marulića u suradnji s Književnim krugom iz Splita i splitskom HVIDRA-om je Mjesec hrvatske knjige koji traje od 15. listopada do 15. studenog posvetila Vukovaru. Uz pomoć naših sugrađana organizirali smo prikupljanje knjiga za Gradsku knjižnicu Vukovar. Naši djelatnici zaprimili su i zapakirali gotovo 3000 knjiga koje su građani Splita donosili u naše knjižnice i darovali za Vukovar i Slavoniju. Radi se o preko 400 kutija knjiga konkretne pomoći Vukovaru“, stoji u odgovoru Dražena Šaškora, ravnatelja Gradske knjižnice Marka Marulića.
Međutim, uzalud je ravnatelj objašnjavao bijesnom HDZ-ovcu kako njegova knjižnica godišnje ima preko 1.000 programa u svojim prostorima te kako sve udruge i pojedinci u knjižnici na zahtjev dobivaju svoj prostor.
„Aktivnosti knjižnice poštujemo, ali smo izrazili negodovanje da ni jednom jedinom aktivnosti knjižnica nije obilježila dan 18. studenoga, dan stradanja Vukovara i Škabrnje, koji je obilježila cijela Hrvatska i sve njezine kulturne i druge ustanove. Ponovno molimo za to objašnjenje, javnu ispriku i obećanje da se to više nikad ne će dogoditi“, uporan je ponovo Škorić u maniri osnovnoškolskog profesora, kao da se obraća svom neposlušnom učeniku.
"Čime to večer uoči obljetnice prostor i pažnju Gradske knjižnice Marka Marulića zaslužuje udruga Kurs više od braniteljskih udruga, čime jedan 'master menadžer u kulturi' više od Blage Zadre", još se u prvom pismu upitao Škorić, izgleda, malkice nezadovoljan time što se knjižnica drznula baš u mjesecu studenom pozvati u goste mladog srpskog pisca Srđana Miljevića, koji živi i radi u Njemačkoj te je dobitnik nagrade na zagrebačkom Festivalu kratke priče 2017. godine. Ne pomaže ni činjenica da je isti angažiran u njemačkoj mirovnoj organizaciji Forum Ziviler Friedensdienst.
„Što se tiče podudarnosti nastupa srpskoga pisca u Knjižnici u predvečerje Dana sjećanja na tragediju Vukovara i Škabrnje, za to hrvatskoj javnosti ne treba nikakvo objašnjenje, a napose ne da je on član neke mirovne inicijative. Nema te demokracije i slobode misli i govora na koju se itko može pozvati da objasni taj postupak“, skočio je Škorić i upitao se kako to da se nastup srpskog pisca, da citiramo „toga časnog gospodina“, baš poklopio sa 17. studenim, danom uoči obilježavanja Dana sjećanja na vukovarske i škabrnjske žrtve. Pri tom je predsjednik splitskog HDZ-a primijetio da „može ta udruga biti najmirotvornija na svijetu“, ali da za nju, on to očito zna jer je valjda proveo anketu, „u Splitu nikad nitko nije čuo“, niti je ikad „bila aktivna u mirotvorstvu i pomirenju u našoj sredini“.
Škorić na sjednici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost čiji je potpredsjednik (FOTO: Hina)
I u drugom pismu Škorić inzistira na isprici i obećanju da se neće ponoviti, a kada je, pretpostavljamo, ravnatelj knjižnice shvatio da više nema smisla dopisivati se sa Škorićem, HDZ-ovac je prepisku slavodobitno i objavio, uz snebivanje svojih pratitelja na Facebooku koji ne mogu shvatiti kako je moguće da se ovakav „propust“ knjižnici dogodio, među kojima ima i onih koji pozivaju i na smjenu ravnatelja.
Podsjetimo, Škorić je rođen u Rošnjačama, tridesetak kilometara od Tomislavgrada, a po zanimanju je diplomirani novinar. Predsjednik splitskog HDZ-a postao je u travnju 2012. godine, a danas u Saboru obavlja niz dužnosti - potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost; član Odbora za obranu; Odbora za turizam; Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu; Odbora za međuparlamentarnu suradnju; zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Dodajmo i da kao jedan od razloga zašto objavljuje ovu prepisku Škorić navodi kako je ostao šokiran tehničkim odgovorom ravnatelja knjižnice u kojem nema nimalo „empatije prema hrvatskim žrtvama“, očito, smatrajući kako je predsjednik gradskog HDZ-a prava adresa koja ocjenjuje ima li netko dovoljnu dozu empatije ili je nema. Pri tome žrtve kao da nisu bitne (jer na ovakav se način, moralo bi mu biti jasno, ne izražava pijetet prema žrtvama), već su samo sredstvo koje ima dovesti do cilja. Osim toga, po svemu sudeći, postoji mogućnost da Škorić i njegova stranka imaju pretenziju da jedino oni propisuju tko sve mora obilježavati koje događaje i u kojoj mjeri. Ili to već rade?
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Hina
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"
Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 1887. – Švicarska, 1976.) i Vladimir Prelog (Sarajevo, 1906. – Mammern, Švicarska, 1998.) jedini su hrvatski dobitnici Nobelove nagrade na području znanosti. Zanimljivo je da su obojica dobila nagrade za kemiju, Ružička 1939. a Prelog, kao njegov učenik i nasljednik, 1975.