NAKON DODJELE NAGRADE VIJEĆA EUROPE: "Još snažnije ćemo se suprotstavljati nacionalističkoj retorici"
Prestižnu nagradu Vaclav Havel, koju od 2009. godine Vijeće Europe dodjeljuje organizacijama i pojedincima za izvanredan doprinos u području ljudskih prava u Europi i svijetu, ove je godine dobila Regionalna mreža Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR). Kod dijela javnosti, zbog svog djelovanja, omražena i percipirana kao izdajnička, kako u Hrvatskoj, tako i u Srbiji, Inicijativa mladih za ljudska prava osnovana je još 2003. godine, a ova nagrada priznanje je za rad svih mladih ljudi koji su u inicijativu uključeni, pogotovo ukoliko se pročita obrazloženje o dodjeli nagrade.
"YIHR promiče pomirenje izgradnjom veza među mladima raznih etničkih skupina, regija i zemalja na Balkanu, kako bi se spriječilo oživljavanje etničkog sukoba koji je godinama pustošio regijom", obrazložili su svoju odluku iz Vijeća Europe.
MLADI NA TEŠKOM „PUTU“: „Želimo pokazati političarima da je dijalog moguć“
MLADI PRIJAVILI GLAVAŠA ZBOG DOČEKA: Akumulator je bio oružje za ubijanje!
DVE ZVIŽDALJKE ZA KRAJIŠNIKA: Kako smo prekinule promociju knjige ratnog zločinca
U Inicijativi mladi mladih za ljudska prava ne kriju zadovoljstvo ovakvim priznanjem.
„Čim smo primili obavijest da smo ušli u uži izbor za osvajanje nagrade Vaclav Havel bili smo zaista sretni i zadovoljni, divno je znati da postoje institucije koje prepoznaju i vrednuju naš rad koji nije pretjerano popularan u državama u kojima djeluju i rade aktivisti i aktivistkinje Inicijative mladih za ljudska prava. Mi se bavimo suočavanjem s prošlošću devedesetih, stavljajući fokus na žrtve i pomirenje, a ne na zločince i negiranje i/ili umanjivanje počinjenih ratnih zločina. Trudimo se učiti iz prošlosti i utjecati da se u budućnosti devedesete nikad više nikad ne ponove“, kaže za Lupigu Branka Vierda iz Inicijative, inače koordinatorica njihovog „Programa pravde“ koji koristi pravne metode u zagovaranju i ostvarivanju ciljeva organizacije, a bavi se pravima nacionalnih manjina, LGBT osoba, individualnim i kolektivnim pravima koja predstavljaju osnovu koncepta tranzicijske pravde, suzbijanjem rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma i povezanih netolerancija te zagovaranje prava utemeljenih u Povelji o temeljnim pravima Europske unije.
Nagrada koju su u ponedjeljak primili dodatna im je motivacija, kažu iz Inicijative, da se još snažnije suprotstave nacionalističkoj retorici kojom čelnici država zapadnog Balkana nastoje narušiti mir u regiji, te da kreiraju još više mogućnosti za građane da kroz regionalne razmjene i dijalog jačaju suradnju između društava i država regije.
„Osvajanje nagrade Vaclav Havel predstavlja nam jako puno, iznimno smo ponosni da smo s velikim ljudima koji su život posvetili dosljednoj i upornoj borbi za ostvarenje ljudskih prava bili u užem izboru te da je nagradu također osvojio i Ilham Tohti, zagovarač i branitelj prava zajednice Ujgura u Kini. Aktivno ćemo se nastaviti boriti za stabilnost, mir te poštivanje ljudskih prava u Hrvatskoj i u regiji“, zaključuje Vierda.
Jedna od akcija, nakon jedne od "nepravednih" haških presuda koja bode u oči (FOTO: YIHR)
Nagradu je u Strasbourgu primio Ivan Đurić, programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava u beogradskom uredu ove organizacije. Tom prilikom je pred okupljenima održao i kratki govor.
