Srodne novice

• S DRUGE STRANE ZASTORA: Možda se ništa od ovoga nije ni dogodilo

• SLAVOJ ŽIŽEK: Mučna sudbina država sa prokletstvom resursa

• „MAŠINKE“: Vrlo moćna izjava protiv vojske i rata

• PREDSTAVLJAMO: Potresni dokumentarac snimljen pametnim telefonom - „Sjeverni Kivu – Zaboravljeno srce Afrike“

• ILIJA TROJANOW - PROSLAVLJENI NJEMAČKO-BUGARSKI PISAC: „Moramo pronaći bolji sustav od kapitalizma“

• LUPIGA U POBUNJENIČKOM LOGORU: Kad imaš pušku šanse za poštovanjem ti rastu

• REPORTAŽA IZ SRCA AFRIKE: Krv na ekvatoru

• BIJELA ŽENA U CRNOJ REVOLUCIJI: „Mučenja i pritisci su me samo učinili još jačom“

• JUŽNI SUDAN (FOTO): Mjesto gdje političari „piju“ naftu

• UNICEF-OV MUZEJ REALNOSTI: Interaktivna izložba o stvarnosti najugroženije djece svijeta

Komentari

1. tubaron prije 1 godinu

   @Kritičar, to pitanje oddaje osnovno neznanje i prëdpostavke su (vam) netočne. pṙvo nëgdanja fascistično-nazistična "marionetska tvorba" zvana NDH-a, u trentuku svojega najvećega prostiranja obsezala je u cielosti i pokrivala područje današnjega BiH-a, kratko rubne jugozapadne dielove čṙne gore, manji dïô današnje vojvodine/sṙbije do zemuna, i male rubne dielove iztočne slovënije, pri čem ni u jednom trenutku nije bīla, ni istinski "sāmoupravna"/"autonomna", ni jošte manje istinski "nezavisna" od svojih inozemnih fascistično-nazističnih gospodarā-pokroviteljā. k tomu, nazivni "kralj" joj je, spomenimo se, bīô talijan. ni u jednom trenutku međimurje, baranja, istra, manji dïo priobalja s otocima nisu bīli dielovi te marionetske "kvislinžske" NDH tvorbe. drugo, glede na uzko jezično pitanje, i tu je stvar čista. službeni jezik marionetske "kvislinžske" NDH tvorbe, u najvećem dielu bīô je čisti "sṙbsko-hṙvatski", tada blizak narodnomu "krajišskomu" i "iztočnohercegovačskomu" govoru na području današnjega BiH-a. iz(n)im(k)e su bīle pojedine rieči i pojmovi doslovno prëvađani iz njemačskoga i/ili talijanskoga (npr. "rundfuk" -> "krugoval", "fernsehen" -> "dalekovidnica", "altoparlante"/"lautsprecher" -> "glasnogovornik" -- danas "zvučnik", i tomu slično). mali "fond" riečī prëuzet je iz doba austro-ugarske, i to prëtežno iz rječnika slovaka šuleka, pripadnika onodobnoga "ilirskoga pokreta", koji je u nj zapisaô brojne rieči izvan južnoslavenskoga prostora, ali je obilno "posudiô" i rieči iz starïjega sṙbskoga ter "bosanskohercegovačskoga" i "čṙnogorskoga" jezičnoga prostora. zanemarljivo malo pak iz slovënskoga i makedonskoga. to bī bīô sažet prëgled o NDH-u i službenom jeziku u njem. mimogrede dodajem, ni danas u hṙvatskoj ne postoji "hṙvatski jezik"! to je zaisto u osnovi - kako ga opisuju svi slavistični studiji u svietu - sṙbski jezik, točnïje njegova jugoiztočna inačica/varianta s osnovom u iztočnohercegovačskom "narječju"/"dialektu". iz političnih razlogā od XIX stoljeća ća do razpada YU-govine uporabljaô se je naziv "hṙvatsko - sṙbski" i "hṙvatski ili sṙbski", i to lje na području unutar hṙvatskih upravnih/administrativnih granicā. u tom istom razdoblju izvan (u svietu, ali i u slovëniji ter makedoniji) upravnih/administrativnih granicā hṙvatske u uporabi je izključivo bīô službeni naziv "sṙbsko-hṙvatski" i/ili "sṙbski ili hṙvatski", prëmda u osnovi "sṙbski" govoren na prostoru iztočne bosne i hercegovine. za svjetsko jezikoslovlje i slavistične studije izvan balkana, hṙvati, sṙbi, bošnjaci/hercegovci i čṙnogorci, i danas govore ter obće jednim ter istim jezikom, sa standardiziranima "podvariantama" iz političnih razlogā nazvanima "hṙvatski", "sṙbski", "bosanski" i "čṙnogorski". to isto vriedi i za "hṙvatski" jezik kojim ovdje pišem.

2. Kritičar prije 1 godinu

   Koji je ovo jezik? Pretpostavljam neka endehazijska verzija hrvatskog

3. tubaron prije 1 godinu

   nu, kako nëtko - "m(u)zungu", čto će danas reći "(bieli) stranac", tko je afriku i ostatak svieta mnogokrat proputovaô, a manje dielove afrike, azije, sjeverne i južne amerike pače i prëletiô, mogu reći sljedeće. uganda gotovo po ničem ne odskače od svojega iztočnoafričskoga susjedstva, posebno kada je rieč o uličnoj hrani. recimo, nigdje ne ćete toliko dobro pojesti, za toliko malo pjenezā/novacā, koliko u osiromašenom burundiju, za razliku od umjetno "bogatïje" sestrinske susjedne ruande. točnïje, nakon međunarodnostnih i međuplemenskih pokoljā u ruandi i burundiju devetdesetih, nadahnutih ratom na balkanu u istom razdoblju i podtaknutih miešanjem obviestnih/obavještajnih služabā "izvana", nëkada frankojezičnu ruandu su "tiho" prëuzele anglosaksonske korporacije - i od nje stvorile svojevṙstan "laboratorij" u obliku dṙžave, dočim se je burundi za sada uspïô oduprieti i ostaô pod frankojezičnim uplivom. razlika između službenoga ruand(an)skoga i burundijskoga jezika uzporediva je s razlikom između današnjega "hṙvatskoga", "sṙbskoga", "bosanskoga" i "čṙnogorskoga". to isto vriedi i za službene variante swahilija govorene u obalnom dielu sjevernoga mozambika, dielovima iztočnoga konga, dielovima ugande, ter u keniji i tanzaniji. obćenito promotreno, ne gledē na tisuće različnih mjestnih uljudbenih/kulturnih navadā i običajā, zemlje "afričskih velikih jezerā" u mnogom si sliče. tako je i s hranom ter živežem. u africi, obćenito gledano, ako imate "pare/šuške" u džepu, gladni nikada ne ćete ostati, kakor i u ostatku svieta. razlika je u tom, da za istu količinu pjenezā/novacā, u velikom dielu sjeverne i podsaharske afrike možete obilnïje i raznovṙstnïje dobīti za jesti. jedino morate znati gdje i čto možete pojesti. razumïje se, higienski uvjeti/"uslovi" afričske ulične prëhrane nisu na europskoj razini. sve čto je mlako i hladno, dūže izloženo zraku/uzduhu/vazduhu muhama i inima bakterijama na razpolaganje, ne jede se. inače, vjerojatnost zaraze s većima ili manjima probavnima tegobama i bolestima jest velika. ukratko, ako niste okusili "ugali" i "matoke", u zemljama afričskih velikih jezerā zapravo i niste bīvali - kakor vele domaćini.