Ne znam kako kod vas dragi moji, ali kod nas raspičilo proljeće, evo ga 29 stupnjeva je vani. A šta to piči, šta to grije, pita se neupućen lupež u Eskimlandu? To sunce piči, drugovi Eskimi, kliknete li na opširnije saznat ćete više o svemu, a možda nađete i nikad ranije objavljenu fotografijom snježnog čovjeka - Jetija. I to golog, sa sisama. I još kara snježnu ženu uz to

Kako ste vjerojatno već pretpostavili, nikakvog ovdje nema jetija, a još manje ima karanja dva jetija. Ali zato možete pročitati sve što ste htjeli znati o Suncu, a tata i mama vam nisu znali reći. Ne štedite se, ovdje ćete naći i ono što nije znala niti vaša učiteljica, nastavnica, a bogami niti profesorica. Dakle, sve o Suncu iz pera meni nepoznatog Natka Bajića.

Promjer [km] 1 392 000
Masa [kg] 1,99 * 1030
Gustoća [g/cm3] 1,41
Sila teže [Zemlja=1] 27,96
Trajanje dana [d] 25,38
Temperatura [°C] 6000

Sunce je tek jedna od 200 milijardi zvijezda u Mliječnoj Stazi, našoj galaksiji. Potpuno prosječna, i po veličini i temperaturi i starosti. No za život ljudi i svih živih bića na Zemlji ono predstavlja nešto mnogo više - izvor svjetlosti, života! Oduvijek su ljudi bili fascinirani Suncem, u mnogim mitologijama smatralo se božanstvom. Egipćanima je tako bio vrhovno božanstvo - Amon Ra, stari Grci su ga zvali Helios a Rimljani Sol. Daleko je najveći objekt Sunčevog sustava, sadrži oko 99,8% njegove ukupne mase (svih planeta, satelita, asteroida, kometa, prašine zajedno!). Upravo zbog svoje ogromne mase, oko Sunca kruže svi drugi objekti, te još važnije, njegova masa je dovoljna da stvori uvjete visokog tlaka i temperature u njegovoj jezgri, zbog kojih nastaju nuklearne reakcije fuzije, tj. spajanja dvaju atoma vodika u atom helija, što svim zvijezdama daje energiju da bi tako snažno zračile.

Sunčeva kugla sastoji se od više slojeva (ljuski). Površinski sloj naziva se fotosferom, čija je temperatura oko 6000°C. Promatrajući Sunce, možemo uočiti tamne mrlje, koje nazivamo sunčevim pjegama. One izgledaju tamne zbog toga što je njihova temperatura oko 2000 stupnjeva manja od ostatka fotosfere. No kad bi na neki način "izdvojili" prosječnu sunčevu pjegu, blještila bi čak i jače od našeg Mjeseca! Sunčeve pjege mogu biti ogromne, i do nekoliko puta veće od Zemlje, a uzrokovane su složenim Sunčevim magnetskim poljem. Vrlo tanki sloj kromosfere leži iznad površinskog sloja, fotosfere. Iznad nje nalazi se sunčeva atmosfera, korona, koja se proteže milijunima kilometara u svemir. Temperature u koroni dostižu enormne vrijednosti, preko 1 000 000 °C. Zbog svog slabog sjaja korona je vidljiva samo za vrijeme potpune pomrčine Sunca.

Sunčevo magnetsko polje vrlo je jako i vrlo složeno. Područje njegovog utjecaja naziva se magnetosfera i proteže se daleko iza Plutona. Sunčevo magnetsko polje zaslužno je i za tzv. sunčev vjetar. Taj vjetar se sastoji od slobodnih elektrona i protona, a od Sunca je izbačen brzinom od oko 450 km/s. Sunčev vjetar jako utječe i na Zemlju, jer u sudaranju s ioniziranim atomima kisika i dušika u našoj atmosferi nastaje prekrasna polarna svjetlost, ali i brojni problemi kao što su kvarovi na dalekovodima i trafostanicama, smetnje u radio i TV signalima i sl.

Smatra se da je Sunce staro oko 5 milijardi godina. Od svog postanka, ono je iskoristilo polovicu vodika u jezgri, tako da se smatra da će živjeti još nekih 4 milijarde godina, tijekom kojih će se njegov sjaj udvostručiti, što će naravno utjecati i na Zemlju, svi oceani će ispariti i više neće biti života. Na samom kraju svog životnog puta Sunce će doživjeti helijev bljesak, u kojem će se za nekoliko trenutaka napuhati gotovo do Zemlje! Nakon povlačenja, ostati će hrpa materijala koja će formirati planetarnu maglicu oko Sunca, tada jako vrućeg bijelog patuljka. 

E zato piči kako piči i zato se znojim. A tek kad upeknu juli i august!!!