„Želimo kreirati regiju u kojoj će biti moguće, prihvatljivo i prirodno za mlade ljude da se upoznaju, putuju i rade zajedno, kreiraju pozitivne promjene u društvima i zaljubljuju se, bez obzira na to iz koje države Balkana dolaze, kao što mladi čine i u čitavoj Europi“, poručio je, u Đurić u svom govoru. Istaknuo je i kako će Inicijativa u cijeloj regiji nastaviti raditi na kreiranju budućnosti i društava u kojima se stavovi neće zasnivati na predrasudama i nepouzdanim informacijama, već na osobnim iskustvima i znanju. Inicijativa će, kako ističu njeni članovi, nastaviti poticati i proces suočavanja s prošlošću, bez kojeg društva u regiji ne mogu postići trajan i održiv mir.
Iz Inicijative mladih za ljudska prava poručili su kako nagradu Vaclav Havel posvećuju stotinama dosadašnjih aktivista i aktivistkinja, volontera, sudionika i sudionica, kao i ljudima koji su sa nevjerojatnom energijom i znanjem kreirali i vodili programe ove organizacije širom regije tijekom više od 15 godina.
Prošle je godine nagrada Vaclav Havel dodijeljena Ojubu Titijevu, dužnosniku ruske udruge Memorial, koji je, nakon 18 mjeseci zatvora, u lipnju uvjetno pušten na slobodu, dok je ove godine, osim Inicijative mladih, nagradu dobio već spomenuti pritvoreni zagovarač i branitelj prava zajednice Ujgura u Kini, Ilham Tohti, a u užem izboru se našao i Buzurgmehr Jorov, odvjetnik koji je u Tadžikistanu branio i stao u zaštitu brojnih političkih zatvorenika.
Nagrada, koja se dodjeljuje već deset godina, u znak sjećanja na nekadašnjeg predsjednika Čehoslovačke i Češke Republike, preimenovana je iz “Nagrade Parlamentarne Skupštine Vijeća Europe za ljudska prava” u “Nagradu Vaclav Havel”, te sa sobom nosi i nemali novčani iznos od 60.000 eura, od čega polovicu daje Parlamentarna skupština, a polovicu češko Ministarstvo vanjskih poslova, čime se nagrađuju iznimne akcije civilnog društva u zaštiti ljudskih prava.
Zanimljivo je istaknuti da je čak pet od dosadašnjih sedam dobitnika nagrade, u vrijeme dodjele, bilo u pritvoru ili zatvoru zbog svojih aktivnosti vezanih za zaštitu ljudskih prava. Tako je ovogodišnji dobitnik Ilhamu Tohtiju osuđen na doživotnu kaznu u kineskom Xinjiangu zbog optužbi za separatizam, a u vrijeme dodjele nagrade 2017. godine, u zatvoru je bio i tadašnji dobitnik, Murat Arslan, zagovornik neovisnosti pravosuđa u Turskoj. Godine 2016. nagradu je dobila Nadia Murad Yazidi, aktivistkinja za ljudska prava nominirana za Nobelovu nagradu za mir koju je oteo ISIS na sjeveru Iraka te je bila u ropstvu sve dok nije uspjela pobjeći. Ruska veteranka među borcima za ljudska prava, Lyudmila Aleksejeva, predsjednica moskovske Helsinške grupe, dobitnica je nagrade 2015. godine, a godinu ranije nagradu je dobio Anar Mammadli, azerbejdžanski zagovornik ljudskih prava koji je osnovao organizaciju za neovisno praćenje izbora u Azerbejdžanu. U vrijeme dodjele nagrade on je također bio u zatvoru, kao i Ales Bialiatski bjeloruski aktivist za ljudska prava i osnivač Centra za ljudska prava Viasna koji je nagradu Vaclav Havel dobio 2013. godine.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Vijeće Europe
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"
