POVIJESNI SPORAZUM: „Dogodilo se ono čega se industrija fosilnih goriva najviše bojala“
Nakon gotovo tri desetljeća borbe, fosilna goriva konačno su po prvi put i službeno ušla u prvi globalni sporazum dogovoren jučer na 28. zasjedanju Okvirne konferencije o klimatskim promjenama UN-a (COP28) u Dubaiju. Nakon dva tjedna mukotrpnih pregovora 198 zemalja i nadnacionalnih entiteta poput EU, jednoglasno su dogovorili okvire u kojima će razvijene zemlje smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Dok se pregovoralo, diljem svijeta održan je niz masovnih prosvjeda, ali, po običaju, ne i u Zagrebu.
Na konferenciji je ranije ovog mjeseca sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je u Dubaiju istaknuo da Hrvatska mora nastaviti s ulaganjem u obnovljive izvore energije, ističući da je Hrvatska peta EU članica kada je riječ o proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije, a osma po njenoj potrošnji.
„Cilj iz Pariškog sporazuma da se porast zagrijavanja planeta ograniči na 1,5 celzijevih stupnja više nije dohvatljiv, ali svijet sada mora odlučno djelovati kako bi ono ostalo ispod dva stupnja, a posebno bogatije države koje su zaslužne za najviše emisija stakleničkih plinova“, napomenuo je Plenković u svom govoru na ovom klimatskom skupu, dodajući kako je Hrvatska ove godine, koja je bila najtoplija ikad zabilježena, doživjela rekordne poplave i najveću oluju ikada.
Premijer je u tom govoru upozorio kako je naša sumorna stvarnost činjenica da se globalno zatopljenje ubrzava, umjesto da se usporava i da emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti umjesto da se smanjuju.
„Sve ovo jasno je upozorenje da se mora učiniti više. Međutim svijet radi upravo suprotno, jer polovica kumulativnih emisija ugljikova dioksida iz protekla dva stoljeća emitirana je u samo ova zadnja tri desetljeća“, poručio je, napominjući kako je najbogatijih deset posto odgovorno za polovicu emisija ugljikovog dioksida.
Andrej Plenković u Dubaiju s Davorom Filipovićem kojeg je svega nekoliko dana kasnije smijenio s čela Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (FOTO: Vlada RH)
Nakon što je na konferenciji u konačnici, nakon dugog natezanja, postignut sporazum, oglasili su se i iz okolišne organizacija koja se bori protiv zagađivanja, Greenpeace.
„Ono od čega je industrija fosilnih goriva strahovala, dogodilo se – kraj ere fosilnih goriva i poziv na širenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u ovom desetljeću”, izjavila je voditeljica kampanje za klimu i energiju Greenpeacea, Kaisa Kosonen.
Zaključni tekst „prepoznaje nužnost brzog i trajnog smanjenja stakleničkih plinova i doprinos sukladan nacionalnim okolnostima”. Jedna od najvažnijih odluka jest udvostručenje energetske efikasnosti do 2030. godine, a potom i tranzicija od fosilnih goriva na pravedan način.
Unatoč ovoj bombastičnoj najavi, sporazum sadrži niz nedostataka i nedorečenosti na što upozoravaju iz Greenpeacea, i protiv čega su se grčevito borile zemlje okupljene oko AOSIS-a (Saveza malih otočnih država koji okuplja zemlje Kariba, Pacifika, Afrike, Indijskog i Južnog kineskog mora, koje su najugroženije klimatskim promjenama).
Naime, sam termin „transitioning away from fossil fuels” („udaljavanje od fosilnih goriva“) otvoren je interpretacijama te je nejasno da li to znači da do 2050. godine države moraju u potpunosti napustiti fosilna goriva ili tek doći do neutralnosti u emisiji stakleničkih plinova.
Sama konferencija održala se pod predsjedanjem sultana Ahmeda Al Jabera koji je direktor najvećeg proizvođača fosilnih goriva u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (FOTO: HINA/EPA/MartinDivišek)
„Dogovor je svakako korak u pravom smjeru i jasno govori o udaljavanju od fosilnih goriva kako to do sada nismo čuli. Ali ne govori o tome kako bi se to trebalo dogoditi da ovo uistinu i bude promjena koju trebamo”, primjećuje Anne Rasmussen glavna pregovaračica AOSIS-a iz Samoe.
Na isti problem upozorava i Greenpeace.
„Sporazum ne predviđa dovoljno sredstava za ostvarenje ciljeva. Bogate zemlje će morati značajno povećati financijsku potporu i natjerati zagađivače da plate štetu koju je prouzročila. To nije povijesni dogovor kakav svijet treba”, upozorava Kosonen iz Greenpeacea.
Prema dosadašnjim mjerenjima, 2023. godina bit će najtoplija otkada se bilježe mjerenja, što je u Dubaiju primijetio i hrvatski premijer. No, ostaje dojam kako ova konferencija nije učinila dovoljno da se pronađu načini kako zatopljenje zadržati unutar 1.5 stupnjeva celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, jer bi – prema znanstvenom konsenzusu – ovakav „trend“ katastrofalno utjecao na život na Zemlji.
To i ne čudi obzirom da se sama konferencija održala u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su jedan od najvećih proizvođač fosilnih goriva na svijetu, pod predsjedanjem sultana Ahmeda Al Jabera, koji je direktor najvećeg tamošnjeg proizvođača fosilnih goriva, nacionalne naftne kompanije UAE. Sukob interesa kakav se rijetko viđa.
U tom kontekstu Hrvatska možda i jest mala i nebitna zemlja. Međutim, ona je 21. zemlja na svijetu po omjeru obale u odnosu na kopno što je svrstava iznimno visoko na listu zemalja ugroženih klimatskim promjenama. Stoga ne čudi da je premijer Plenković na konferenciji upozorio kako nam „alarmi klimatskih promjena zvone glasnije nego ikad”. Zanimljivo, samo tjedan dana prije toga Plenković je svečano otvorio radove u Bosiljevu na još jednom plinovodu dugačkom 58 kilometara.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: HINA/EPA/MartinDivišek
Kompanija General Electric koristila je politički uticaj u Albaniju da dobije dozvolu za ilegalno bacanje PCB-a u rijeku umjesto da ih pravilno odlaže.
Ovi ribari su znali da njihov problem nije njihov poslovni model, nego da nismo imali kapitalizam slobodnog tržišta na rijeci, imali smo neku vrstu korporativnog drustvenog kapitalizma koji je dopuštao zagađivačima da koriste politički utjecaj kako bi pobjegli od discipline slobodnih tržište.”